-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - institucije


Zbirka službenih publikacija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Blaženka Peradenić-Kotur
voditeljica Zbirke,
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
bkotur@nsk.hr

 

Zanimaju li vas promjene koje su nastupile s punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji? Poznajete li temeljni ustroj i funkcioniranje EU-a? Što znači izravna primjenjivost prava Unije i prvenstvo prava Unije nad nacionalnim pravom, koja su područja samo u nadležnosti EU-a, gdje su nadležnosti podijeljene između EU-a i država članica te u kojim područjima države članice vode glavnu riječ? Trebaju li vam statistički podaci za Hrvatsku, države članice EU-a ili regiju…? Odgovore na ova i brojna druga pitanja možete potražiti u Zbirci službenih publikacija.

Zbirka službenih publikacija (ZSP) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prikuplja službene publikacije Republike Hrvatske, Europske unije, međunarodnih organizacija i stranih država od svoga osnutka krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Zbirka je smještena u otvorenom pristupu, omogućava pristup građi i informacijama cjelodnevno, a za korisnike je dostupna 72 sata tjedno uz stručnu pomoć kompetentnih knjižničara. Osnovni podaci o fondu zbirke, mogućnostima korištenja, poveznice na web stranice izdavača službenih publikacija i informacijske izvore u elektroničkoj formi dostupni su na mrežnoj stranici Knjižnice bez vremenskog ograničenja.

Zbirka službenih publikacija po opsegu fonda službenih publikacija Republike Hrvatske, Europske unije, stranih država i međunarodnih organizacija predstavlja najveću zbirku ove vrste građe u našoj zemlji i regiji.

Prikupljanje i obrada službenih publikacija oduvijek je bila sastavnim dijelom temeljne djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice koja pohranjuje cjelokupnu hrvatsku tiskanu građu. Kao zasebna jedinica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zbirka je osnovana u okviru odjela Studijska biblioteka u kojem je djelovala kao Informacijska baza za međunarodne odnose s fondom službenih publikacija, a koja je devedesetih godina preimenovana u Zbirku službenih publikacija. Uz podršku članova Savjeta, koji su činili uvaženi profesori i stručnjaci Sveučilišta u Zagrebu, tadašnja je uprava Knjižnice, potaknuta najsuvremenijim trendovima u svijetu knjižničarstva, izdvojila fond službenih publikacija iz zatvorenog spremišta Knjižnice te formirala zbirku i omogućila slobodan pristup. Provedba ove ideje bila je moguća jer je do tada u knjižničnom fondu bila prikupljena brojna relevantna građa ne samo obveznoga primjerka domaćih službenih publikacija već i darovana građa putem ugovora o depozitu (pohrani) od strane Ujedinjenih naroda, te organizacija UNESCO, FAO, ILO, kao i stranih država.

Prvi ugovori o depozitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bili su potpisani još sredinom prošloga stoljeća, točnije 1949. godine s UN-om, UNESCO-m, FAO-m, ILO-m; 1950. godine sa Sjedinjenim Američkim Državama; 1982. godine s Kanadom; 1985. godine sa Svjetskom bankom koji je 2004. godine dopunjen Ugovorom o Informacijskom centru (PIC). Ugovor o statusu depozitarne knjižnice Vijeća Europe sklopljen je 1993. godine, a s Europskom bankom za obnovu i razvoj 2006. godine. Uz fond tiskanih službenih publikacija Zbirka osigurava pristup elektroničkim izvorima službenih publikacija, pa se tako zaokružuje put od tradicionalne zbirke temeljene na tiskanim službenim publikacijama do hibridne u kojoj prevladavaju elektronički izvori informacija.

Zbirka službenih publikacija danas se može pohvaliti fondom od oko 250 000 naslova službenih publikacija Republike Hrvatske, stranih država i međunarodnih organizacija. Ovu impozantnu brojku čine monografske i serijske publikacije, časopisi, novine, karte i plakati čiji su izdavači/nakladnici tijela državne vlasti Republike Hrvatske, Europske unije, tijela državne vlasti stranih država i međunarodne organizacije.

Na izgradnji fonda tiskanih službenih publikacija i osiguravanju dostupnosti elektroničkim izvorima radi se kontinuirano. Ističemo važnost obveznoga primjerka hrvatskih službenih publikacija koji je reguliran Zakonom o knjižnicama, zatim važnost ugovora o depozitu koji osiguravaju Zbirci besplatne strane tiskane publikacije te mogućnosti koje za publikacije EU-a pruža servis EU Bookshop (https://bookshop.europa.eu/hr/home/). Ova internetska knjižara ujedno je i arhiv službenih publikacija EU-a kojom upravlja Ured za publikacije Europske unije u Luxemburgu te omogućava da se u određenom roku izvrši rezervacija/narudžba besplatnih tiskanih publikacija EU-a.

Zbirka službenih publikacija je svoj fond literature o Europskoj uniji, kao i službene publikacije EU-a, izgrađivala kontinuirano od kraja osamdesetih godina kupujući među prvima u Republici Hrvatskoj Official Journal of the European Communities (L and C Series) i druge relevantne izvore. Danas se koristimo prednostima besplatnog pristupa elektroničkim izvorima za pojedince i knjižnice, a tiskane publikacije nabavljamo zahvaljujući EU Bookshopu, te smo na taj način samo u prvih šest mjeseci ove godine osigurali preko 150 novih naslova službenih publikacija EU-a.

Elektronička dostupnost službenih informacijskih izvora višestruko se odrazila na poslovanje knjižnica i posebnih zbirki službenih publikacija čiji su korisnici fokusirani na aktivnost tijela državne vlasti. U tom smislu, uneseni su i novi oblici u poslovanju Zbirke službenih publikacija. Stalna edukacija i osposobljavanje knjižničara za korištenje elektronički dostupnih službenih informacijskih izvora bitan su čimbenik u pružanju informacijskih usluga korisnicima. Na isti način stručno osoblje educira korisnike o dostupnosti službenih informacija iz svih nacionalnih i međunarodnih izvora.

Knjižničari Zbirke pridružili su se predavačima CSSU-a od samoga osnutka, provodeći stalno stručno osposobljavanje knjižničara za rad sa službenim publikacijama. U posljednje vrijeme osobito je dobro prihvaćena radionica Službeni informacijski izvori Republike Hrvatske i Europske unije koja je izvedena u suradnji s nekoliko matičnih službi narodnih knjižnica diljem Hrvatske.

Promicanje službenih informacijskih izvora u funkciji edukacije knjižničara vrši se i kroz organizaciju i sudjelovanje na stručnim skupovima knjižničara, konferencijama, okruglim stolovima i slično. Zbog toga se Zbirka uključila u organiziranje Međunarodnoga stručnog skupa Službene publikacije i državne informacije u knjižnicama Republike Hrvatske koji je održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli u svibnju 2012. godine.

Umjesto zaključka

Zbirka službenih publikacija NSK-a može poslužiti kao primjer izgradnji sličnih zbirki u našim knjižnicama. Prihvaćanjem europskih i svjetskih normi u području elektroničke demokracije te usvajanjem nacionalnog strateškog dokumenta za razvoj elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj, stvoren je okvir za uspješnu elektroničku participaciju građana u demokratskim procesima, odnosno u novom konceptu sudjelovanja građana u političkom životu zemlje. U ostvarivanju toga cilja osobit doprinos moraju dati knjižnice i posebne zbirke službenih publikacija čija je zadaća čuvanje i posredovanje službenih informacija i educiranje korisnika za pristup informacijama u nadležnosti tijela državne vlasti. Takvim pristupom knjižnice pridonose jačanju građanske sposobnosti donošenja političkih odluka, a time i razvoju demokracije uopće.

Zbirke službenih publikacija i državnih informacija trebaju omogućiti svojim korisnicima pristup tiskanim i elektroničkim izvorima, jačati svijest pojedinca o važnosti službenih izvora za znanstveno istraživački i stručan rad, za svakodnevno informiranje i podizanje političke kulture svojih korisnika, čime knjižnice potvrđuju svoje mjesto i ulogu u zajednici.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-