-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Ostali inozemni skupovi


45. godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara
Eger, 18. – 20. srpnja 2013.

Marijana Mišetić, mmisetic@ffzg.hr
predsjednica HKD-a
Nevia Raos, nraos@ffzg.hr
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

Društvo mađarskih knjižničara (Magyar könyvtárosok egyesülete) svoju 45. godišnju skupštinu održalo je u Egeru od 18. do 20. srpnja 2013. godine. Na Skupštini je sudjelovalo oko sedamstopedeset knjižničara iz Mađarske, te gostiju iz Hrvatske, Rumunjske, Slovačke i Srbije.

Hrvatsko knjižničarsko društvo i Društvo mađarskih knjižničara surađuju dugi niz godina. Ta je uspješna suradnja dodatno definirana 26. svibnja 2009. godine, kada je u Zagrebu potpisan Sporazum o kulturnoj suradnji između Hrvatskoga knjižničarskog društva i Društva mađarskih knjižničara.

Potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatsko knjižničarsko društvo na ovogodišnjoj su skupštini Društva mađarskih knjižničara predstavljale predsjednica HKD-a Marijana Mišetić te predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva i druga potpredsjednica HKD-a Katica Matković Mikulčić.

Predsjednica Mađarskog društva knjižničara Klára Bakos te dopredsjednica Mađarskog društva knjižničara Ágnes Hajdu Barát u više su navrata naglasile važnost dosadašnje, te perspektive buduće suradnje na međunarodnoj razini. Također, naglašena je i uspješna suradnja nacionalnih manjina, mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj.

Glavna tema Skupštine bila je Slobodan protok znanja, jednak pristup: knjižnice za europske građane (Open Knowledge Flow, Equal Access: Libraries for European citizens). Skupštinu je otvorila predsjednica Mađarskog društva knjižničara Klára Bakos, a otvorenju su također prisustvovali državni podtajnik mađarskoga Ministarstva za ljudske resurse András Doncsev, gradonačelnik Egera László Habis, Kalman Liptai, rektor Sveučilišta Eszterházy Károly, ravnateljica županijske knjižnice „Sándor Bródy“ Istvánné Tőzsér i drugi.

Tijekom blokova stručnih predavanja problematizirane su brojne teme vezane uz pristup i razmjenu znanja u knjižnicama. Poseban blok izlaganja bio je posvećen djelovanju različitih sekcija i odbora IFLA-e kao međunarodne organizacije posvećene globalnoj podršci knjižnicama, obrazovanju i kulturi, a posebice u kontekstu slobodnog pristupa informacijama i slobode izražavanja.

Skupština je održana u gradu Egeru, upravnom središtu Heveške županije i drugom najvećem gradu u sjevernoj Mađarskoj.

Eger zauzima posebno mjesto u mađarskoj povijesti, kulturi i književnosti. U njegovom se središtu nalazi utvrđeni dvorac nacionalnog heroja Istvaná Dobóa iz doba ratova protiv Turaka koji je jedan od najznačajnijih spomenika kulture u Mađarskoj. Odbijena opsada Egera iz 1552. godine smatra se događajem od nacionalne važnosti, a obrađena je u temeljnoj mađarskoj lektirnoj knjizi, povijesnom romanu Géze Gárdonyija Egerske zvijezde, prevedenom na niz jezika, među kojima i na hrvatski. Odlazak u Eger i upoznavanje mjesta otpora turskoj najezdi iz 16. stoljeća dio je obvezatnog školskog programa učenika mađarskih škola.

Osim što se redovito fokusira na najaktualnije stručne teme, godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara ustrajava u uvrštavanju niza kulturnih sadržaja u svoj program, čime potvrđuje mađarsko knjižničarstvo kao integralni i temeljni dio mađarske kulture. Tako je u sklopu programa ovogodišnje Skupštine, uz posjete egerskim knjižnicama, Sveučilištu „Eszterházy Károly“, koje upravo proslavlja svoju 250. obljetnicu, te razgledavanje povijesne jezgre Egera i egerskog dvorca, bilo omogućeno i gledanje kazališne predstave Opsada Egera.

Posebno je bio zanimljiv obilazak povijesne knjižnice – Zbirke Eszterházy, koja čuva 20 000 svezaka najvažnijih djela znanosti 16., 17. i 18. stoljeća. Legat nadbiskupa Károlyja Eszterházyja čuva djela na 30 jezika, među kojima najveći dio pripada onima na latinskom, njemačkom i francuskom jeziku. Knjižnica čuva 34 srednjovjekovna kodeksa i 100 inkunabula. Prostor Knjižnice konzerviran je u svojemu izgledu iz 18. stoljeća, s velikom stropnom freskom Tridentskog sabora. Tema je freske reforma Crkve, koja je poduprla upravo široko obrazovanje kao preduvjet duhovne obnove, ali i materijalnog boljitka stanovništva. Sveučilište „Eszterházy Károly“, uz knjižnicu, posjeduje i muzej fizikalnih i astronomskih naprava.

Drugog dana skupa organiziran je i obilazak Županijske knjižnice „Sándor Bródy“ (na slici), koja u sebi objedinjuje uloge koje u Hrvatskoj obavljaju gradske knjižnice, matične službe te knjižnični ogranci. Knjižnica je dobitnica prestižne nagrade Najbolja mađarska knjižnica. Premda smještena u adaptiranom prostoru stilske arhitekture iz mađarske prošlosti, atmosferom i otmjenim ugođajem salona i kluba, omiljeno je okupljalište građana Egera.

Uz stručni dio Skupštine, organiziran je i stručni posjet Nacionalnom parku Bélapátfalva-Szilvásvárad, unutar kojega se nalazi i Šumarski muzej.

Skupština Mađarskog društva knjižničara pokazala je i ove godine na sadržajnoj razini uspjeh u praćenju svjetskih trendova u knjižničarstvu, a na formalnoj zavidnu razinu organizacije. No ono čime se svim stranim sudionicima posebno nametnula bila je isprepletenost i neodjeljivost mađarskog knjižničarstva i ostalih grana kulture.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-