-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Tema broja: aktualno o visokoškolskim knjižnicama


Što očekuje visokoškolske knjižnice u sklopu mjera racionalizacije na sveučilištima?

Zagorka Majstorović
knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

zmajstorovic@nsk.hr

 

Knjižničari već nekoliko godina, izravno i neizravno, osjećaju recesiju u Republici Hrvatskoj: smanjenje osobnih dohodaka u javnim službama, teškoće u financijskom vrednovanju postignutih viših zvanja, smanjenje sredstava za knjižnice u matičnim institucijama (najviše za nabavu obvezne i preporučene udžbeničke literature), smanjenje sredstava za pristup znanstvenim izvorima – bazama podataka, nedostatak sredstava za opremu, za stalno stručno usavršavanje knjižničara i drugo. Međutim, nisu sve knjižnice jednako pogođene recesijskim mjerama. Najviše su pogođene knjižnice u sastavu (fakultetske i specijalne knjižnice), sveučilišne knjižnice (samostalne ili u sastavu sveučilišta) te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Razlike u financiranju knjižnica tako se još više produbljuju.

Zvono na uzbunu za knjižničare visokoškolskih knjižnica bilo je pismo koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poslalo 2. rujna 2013. godine na adrese rektora četiriju neintegriranih sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) znakovitog predmeta: „Prijedlog modela racionalizacije zapošljavanja i preraspodjele nenastavnog osoblja sveučilišta“.

Izdvaja se najvažniji dio pisma:

„Uzimajući u obzir broj nenastavnog osoblja (na administrativnim, računovodstvenim, poslovima održavanja, u informatičkim službama, u knjižnicama, u evidencijama studija, na poslovima čišćenja i održavanja te drugim sličnim poslovima), koje čine trećinu ukupnog broja zaposlenika na sveučilištima te njihovo radno opterećenje, razvidno je da se taj kapacitet ne koristi optimalno. Raspoloživost prostornih i administrativnih kapaciteta usitnjena je i samim time sveučilišta ne funkcioniraju kao umreženi poslovni sustavi. To dovodi do smanjene učinkovitosti pojedinih službi i sveučilišta u cjelini….

Nastavno na navedeno, smatramo kako je potrebno utvrditi godišnji plan preraspodjele postojećih radnih mjesta nenastavnog osoblja na način da se nenastavno osoblje prevede u zaposlenike sveučilišta te preraspodjeli po zajedničkim službama, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na zamjenska radna mjesta, odnosno plan umirovljenja za 2013. i 2014. godinu…“

Knjižničari visokoškolskih knjižnica svjesni su neracionalnog poslovanja u sveučilišnim knjižničnim sustavima koji se prije svega odnosi na njihovu slabu funkcionalnu povezanost, marginalizirani položaj knjižnica u institucijama, neujednačenu kvalitetu rada i usluga... Sve navedeno zabilježeno je u Analizi nacionalnog sveučilišnog knjižničnog sustava (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/04/Analiza-stanja_SKS_RH.pdf) i Analizi knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/04/Analiza-stanja-SKS-u-ZG.pdf).

Upravo zbog lošeg funkcioniranja sveučilišnih knjižničnih sustava kao prvi strateški cilj u dokumentu Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj: 2013. – 2015. (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/05/Strategija-razvoja-SKS.pdf) istaknuto je postizanje „funkcionalne povezanosti knjižnica u sveučilišnom knjižničnom sustavu“ radi zadovoljavanja informacijskih potreba akademske i znanstvene zajednice sveučilišta i funkcionalne informacijske službe u sustavu“ i sa sljedećom svrhom: „povećanjem kvalitete knjižničnih izvora i usluga i racionalnim korištenjem proračunskih sredstava u svim segmentima“.

Prvo pisano očitovanje vezano uz mjere racionalizacije u okviru sveučilišta poteklo je od predsjednice Hrvatskog knjižničnog vijeća profesorice Tatjane Aparac-Jelušić. Na 3. sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća, održanoj 3. listopada 2013. predsjednica je istaknula kako su u dopisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „knjižnice visokih učilišta postavljene u skupinu nenastavnog osoblja (što je razumljivo, iako određeni broj knjižnica sudjeluje u nastavnim procesima), ali se, u traženju da se izrade planovi preraspodjele nenastavnog osoblja, knjižničari stavljaju u skupinu zajedničkih, administrativnih službi, što je neprihvatljivo“. Ujedno je predložila da se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavno na njihov dopis upućen rektorima neintegriranih sveučilišta, uputi dopis čiji se sadržaj može vidjeti u Zapisniku 3. sjednice Hrvatskog knjižničnog vijeća (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=364).

Drugo pisano očitovanje na dopis proizašlo je na sastanku voditelja visokoškolskih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu, održanom 10. listopada 2013, gdje su usvojeni zaključci koje su voditelji knjižnica uputili svojim dekanima i posredno rektoru Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj zaključaka može se vidjeti na mrežnoj adresi sveučilišne matične djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Zaključci-sa-sastanka-voditelja-visokoškolskih-knjižnica-Sveučilišta-u-Zagrebu-održanog-10.-listopada-2013.-u-Nacionalnoj-i-sveučilišnoj-knjižnici-u-Zagrebu.pdf).

O dopisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta rektorima neintegriranih sveučilišta raspravljalo se i na 5. sjednici Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva (24. rujna 2013), na sjednici Komisije za visokoškolske knjižnice HKD-a (10. listopada 2013) te na 8. sjednici Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica (4. studenog 2013), bez pisanih očitovanja.

Bez obzira na to što je dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta upućen rektorima neintegriranih sveučilišta, knjižničarska zajednica se oglasila sa zahtjevom da visokoškolski knjižničari sudjeluju u predlaganju planova i projekcija racionalizacije u dijelu koji se odnosi na knjižnice kako ne bi dolazilo, prema mišljenju Hrvatskog knjižničnog vijeća, do „smanjenja kvalitete knjižničnih i informacijskih usluga s jedne strane te kako bi se osigurala učinkovitija organizacija knjižnica visokih učilišta unutar matičnih institucija kao posebnih stručnih jedinica koje matično visoko učilište osniva poradi djelotvornog i cjelovitog osiguravanja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti s druge strane“.

Nadalje, za očekivati je kako će predstojeće promjene zakona potvrditi knjižničnu djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a posebice Strategija razvoja hrvatskih knjižnica: 2013 – 2020. koja bi trebala dati dugoročne smjernice razvoja hrvatskog knjižničarstva, a resorna ministarstva bi takvu strategiju trebala prihvatiti.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-