-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Inozemni skupovi


Sudjelovanje Marice Šapro-Ficović na Godišnjoj konferenciji Društva za usmenu povijesti SAD-a (Oral History Association Annual Meeting)
Oklahoma City, SAD, 9.-13. listopada 2013. godne

Marica Šapro-Ficović
Dubrovačke knjižnice

msapro@dkd.hr

 

Četrdeset sedma godišnja konferencija Društva za usmenu povijest SAD-a (Oral History Association, OHA), održana je u listopadu 2013. u Oklahoma Cityju. Na konferenciji sam sudjelovala s predavanjem pod naslovom Oral history shows vibrant life in libraries under war conditions in Croatia 1991 – 1995. U predavanju sam se osvrnula na Domovinski rat u Hrvatskoj i na važnu ulogu knjižnica u gradovima pod opsadom od 1991. do 1995. godine. Predstavila sam rezultate istraživanja usmene povijesti koju sam provela od 2006. do 2011. u deset većih gradova koji su bili pod opsadom, od Dubrovnika, Šibenika i Zadra na jugu, Gospića, Karlovca, Siska i Slavonskog Broda u središnjoj Hrvatskoj do Osijeka, Vinkovaca i Vukovara na sjeveroistoku zemlje. Istraživanje je uključilo 67 sudionika, knjižničara i korisnika knjižnica iz tih gradova, koji su u intervjuima iznijeli svoja sjećanja o radu i korištenju knjižnica u gradovima za vrijeme opsade, te razmišljanja o značenju knjižnice za zajednicu u tom razdoblju. Predavanje je uključilo niz odabranih primjera zapisa usmene povijesti koji su privukli pažnju publike.

Bilo je to prvo od tri predavanja u bloku o korištenju narativa za razumijevanje rata, katastrofa i nasilja (Enduring through the crisis: using narrative to understand war, disaster and violence). U drugom izlaganju pod naslovom Usmena povijest i egipatska revolucija (Oral History and the Egyptian Revolution), Hanna Schmidt iz Arizona State Universityja pokazala je dio zvučnih zapisa intervjuiranih sudionika masovnih protesta na trgu Taquir u Kairu 2011. godine. U trećem predavanju o muslimanskim ženama nakon rata u bivšoj Jugoslaviji sa zanimljivim naslovom Muslim Women Survivors and Advocacy: After the War in Former Yugoslavia, Indira Skoric iz Kingsborough Community Collegea iz New Yorka dala je prednost raznim teoretskim pristupima, dok su nažalost svjedočanstva intervjuiranih žrtava silovanja bila slabo zastupljena.

Konferencija je održana u povijesnom Skirvin Hilton hotelu u središtu Oklahoma Cityja. Sudjelovalo je preko 400 sudionika iz SAD-a i drugih zemalja: sveučilišnih predavača, samostalnih istraživača, povjesničara, muzejskih kustosa, knjižničara, arhivista, doktoranada i studenata. Na sveučilištima u SAD-u velike projekte vode posebni odjeli ili istraživački centri za usmenu povijest. Jedan od najvećih (i sponzor ovogodišnje konferencije) je program Southern Oral History sa Sveučilišta Sjeverna Karolina. Elisabeth Millwood (na slici s M. Šapro-Ficović), koordinatorica ovog programa i voditeljica Međunarodnog odbora OHA-e, pozvala je na redovni sastanak Odbora međunarodne dobitnike stipendije OHA-e, gdje sam imala priliku zahvaliti na potpori. Okupili smo se još jednom na doručku 11. listopada 2013, upriličenom za one koji sudjeluju prvi put na konferenciji, gdje smo razmjenjivali informacije o svojim projektima.

Na konferenciji su predstavljeni mnogi lokalni (iz SAD-a) i međunarodni projekti i istraživanja iz usmene povijesti. Zastupljena su bila istraživanja o ratovima, ratnim veteranima (jedan je od najvećih Projekt usmene povijesti Kongresne knjižnice), holokaustu, ulozi žena u ratovima i građanskim pokretima, priče sudionika raznih pokreta ili značajnih povijesnih događaja koje novim, dosad neotkrivenim svjedočanstvima stalno preispituju službenu historiografiju. Među ostalima, osobito su istaknuta usmena svjedočanstva vezana za ubojstvo predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja, čija se 50. godišnjica smrti 2013. godine obilježavala u SAD-u. Od predavanja sudionika izvan SAD-a, zanimljiva su bila predavanja čeških znanstvenika s Instituta za suvremenu povijest u Pragu. Miroslav Vanek je u predavanju Rad kao vrijednost (Work as a value: of unemployment and bananas, 1970-2012) iznio rezultate istraživanja mišljenja ljudi o pojmu rada u vrijeme socijalizma i danas, a Pavel Mücke je u predavanju Policijske priče i pripadnici češke policije i sigurnosnih službi (Police stories and Czech police and security forces members) govorio o promjenama u policiji i snagama sigurnosti. Zanimljivo je bilo s kolegama podijeliti razmišljanja o problemima institucionalizacije usmene povijesti u Hrvatskoj i Češkoj te ideji osnivanja europskog udruženja za usmenu povijest. Istraživanje Yin Peili, doktorandice na Sveučilištu u Pekingu pokazuje da je usmena povijest slabo razvijena i u Kini. Ona je provela istraživanje zbirki usmene povijesti u kineskim knjižnicama, te utvrdila da takvih projekata iIi zbirki ima vrlo mali broj.

Na okruglim stolovima i radionicama obrađivala su se specifična područja usmene povijesti, pa tako i vrlo značajno pitanje institucionalne suradnje u projektima. Jedan od primjera pruža zajednički projekt o uraganu Sandy istraživačkih centara sveučilišta i vlade Srednjeatlantske regije SAD-a. Raspravljalo se o digitalnom pristupu arhivskoj građi, o razvoju standarda za metapodatke u zbirkama usmene povijesti, o korištenju multimedije u prikazima usmene povijesti, o uključivanju studenata u istraživanja usmene povijesti, pravnim i etičkim pitanjima prikupljanja, pohrane i objavljivanja zapisa usmene povijesti, te problemima očuvanja i dugotrajne pohrane građe usmene povijesti. Prisustvovala sam okruglom stolu na ovu temu pod nazivom Pohranjivanje usmene povijesti (Archiving oral history: perspectives on collection, preservation and curation). Sve tri predavačice, Nancy MacKay sa Sveučilišta San Jose, dugogodišnja poznata istraživačica usmene povijesti u SAD-u, Stephanie Renne iz tvrtke George Blood Audio & Video i Yona Owens sa Sveučilišta Sjeverne Caroline North Carolina State Universityja, u svojim su izlaganjima ukazale na mali broj repozitorija i nepristupačnost institucija koje čuvaju materijale usmene povijesti. Stoga je razumljivo da je isto ovo pitanje (čuvanja zapisa usmene povijesti) postavljeno i nama koje smo održale izlaganja u bloku predavanja 9. 4 (moderator Marc Cave). Moj je odgovor bio da se zapisi usmene povijesti čuvaju u Memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.

Na izložbi publikacija mogla su se nabaviti nova djela iz područja usmene povijesti koja po raširenosti i popularnosti već neko vrijeme ima obilježja globalnog pokreta. OHA je najveća i najstarija organizacija za proučavanje usmene povijesti na svijetu; izdaje knjige i časopise te daje potporu projektima. Uz još nekoliko sudionika, dobitnica sam ovogodišnje stipendije OHA-e koja se dodjeljuje prijavom na međunarodni natječaj te služi kao potpora za dolazak i predstavljanje istraživanja usmene povijesti na godišnjoj konferenciji. Na potpori za izlaganje projekta usmene povijesti o knjižnicama u Domovinskom ratu na godišnjoj konferenciji OHA-e zahvaljujem također i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. O mojim dojmovima s konferencije moći će se pročitati u prosinačkom blogu OHA-e na http://www.oralhistory.org/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-