-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Inozemni skupovi


Europska konferencija o informacijskoj pismenosti (European Conference on Information Literacy) – ECIL 2013
Istanbul, Turska, 22.-25. listopada 2013.

Ivana Hebrang Grgić
Filozofski fakultet u Zagrebu

ihgrgic@ffzg.hr

 

Razvoj modernih tehnologija u posljednja dva do tri desetljeća promijenio je način komuniciranja. Sam pojam informacijske pismenosti relativno je nov, a ukratko može biti definiran kao sposobnost prepoznavanja potrebe za informacijom te sposobnost pronalaženja, vrednovanja, organiziranja i učinkovitog korištenja informacija. Informacijska je pismenost danas postala sastavnim dijelom svih područja ljudskog djelovanja, a ne postoji niti jedno znanstveno područje koje može napredovati bez nje.

Organizatori prve Europske konferencije o informacijskoj pismenosti prepoznali su važnost organiziranja znanstvenog skupa koji će pridonijeti razvoju ovog područja okupljajući vrhunske znanstvenike iz cijelog svijeta. Da je trenutak za takvu konferenciju ispravno odabran govori izuzetno veliki interes. Na konferenciji je bilo više od 250 izlaganja, radionica, panelnih rasprava i postera, a izlagača je bilo iz 59 zemalja. Organizacija je bila na izuzetno visokoj razini, a najveću zaslugu imaju svakako dvije vrhunske znanstvenice koje se bave informacijskom pismenošću, a od kojih je i potekla ideja o konferenciji – Serap Kurbanoğlu s Odsjeka za informacijski menadžment Sveučilišta Hacettepe u Ankari i Sonja Špiranec s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Središnje teme konferencije bile su informacijska pismenost, medijska pismenost i cjeloživotno učenje, s cijelim spektrom podtema – znanstvena pismenost, tehnike poučavanja, strategije, pristupi, iskustva u različitih zemalja, informacijska pismenost u knjižnicama, etička pitanja informacijske pismenosti, informacijska pismenost u raznim kontekstima (medicina, pravo...) itd. Cilj je bio okupiti stručnjake iz cijelog svijeta kako bi na jednom mjestu mogli razmijeniti znanja i iskustva te stvoriti nove kontakte u svrhu što uspješnijeg budućeg rada i istraživanja na području informacijske pismenosti. Tijekom četiri dana, u okviru niza paralelnih sesija i radionica, brojni svjetski znanstvenici prezentirali su rezultate svog rada. Vrlo je teško izdvojiti najznačajnija izlaganja, ali svakako treba spomenuti pozvana predavanja. Paul G. Zurkowski, tvorac termina informacijska pismenost, govorio je o razvoju ovog područja, o utjecaju informacijsko-komunikacijskih tehnologija na globalnu informacijsku ekonomiju, a posebnu pažnju posvetio je etičkim aspektima informacijske pismenosti. Christine Susan Bruce, profesorica sa Sveučilišta u Queenslandu iz Australije, govorila je o različitim pristupima proučavanju informacijske pismenosti i dala je svoje viđenje budućeg razvoja u ovome području. Maria-Carma Torras Calvo, ravnateljica knjižnice Bergen University Collegea, govorila je o partnerstvu IFLA-e i UNESCO-a u promicanju informacijske pismenosti. Jesus Lau, sa Sveučilišta u Veracruzu, analizirao je pristup informacijskoj pismenost na sveučilišnoj razini. Sirje Virkus sa Sveučilišta u Tallinnu, dao je pregled razvoja informacijske pismenosti u Europi u posljednjih deset godina. Treba spomenuti i predavanja Sheile Webber sa Sveučilišta u Shefieldu, Paula Sturgesa sa Sveučilišta u Loughboroughu te Indrajita Banerjeea, ravnatelja UNESCO-ovog odjela za informacijsko društvo.

Veliki broj sudionika iz Hrvatske (više od 15 iz raznih ustanova – sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, iz Dubrovačkih knjižnica…) ukazuje na visok stupanj svijesti o važnosti informacijske pismenosti u Hrvatskoj.

Brojni su sudionici konferencije iskazali izuzetan interes za sudjelovanje na drugoj po redu konferenciji koja će se održati u listopadu 2014. godine u Dubrovniku.

Više informacija o konferenciji može se pronaći na http://www.ecil2013.org.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-