-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Iz EBLIDA-e


Sastanak EBLIDA-ine Stručne skupine za informacijsko pravo (EGIL)
Zagreb, 6. studenog 2013.

Aleksandra Horvat
članica EGIL-a, Filozofski fakultet u Zagrebu

ahorvat@ffzg.hr


Šestoga studenoga 2013. u zagrebačkom hotelu Arcotel Allegra održan je radni sastanak EBLIDA-ine Stručne skupine za informacijsko pravo (EGIL). Sastanci EGIL-a održavaju se dvaput godišnje, u Haagu i još u jednom europskom gradu, pa je tako došao na red i Zagreb. Zagrebačkom sastanku nisu prisustvovali svi članovi skupine; čini se da je put do Zagreba za putnike koji dolaze iz zemalja tzv. „stare Europe“ skup (članovi si sami plaćaju put i smještaj) pa i predug, jer iz nekih gradova nema izravnoga leta.

Uz uobičajeno prihvaćanje zapisnika s prethodnog sastanka održanog u svibnju ove godine u Milanu, potvrđivanje odluka usvojenih dopisivanjem u razdoblju između milanskog i zagrebačkog sastanka i izvještaja pojedinih članova o sudjelovanju na relevantnim skupovima i konferencijama održanima u tom razdoblju, razgovaralo se i o suradnji s IFLA-inim Odborom za autorsko pravo i druga pravna pitanja (CLM). Zajednički je sastanak EGIL-a i CLM-a već održan u travnju ove godine u Haagu, no EBLIDA želi nastaviti suradnju, a posebno je zainteresirana za zajedničko djelovanje sa CLM-om na sastancima Stalnog odbora za autorsko pravo Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). Poznato je da Stalni odbor zadnjih godina raspravlja o iznimkama i ograničenjima od zaštite autorskim pravom, a ta je tema od osobita interesa za knjižnice. Predstavnici CLM-a prisustvuju sastancima Stalnog odbora WIPO-a kao promatrači pa članovi EGIL-a smatraju da bi bilo korisno da i predstavnici europskih knjižnica budu prisutni. Savjetovat će stoga EBLIDA-i da se uključi u rad Stalnoga odbora WIPO-a i tražiti podršku CLM-a. Ta je suradnja osobito važna i radi zajedničkoga nastupa o (ne)korištenju e-knjiga u knjižnicama.

Zaključeno je i da je važna suradnja s udrugama za zaštitu potrošača. EGIL je planirao zajedničke akcije s udrugom Information Sans Frontières, čiji je cilj bio zastupati javne baštinske ustanove u Europi, ali udruga nije mogla namaknuti sredstva za financiranje pa su se planovi o zajedničkom nastupu izjalovili.

Licencije za Europu, razgovor koji je pokrenula Europska komisija okupljajući predstavnike nakladnika, autora, proizvođača informacijskih sadržaja pa i knjižnica i arhiva, EBLIDA je završila povlačenjem iz razgovora jer njime nije bila zadovoljna. Iz rasprave su se povukle i druge nevladine udruge. EBLIDA, naime, smatra da se pitanje distribucije i korištenja digitalnih sadržaja ne može i ne smije rješavati samo uređivanjem licencija, već da pritom treba voditi računa o autorskopravnom zakonodavstvu pojedinih zemalja članica, odnosno o iznimkama i ograničenjima od zaštite ugrađenim u zakone. Danas se iznimke i ograničenja od važnosti za knjižnice i arhive u pojedinim zemljama razlikuju pa bi ih, po mišljenju EBLIDA-e, valjalo najprije ujednačiti. Želi se utvrditi i kako digitalizirati zaštićenu audiovizualnu baštinsku građu te kako provesti rudarenje podataka i tekstova. Europska komisija upravo prima preporuke od svih zainteresiranih sudionika u tom procesu i planira izdati konačni dokument u obliku memoranduma koji bi trebali potpisati svi sudionici. Članovi EGIL-a koji su prisustvovali sastancima sudionika u Bruxellesu smatraju da su se ključna pitanja u raspravi zaobišla i da se nije postupalo „u dobroj vjeri“ svih sudionika. Svoje je povlačenje iz rasprave EBLIDA nedavno i pismeno obrazložila. (http://www.eblida.org/news/press-release-licences-4-europe-plenary-on-13-november.html)

Članovi EGIL-a razgovarali su i o problemima s kojima su ovog časa sučeljene europske knjižnice. Tako se moglo čuti da knjižnice teško mogu sudjelovati u prekograničnoj suradnji koju potiču novi projekti Europske unije. Knjižnice iz Njemačke, Francuske, Švicarske, Češke i Poljske, na primjer, ne mogu kupovati e-knjige iz drugih zemalja, iako imaju čitateljsku publiku koju te knjige mogu zanimati i koja ih može koristiti. Kad se knjižnice žele javiti na pojedine projekte sučeljene su s pitanjima na koja ne mogu odgovoriti, poput npr. „Koji je dio nacionalne zbirke digitaliziran?“ i sl. H. Muller je izvijestio o izmjeni njemačkoga zakona o autorskom pravu, odnosno o njegovu usklađivanju s Direktivom o djelima siročićima, koja stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine. Marljiva potraga za nositeljima prava, predviđena u Direktivi o djelima siročićima (djela kojima se ne može utvrditi ili pronaći autor, odnosno nositelj autorskog prava, op. ur.), ograničena je u tom zakonu na traganje za jednim autorom i u jednoj zemlji. Izmjene obuhvaćaju i dopuštenje znanstvenicima da svoje radove stave u otvoreni pristup dvanaest mjeseci nakon objavljivanja, bez obzira na uvjete ugovora koje su sklopili s nakladnikom, financijerom projekta i sl. Dakako, to je dopušteno samo autorima. Nije posve jasno, međutim, što će se dogoditi kad znanstvenik rad objavi u nekoj drugoj zemlji, jer se ne zna koji se zakon tada primjenjuje. Od zakona se zapravo očekuje da potakne znanstvenike i sveučilišne nastavnike da objavljuju u otvorenom pristupu, s obzirom da se njihov rad financira iz javnih sredstava. Što se tiče rasprodanih djela, ona će biti u registru nacionalne knjižnice, koja će platiti naknadu nositeljima prava. Govorilo se i o izmjeni Direktive o ponovnom korištenju informacija nastalih u javnom sektoru.

Caroline Fellbom Franke, pravna savjetnica Švedskog knjižničarskog društva, bila je pozvana na zagrebački sastanak da prikaže članovima EGIL-a kako funkcionira proširena kolektivna licencija u Švedskoj. Primjena te licencije mogla bi poslužiti kao zamjena za marljivu potragu za nositeljima prava, koja knjižnicama predstavlja veliko opterećenje. Proširena kolektivna licencija bila je prvi put uvedena u šezdesetim godinama za glazbena djela, a kasnije i za fotokopiranje za potrebe nastave. Ta je licencija zapravo ugovor između korisnika autorskih djela i udruge za kolektivno ostvarivanje prava. Da bi mogla funkcionirati, mora biti predviđena u zakonu, a realizira se kao ugovor. Prednost joj je što u cijelosti uklanja svaki rizik za korisnike, što je knjižnicama veoma važno. Udruga za kolektivno ostvarivanje prava zastupa sve autore, a autor koji ne želi da se njegovo djelo koristi, mora to izrijekom reći. U Švedskoj inače udruge za kolektivno ostvarivanje prava ne moraju dobiti posebno prethodno odobrenje od države za zastupanje, dok je, na primjer, u Njemačkoj, kao i u Hrvatskoj, odobrenje potrebno. Treba dodati i to da proširena kolektivna licencija u nekim europskim zemljama, npr. u Ujedinjenom Kraljevstvu, nikad nije bila uvedena.

U nastavku sastanka EGIL-a održan je 7. i 8. studenoga sastanak Izvršnog odbora EBLIDA-e (http://hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/828), kojemu su u dijelu posvećenom e-knjizi prisustvovali i članovi našega Društva. Hrvatsko knjižničarsko društvo pridružit će se kampanji za promicanje prava korisnika na čitanje e-knjiga koju EBLIDA upravo ovih dana započinje.

Idući sastanak EGIL-a održat će se u Haagu u travnju 2014. godine, a dan kasnije uslijedit će i zajednički sastanak EGIL-a i CLM-a. U drugoj polovici 2014. članovi EGIL-a okupit će se vjerojatno u Berlinu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-