-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Ostali skupovi i manifestacije u zemlji


9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – Narodne knjižnice kao treći prostor
Zadar, 9. – 11. listopada 2013.

Dunja Marija Gabriel
NSK – Matična služba za narodne knjižnice

dgabriel@nsk.hr

 

Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, koje je 2003. godine pokrenula NSK, ove je godine proslavilo desetu obljetnicu. Proteklih godina knjižničari su u okviru Savjetovanja imali prilike razmjenjivati iskustva i primjere dobre prakse te upoznati najnovije trendove razvoja u zapadnoeuropskom i angloameričkom narodnom knjižničarstvu. Hrvatsko knjižničarsko društvo bilo je suorganizatorom svih dosadašnjih savjetovanja, kao i središnje narodne knjižnice u gradovima u kojima su savjetovanja održana. Savjetovanja za narodne knjižnice redovito se odvijaju zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od 2003. do 2009. godine Savjetovanja su se održavala svake godine (u Splitu, Osijeku, Topuskom, Plitvicama, Lovranu, Puli i Šibeniku), a od 2009. svake dvije godine (2011. u Svetom Martinu na Muri i 2013. u Zadru).

9. savjetovanje za narodne knjižnice u RH s temom Narodne knjižnice kao treći prostor održano je u Zadru u Hotelu Club Funimation Borik od 9. do 11. listopada 2013. godine. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kao glavnom organizatoru, i Hrvatskom knjižničarskom društvu (Sekciji za narodne knjižnice), kao suorganizatoru, ove godine se u suorganizaciji pridružila Gradska knjižnica Zadar koja je bila domaćin skupa. Ovo savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem okupilo je oko 170 sudionika knjižničara iz cijele Hrvatske te strane goste iz Finske i Slovenije.

Temu i podteme 9. savjetovanja za narodne knjižnice osmislili su članovi Programskog odbora Savjetovanja i moderatori pojedinih tematskih cjelina: Dunja Seiter-Šverko (predsjednica), Ana Barbarić, Ivančica Đukec-Kero, Dubravka Đurić-Nemec, Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić, Ivan Pehar, Ivanka Stričević, Zoran Velagić. Za organizacijska pitanja na Savjetovanju bili su zaduženi članovi Organizacijskog odbora: Dunja Marija Gabriel (predsjednica), Sandi Antonac, Ante Livajić, Nela Marasović, Ivan Pehar, Nada Radman, Dobrila Zvonarek. U organizaciji Savjetovanja pridružili su se i volonteri – studenti Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koje je koordinirala asistentica Drahomira Gavranović (na slici).

Savjetovanjem se željelo ukazati na društveni položaj narodnih knjižnica na koji utječe niz tehnoloških i društvenih promjena. Zbog široke dostupnosti informacija i materijala na internetu, suvremeno narodno knjižničarstvo je pred novim izazovom i okreće se ideji knjižnice kao mjesta susreta, knjižnici kao trećem prostoru. Uz dom i radno mjesto, odnosno školu, treći prostor čine javni prostori u zajednici namijenjeni okupljanjima, učenju, interakciji, mjesta gdje se potiču rasprave i razmjena ideja, gdje se uspostavlja dijalog. Knjižnice tako postaju mjesta jačanja civilnog sektora i učenja demokracije.

Na svečanom otvorenju Savjetovanja pozdravne govore sudionicima skupa uputili su Dunja Seiter-Šverko (glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu), Katica Matković-Mikulčić (potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskoga društva), Ivan Pehar (ravnatelj Gradske knjižnice Zadar), Radovan Dunatov (pročelnik Odjela za kulturu i šport Grada Zadra) i Stipe Zrilić (župan Zadarske županije).

Savjetovanje je tematski bilo podijeljeno u pet cjelina. Četiri teme, Prostor knjižnice koji odražava filozofiju trećeg prostora, Knjižnica kao prostor za (samo)učenje i razmjenu ideja, Knjižnica kao društveni kapital, Korisnici kao aktivni sudionici i stvaraoci, obrađene su u okviru 39 izlaganja i prezentacija (šest pozvanih izlaganja, 17 prijavljenih i šest posterskih izlaganja, deset pecha kucha prezentacija). Peta tema pod nazivom Transformacija narodnih knjižnica prezentirana je na okruglom stolu i obuhvatila je strateške i normativne dokumente u području narodnoga knjižničarstva.

Prvi dan Savjetovanja održana su četiri plenarna izlaganja. U uvodnom izlaganju profesor Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio je na temu Skica za povijest knjižnica kao prostora drugovanja i istaknuo povijesni aspekt koncepcije korištenja knjižnice kao trećeg prostora još od razdoblja helenizma koji se u većoj ili manjoj mjeri sačuvao do 19. stoljeća. Od tada ideja knjižnice kao prostora drugovanja iz privatnog i elitnog trećeg prostora prelazi u sve brojnije i organiziranije javne knjižnice.

Rebekka Pilppula, ravnateljica Knjižnica grada Joensuu i ravnateljica Službe za kulturu i knjižnice u gradu Joensuu, govorila je na temu Moja knjižnica – uloga narodnih knjižnica u Finskoj i svakodnevnom životu njezinih građana iznoseći stav da knjižnice trebaju biti zajednička mjesta koja podjednako pripadaju i korisnicima i knjižničarima. Naglasila je potrebu da knjižnice zadrže svoju ulogu u svijetu koji se neprestano mijenja i usklađuju svoje usluge i stručnost s takvim dinamičnim okruženjem.

Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani, koordinatorica izvođenja posebnih zadaća centralnih regionalnih knjižnica u Sloveniji, govorila je na temu Oaze okupljanja ili dnevni boravak zajednice gdje se knjižnice promatraju kao oaze i arene za okupljanje i imaju važnu ulogu u promicanju demokracije i razvoju društva. Istaknula je da će budućnost knjižnica ovisiti o mjeri u kojoj će knjižnice pridonositi široj društvenoj zajednici priskrbljivanjem dodane vrijednosti, prije svega u kontekstu uporabe napredne tehnologije.

Tematski blok plenarnih izlaganja završen je izlaganjem Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U izlaganju Kompetencije knjižničara za koncepciju „trećeg prostora“ bilo je riječi o kompetencijama knjižničara i određenim znanjima i vještinama za rad s korisnicima u okviru koncepcije trećeg prostora i potrebi za izradom nacionalnog kompetencijskog profila knjižničara.

Drugi dan Savjetovanja održano je jedno pozvano izlaganje i petnaest prijavljenih izlaganja koja su se odvijala u okviru tri tematske cjeline. U tematskoj cjelini Prostor knjižnice koji odražava filozofiju trećeg prostora pozvano izlaganje imala je Jagoda Ille iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica Medveščak. U izlaganju Dom, posao, nešto treće: narodna knjižnica kao „treći prostor“ istaknula je narodnu knjižnicu koja svojim odlikama (sigurnost, stabilnost, neutralnost, privatnost, otvorenost, udobnost) i bogatstvom sekundarne ponude (dvorane za sastanke, pristup internetu, informacije o lokalnoj zajednici, lepeza partnerstva) postaje treći prostor u životima pojedinaca te ostvaruje ulogu lokalne točke okupljanja zajednice. Prikazano je nekoliko primjera iz mreže KGZ-a kojima se ispitivalo kako i koliko korisnicima knjižnice služe kao javni prostor. Nakon toga prijavljena izlaganja održali su Dunja Marija Gabriel na temu Prostori narodnih knjižnica u Hrvatskoj, Mladen Masar pod nazivom Treći prostor Zadra i Nadia Bužleta na temu Vrednovanje knjižničnih prostora: primjer narodnih knjižnica Istre.

Idući tematski blok Knjižnica kao prostor za (samo)učenje i razmjenu ideja otvorena je izlaganjem Kaise Kytömäki iz Gradske knjižnice u Sastamali u Finskoj u kojem je bila riječ o sudjelovanju knjižničara u Programu za cjeloživotno učenje Europske unije – Gruntvig. Dotaknula se i vlastitog iskustva u sklopu navedenog programa – tromjesečnog programa u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica u 2013. godini. Preostala izlaganja održali su Emilija Pezer i Tihomir Marojević na temu Knjižnice za novo doba: razvoj i umrežavanje knjižnica, međukulturna suradnja i edukacija marginaliziranih skupina, Vlatka Surma Szabo i Marija Bugarski pod nazivom Prostornom osmišljenošću do programske uspješnosti, Milko Belevski po naslovom Od glazbene zbirke do Zaklade Delmata: knjižnice kao multimedijalno središte grada te Sanja Bunić i Janja Maras na temu Projekt Knjigom do krova: kako nas vide korisnici, partneri i mediji.

Tematska cjelina Knjižnica kao društveni kapital započela je u popodnevnim satima izlaganjem Miroslava Katića iz Gradske knjižnice „I. G. Kovačić“ Karlovac pod naslovom Knjižnice i demokracija. Istaknuta je uloga javne knjižnice kao proizvoda i pokretača demokracije te simbola slobode uma.

Preostala izlaganja priredili su: Ilija Pejić – Strateški plan Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (2012 – 2015) s posebnim osvrtom na knjižnicu kao sastavnicu zajednice; Romana Horvat – Koncepcija trećeg prostora u strateškom planu razvoja Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar; Martina Dragija Ivanović i Nada Radman – Specifičnosti poslovanja narodnih knjižnica u ruralnim sredinama; Dunja Marija Gabriel i Davorka Semenić-Premec – Narodne knjižnice, dostupnost prostora i usluga osobama s posebnim potrebama; Nela Načinović – Čitaonica kao društveni prostor umirovljenika; Vesna Jelić – Gradska knjižnica Krapina na putu od nemjesta do mjesta.

Drugi dan Savjetovanja organizirani su stručni posjeti i razgledavanje Zadra te zajednička svečana večera.

Posljednji, treći dan Savjetovanja započeo je održavanjem okruglog stola na temu Transformacija narodnih knjižnica: strateški i normativni dokumenti u području narodnoga knjižničarstva koji su moderirale Ivančica Đukec Kero (KGZ – Knjižnice grada Zagreba) i Dunja Marija Gabriel (NSK – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu). U kratkome uvodnom predstavljanju Dunja Seiter-Šverko dala je osvrt na zakonske obveze Nacionalne i sveučilišne knjižnice vezano uz izradbu i donošenje strateških i normativnih dokumenta u narodnome knjižničarstvu. Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, najavila je neke od planova Vijeća i vremenske okvire u kojima bi stručna zajednica mogla očekivati dio važnih dokumenta poput Zakona o knjižnicama i Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva do 2020. godine, koji ujedno predstavljaju ključne dokumente za sve ostale strateške i normativne dokumente u području narodnoga knjižničarstva. Ana Barbarić ukratko je predstavila 2. hrvatsko izdanje IFLA-inih Smjernica za narodne knjižnice iz 2011. godine, kao važnog međunarodnog dokumenta koji donosi nove trendove u narodnom knjižničarstvu. Milena Bon predstavila je postojeće slovenske standarde za narodne knjižnice koji mogu biti dragocjen primjer i iskustvo u izradi hrvatskih standarda. Od dokumenata, čija je izrada u tijeku, izdvojen je rad na Standardima za narodne knjižnice jer je od polovice 2013. godine s radom započelo Povjerenstvo za njihovu izradu koje je imenovano pri Matičnoj službi za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo u NSK-u. Tijekom okrugloga stola Nada Radman, predstavnica Povjerenstva, iznijela je neke od dosadašnjih ideja i prijedloga za stvaranje novih ili osuvremenjivanje postojećih standarda iz 1999. godine.

Nakon rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

1. Novi Zakon o knjižnicama treba predvidjeti kaznene odredbe za nepoštivanje istog i jasno definirati tko provodi inspekcijski nadzor.

2. Novi ili osuvremenjeni Standardi za narodne knjižnice trebaju biti obvezujući (a ne preporuka) za knjižnice i osnivače.

3. Novim ili osuvremenjenim Standardima za narodne knjižnice potrebno je odrediti maksimalne uvjete za obavljanje djelatnosti narodnih knjižnica.

4. Pravilnikom za obavljanje djelatnosti narodnih knjižnica potrebno je odrediti minimalne uvjete za obavljanje djelatnosti narodnih knjižnica.

5. U kreiranju navedenih dokumenata preporučuje se konzultirati istovrsne slovenske dokumente.

6. Potrebno je da Matična služba za narodne knjižnice u NSK-u i članovi Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi za narodne knjižnice, prije izrade konačnog prijedloga teksta Standarda za narodne knjižnice, prirede analizu poslovanja narodnih knjižnica po županijama, gradovima i općinama s obzirom na vrijednosti predviđene u Standardima za narodne knjižnice iz 1999. godine.

7. Potrebno je ujednačavanje prikupljanja statističkih podataka na osnovi kojih se donose Standardi za narodne knjižnice. U tijeku je jednogodišnji projekt Primjena hrvatskih ISO normi (ISO 2789 i ISO 11620) za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu/analizu i prikaz statističkih podataka o poslovanju svih vrsta knjižnica koji se provodi u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo u NSK-u u Zagrebu.

8. Potrebno je izraditi Pokazatelje knjižnične djelatnosti hrvatskih narodnih knjižnica po županijama, gradovima i općinama (preporučuje se konzultirati Pokazatelje slovenskih narodnih knjižnica - http://bibsist.nuk.uni-lj.si/kazalci/kazalci_spl.php).

9. Dogovoreno je da prijedlog novog ili osuvremenjenog Standarda za narodne knjižnice bude dostupan na mrežnoj stranici NSK-a (Matične službe za narodne knjižnice) za javnu raspravu.

Nakon okruglog stola slijedilo je zajedničko predstavljanje šest posterskih izlaganja koje je započelo pojedinačnim kratkim predstavljanjem radova i nastavilo se razgledavanjem te individualnim razgovorima sa zainteresiranima. Ocjenjivački odbor je u skladu s prethodno utvrđenim kriterijima odlučio da se priznanje i nagrada za najbolje postersko izlaganje dodijeli Tomislavu Staničiću iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu pod naslovom Projekt „Splitski spomenar“ – nova dimenzija suradnje s korisnicima. Nagrada obuhvaća besplatno pohađanje jedne radionice po izboru u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u NSK-u u Zagrebu.

Posljednja tematska cjelina pozvanih i prijavljenih izlaganja održana je na temu Korisnici kao aktivni sudionici i stvaraoci. Pozvano izlaganje imala je profesorica Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za informacijske znanosti na temu Međugeneracijski dijalog – aktivni korisnici knjižnice u stvaranju društvene kohezije. U izlaganju je naglašen koncept knjižnice kao trećega prostora koji omogućava svima ne samo da koriste i uzimaju već i da čine i daju. Stoga je bitno da narodne knjižnice istražuju nove modele interakcije među naraštajima, razvijaju nove i evaluiraju postojeće programe, potiču suradništvo i omogućuju korisnicima aktivnu ulogu u izgradnji sebe i u zalaganju za druge i zajednicu. Zaključeno je da upravo međugeneracijski programi u narodnoj knjižnici mogu bitno pridonijeti ostvarivanju njezine društvene uloge, kvalitetnijem suživotu u zajednici i društvenoj koheziji. Prijavljeno izlaganje imale su Alica Kolarić i Gorana Tuškan Mihočić iz Gradske knjižnice Rijeka pod nazivom Uzajamnost u odnosima knjižnice i korisnika. U izlaganju su prikazani rezultati ispitivanja sudionika kontinuiranih programa Gradske knjižnice Rijeka, osobito članova čitateljskih klubova različitih naraštaja, volontera te vanjskih suradnika kako bi se ispitalo kako je suradnja s knjižnicom utjecala na njihove poslovne i privatne aktivnosti, okruženja i život te koliko je suradnja s knjižnicom utjecala na poimanje knjižnice kao ustanove. Zaključeno je da vidljivost i prepoznatljivost knjižnice u očima korisnika njezinih programa umnogome mogu pridonijeti vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnice na mjestima na kojima se donose odluke bitne za njezinu budućnost.

Osim izbora najboljeg posterskog izlaganja i uključivanje studenata-volontera u organizaciju, Savjetovanje u Zadru obilježile su još neke novosti. Prvi put organizirano je deset pecha kucha prezentacija kao potpuno novi i do sada nepoznat oblik prezentacija u hrvatskom knjižničarstvu. Prezentacije vrste pecha kucha sastoje se od najviše 20 slajdova od kojih je svaki ograničen na 20 sekundi nakon kojih se automatski izmjenjuje, pokazale su se kao vrlo zanimljiv, poticajan, kratak i vizualno atraktivan oblik ppt-prezentacije, osobito zahvalan za prikaz primjera dobre prakse u narodnim knjižnicama. Također su prvi put u okviru Savjetovanja za narodne knjižnice pripremljene precizne Upute za sudionike koji imaju izlaganja, što je u konačnici rezultiralo zavidnom organizacijom i besprijekornim odvijanjem skupa tijekom tri dana održavanja.

Temeljem izlaganja održanih na 9. savjetovanju za narodne knjižnice u RH u Zadru doneseni su sljedeći zaključci:

1. Koncept knjižnice kao trećeg prostora predstavlja i označava knjižnicu kao: promicatelja demokracije i društvene kohezije, oazu i arenu okupljanja građana, dnevni boravak zajednice, promicatelja razvoja društva, međugeneracijskog dijaloga i dijaloga između različitih društvenih skupina (etničkih skupina, nacionalnih manjina, osoba s posebnim potrebama).

2. Koncept knjižnice kao trećeg prostora omogućava uključivanje korisničke zajednice u stvaranje usluga i programa radi zajedničkoga doprinosa kvaliteti življenja u zajednici.

3. Budućnost knjižnica ovisi o njihovom povoljnom utjecaju na razvoj društvenoga, kulturnoga i gospodarskoga kapitala, odnosno o mjeri u kojoj će knjižnice pridonositi široj društvenoj zajednici donošenjem dodane vrijednosti. Preduvjet za to je kvalitetan zakonski okvir i financijska potpora nadležnih državnih institucija, osnivača i lokalne uprave.

4. Potreban je nastavak rada na razvoju javnih knjižnica kao središta zajednice i razvoju strategija za izgradnju zajednice.

5. Narodne knjižnice međusobnom razmjenom iskustava i izgradnjom snažnog suradništva s različitim ustanovama i udrugama postaju nositelji civilnog partnerstva.

6. Prijedlog teme idućeg Savjetovanja za narodne knjižnice u RH je Vrednovanje rada i usluga knjižnica. Predložena tema rezultat je većeg broja prezentacija i izlaganja u okviru Savjetovanja, u kojima je istaknut nedostatak provođenja sustavnog vrednovanja knjižničnih usluga.

7. Potrebno je kontinuirano stjecanje dodatnih kompetencija knjižničara, jer se pokazalo da tradicionalna knjižničarska znanja često nisu dostatna, posebno u uporabi napredne tehnologije i vrednovanja programa i usluga.

8. Zaključeno je da se radovi za Zbornik Savjetovanja priređeni u skladu s uputama u Vjesniku bibliotekara Hrvatske prikupljaju do 15. prosinca 2013. te šalju e-poštom ili običnom poštom na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice – Matične službe za narodne knjižnice.

Sve dodatne informacije o 9. savjetovanju za narodne knjižnice u RH nalaze se na mrežnoj stranici Savjetovanja - http://sznk.nsk.hr/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-