-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Iz rada HKD-a i regionalnih društava


Adventski izlet u Čazmu

Nevia Raos
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

nraos@ffzg.hr

 

Zahvaljujući inicijativi i organizaciji ravnateljice Gradske knjižnice Slavka Kolara iz Čazme Vinke Jelić-Balta, članice Hrvatskoga knjižničarskog društva posjetile su 21. prosinca 2013. g. grad Čazmu i njezinu okolicu.

U vremenu kad tako rado odlazimo na adventska putovanja u kulturne centre Europe, mi smo se odlučile za posjet Čazmi, i nismo nimalo požalile. Dapače, za nas dotad nepoznat gradić pokazao se iznimnim otkrićem.

Naš je posjet, kako i priliči, započeo u Gradskoj knjižnici Slavka Kolara, koja nas se dojmila svojim svijetlim i ugodnim prostorom i jednostavnim, a suvremenim i raznolikim sadržajima.

Posjetile smo ostatke zidina srednjovjekovne utvrde u Čazmi, uz koje se nalazi i zgrada nekadašnje kapetanije Vojne krajine, koja je do prije kratkog vremena služila kao gradski muzej.

S poviješću Čazme upoznala nas je ravnateljica čazmanskog Centra za kulturu Jadranka Kruljac-Sever, koja nam je opsežnim predavanjem približila bogatu povijest grada Čazme, osnovanog 1226. g., te povijest obnovljene župe u Čazmi, koja ove godine obilježava 360 godina. Potom smo posjetile izložbe vezane uz znamenite Čazmance: izložbu Smijeh kroz suze Slavka Kolara, priređenu i otvorenu prigodom 122. godišnjice rođenja i 50. godišnjice smrti književnika i agronoma Slavka Kolara, izložbu slika iz Galerije Anton Cetín te izložbu o vatrogastvu u čazmanskom kraju.

Posjetile smo i najznačajniji spomenik kulture u Čazmi, Crkvu sv. Marije Magdalene s početka 13. stoljeća. Crkva je sagrađena izvorno u romaničkom stilu, dograđena je u gotičkom razdoblju, a sadrži i barokne i rokoko elemente. U vrijeme kada je crkva izgrađena, Čazma je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva, a zagrebački biskup Stjepan II. Babonić gradu je dao status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije. Posljednjih godina intenzivno se radi na njezinu restauriranju.

Naš je izlet još uključio i posjet galeriji akademskog slikara Franje Matešina u selu Bojana, na brežuljcima Moslavačke gore, 7 km od Čazme. Galerija uključuje stalni postav sa stotinjak radova u različitim tehnikama, pretežno figurativne orijentacije. U sklopu imanja Matešin nalazi se i amfiteatar u prirodnom seoskom okolišu, idealno mjesto za raznolike kulturne priredbe, koje su već postale tradicionalne.

Obilazak kulturnih znamenitosti čazmanskoga kraja završile smo posjetom Božićnoj priči i imanju obitelji Salaj, poznatome po 1 300 000 lampica na najrazličitijim božićnim dekoracijama.

Izlet smo privele kraju u seoskom domaćinstvu obitelji Pirak, Zmajevom gnijezdu, gdje smo, okrijepljeni ukusnom domaćom hranom, u tradicionalnom ambijentu moslavačke kuće, uz vatru kamina, u ugodnom razgovoru provele ostatak večeri, zadovoljne što smo za taj doživljaj Adventa odabrale jednu od nama dotad nedovoljno poznatih hrvatskih sredina.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-