-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Tema broja: specijalne knjižnice


Specijalnost specijalnih knjižnica i Sekcija za specijalne knjižnice HKD-a

Vesna Špac

predsjednica Sekcije za specijalne i visokoškolske knjižnice

Knjižnica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

vesna.spac@vef.hr

 

*Na slici su Alisa Martek (Knjižnica Hrvatskog državnog arhiva), Andrea Božić (Knjižnica Saponije d.d.), Nada Avakumović (Knjižnica KONČARA) i Vesna Špac (prije Knjižnica Brodarskog instituta, sada Knjižnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

 

Specijalne knjižnice pokrivaju određenu znanstvenu disciplinu i/ili polje znanosti, odnosno specijalne regionalne interese i primarno pružaju usluge specifičnoj kategoriji korisnika, prikupljaju specifične oblike dokumenata ili ih financira neka ustanova u cilju zadovoljavanja potreba vezanih uz vlastito područje rada ili djelovanja (knjižnice gospodarskih subjekata, knjižnice medija, knjižnice profesionalnih i obrazovnih ustanova i udruženja, knjižnice medicinskih ustanova, knjižnice tijela državne vlasti ili uprave, regionalne knjižnice, knjižnice u dobrotvornim ustanovama, muzejima, arhivima, vjerskim ustanovama itd). Ova definicija pokazuje raznovrsnost specijalnih knjižnica koju susrećemo i u Sekciji za specijalne i visokoškolske knjižnice.

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice osnovana je 1956. godine, a njezino djelovanje obuhvaća sve aktivnosti kojima se bave njezine pripadajuće komisije i radne grupe. Sekcija danas broji šest komisija (jedna komisija je „čista“ visokoškolska) i dvije radne grupe:

   a/     Komisija za državne informacije i službene publikacije zalaže se i promiče slobodan pristup informacijama s posebnim naglaskom na službene publikacije Europske unije

   b/     Komisija za glazbene knjižnice i zbirke bavi se problematikom glazbenog knjižničarstva, a posebno se zalaže za koordiniranu zaštitu i digitalizaciju hrvatske zvučne glazbene baštine

   c/     Komisija za medicinske knjižnice predstavlja sve knjižnice s područja biomedicine i zastupa ideju stvaranja nacionalnog skupnog kataloga RH

   d/     Komisija za muzejske i galerijske knjižnice potiče razvoj knjižnih fondova i popularizaciju ovih specifičnih vrsta knjižnica i građe koju čuvaju, radi na problematici registracije zbirki knjižnične i neknjižnične građe u muzejima i galerijama, te na izradi Portala muzejskih i galerijskih knjižnica

   e/     Komisija za tehničke knjižnice posebnu pozornost posvećuje edukaciji djelatnika tehničkih knjižnica, poticanju razvoja knjižnica, unapređivanju međuknjižnične suradnje te istraživanju stanja u tehničkim knjižnicama

  f/     Komisija za visokoškolske knjižnice jedina Komisija posvećena isključivo visokoškolskim knjižnicama i njihovim problemima

   g/     Radna grupa za bolničke knjižnice bavi se problematikom bolničkih knjižnica koje su središte znanja te pružanja i razmjene svih vrsta biomedicinskih informacija. Radna grupa usko surađuje s Komisijom za medicinske knjižnice

   h/     Radna grupa za pravne i srodne knjižnice okuplja predstavnike različitih tipova pravnih i srodnih knjižnica, usko surađuje s Komisijom za državne informacije i službene publikacije, Radnom grupom za autorsko pravo i otvoreni pristup, Komisijom za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja te Komisijom za javno zagovaranje

Sekcija organizira stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Teme skupa uvijek su aktualne i njima se pokušava odgovoriti na trendove u razvoju knjižničarstva. Na skupu kroz predavanja, radionice i okrugle stolove slušamo iskustva stranih i domaćih izlagača (usmena i posterska izlaganja) i pokušavamo najbolju praksu prenijeti u svoje knjižnice. Po završetku skupa objavljuje se zbornik recenziranih radova.

Članovi Sekcije aktivno su sudjelovali na izradi prijedloga Standarda za specijalne knjižnice (http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/Standardi/STANDARDI%20ZA%20SPECIJALNE%20KNJI%C5%BDNICE1.doc) kojima se utvrđuju ciljevi, zadaće i djelatnost specijalnih knjižnica. Ovaj dokument definira položaj i zadaće knjižničara u poslovnom i društvenom okruženju, omogućuje bolje vrednovanje knjižničarske profesije u cijelosti i određuje kvalitetu rada specijalnih knjižnica. Standardi se mogu primijeniti na sve vrste specijalnih knjižnica.

Po čemu su onda specijalne knjižnice specijalne? Po građi? Sigurno. Fond specijalnih knjižnica je usko specijaliziran ili pak izrazito široko odabran, ovisno o namjeni matične ustanove. Po korisnicima? Djelomično. Oni se razlikuju od knjižnice do knjižnice. Po knjižničarima? Naravno, oni su specijalisti za svoje područje. Po načinu financiranja? Nedvojbeno, samo specijalne knjižnice imaju financijere locirane po svim ministarstvima (koliko nas financiraju već je druga stvar) ili se financiraju iz privatnih fondova. Radi ovakve „razbacanosti“ specijalnih knjižnica po nadležnim ministarstvima, donošenje Standarda za specijalne knjižnice graniči sa znanstvenom fantastikom.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-