-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Stručni skup Zgrade, prostori i oprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, 28. ožujka 2014.

Alica Kolarić

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež

Gradska knjižnica Rijeka

alica.kolaric@gkri.hr

 

U novom prostoru Dječjeg odjela i Odjela za mlade Knjižnice Medveščak, u Zvonimirovoj 17, Zagreb 28. ožujka 2014. godine održan je stručni skup Zgrade, prostori i oprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade. Organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak.

Tematski skup se bavio zgradama, prostorom i opremom knjižnica za djecu i knjižnica za mlade iz gledišta energetske održivosti, prilagođenosti prostora i opreme potrebama i željama djece i mladih te funkcioniranja knjižnica kao trećeg prostora u lokalnoj zajednici. Prikaz hrvatskih primjera usmjeren je na novosagrađene prostore, obnovljene i prenamijenjene prostore te planiranje prostora u nastajanju.

Uz uvodne govore održana su tri pozvana izlaganja: Energetska učinkovitost, toplinska, svjetlosna i akustična ugodnost knjižničnih prostora za djecu i mladež profesora Ljubomira Miščevića sa Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dječje knjižnice u Hrvatskoj – prostori kakve želimo Fride Bišćan, više knjižničarke i članice Komisije za izgradnju i opremu Hrvatskoga knjižničarskog društva te The transformation of a library into a magic place: children’s participation in the architecture of the library Mirande Corbière, koordinatorice za edukaciju u Knjižnici Hoorn iz Nizozemske.

Uvodno izlaganje profesora Ljubomira Mišćevića o prostoru knjižnice iz gledišta održive i energetski učinkovite arhitekture istaknulo je imperativ zadovoljavanja današnjih potreba na način koji neće ugroziti mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija. Zelene knjižnice, koje čuvaju okoliš, jesu energetski efikasne knjižnice, prostori energetski samodostatne arhitekture čiji je unutarnji prostor zdrav, ugodan i siguran za korisnike i djelatnike. Prema profesorovim riječima, prostore knjižnica treba promišljati tako da oni ne postaju novi potrošači energije, a planiranje izgradnje novih ili obnove/preinake postojećih prostora usmjeriti ka smanjivanju potrošnje energije arhitektonskim rješenjima.

U povijesnom pogledu na dječje knjižnice od prvih hrvatskih primjera pedesetih godina dvadesetog stoljeća, Frida Bišćan, ravnateljica iz Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić iz Karlovca istaknula je, od struke prihvaćenu ideju, o knjižnici kao djeci ugodnom prostoru, prilagođenom potrebama različitih uzrasta te različitim skupinama korisnika. Na primjeru zgrade karlovačke gradske knjižnice, prve namjenski građene narodne knjižnice u Hrvatskoj, pokazala je nastajanje i mijenjanje zgrade knjižnice kroz vrijeme.

S tvrdnjom da je pravo na sudjelovanje jedno od temeljnih prava djeteta, Miranda Corbière, voditeljica Odjela za obrazovanje Knjižnice Hoorn u Nizozemskoj, započela je priču o transformaciji prostora Odjela za djecu. Projekt preuređenja, koji je rezultirao čarobnom knjižnicom, vodila je ideja da djeci treba dati pravo na odlučivanje te da treba krenuti od djece, a ne od knjige. U želji za stvaranjem prostora poticajnog za učenje, izražavanje i stvaranje, sa skupinom djece i arhitekticom osmišljen je osnovni dizajn na temelju dječjih ideja. U novom prostoru djeci je dozvoljeno hodanje po policama i penjanje na krevet koji se nalazi na vrhu polica, a knjižnica je pretvorena iz pasivnog mjesta u kojem se nalaze postojeće priče u kreativno mjesto u kojem se mogu stvarati vlastite. Rezultat je povećan broj članova, veća posudba i produljenje vremena provedenog u knjižnici. Ovaj nizozemski primjer pokazuje da je ponekad dobro misliti izvan kutije i dati djeci moć odlučivanja u kreiranju prostora namijenjenih njima. Takve knjižnice za djecu i mlade poticajno su mjesto suradnje i stvaranja.

Osim pozvanih izlaganja održano je osam prezentacija primjera dobre prakse iz narodnih knjižnica iz Zagreba, Novske, Rijeke, Splita i Pazina. Zbog velikog broja prijava za dio stručnog skupa posvećenog primjerima dobre prakse, organizirana su posterska izlaganja gdje su svoj rad predstavile kolegice iz Labina, Bjelovara, Karlovca, Osijeka i Šibenika.

Izlaganja primjera dobre prakse te posterska izlaganja pokazala su da su prostorni uvjeti knjižnica u Hrvatskoj različiti: od namjenski sagrađenih i novosagrađenih prostora do preuređenih i prenamijenjenih. Ovisno o mogućnostima, koje velikim dijelom ne ovise o knjižničarima, prostori knjižnica za djecu i mlade uređeni su prema prihvaćenim pravilima struke te prilagođeni svojim korisnicima. Na skupu smo ponovili ta pravila, pokazali uspjela rješenja i podsjetili na važnost razumijevanja osnivača te na važnost suradnje s arhitektima. Kroz nekoliko primjera dobre prakse vidjeli smo kako ideja knjižnice kao trećeg prostora zaživljava te se nastavlja na ideju knjižnice kao dnevnog boravka, mjesta neformalnog druženja, dostupnog, sigurnog i otvorenog svoj djeci i mladima.

Skupu je prisustvovalo120 sudionika, većinom dječjih i narodnih knjižničara iz raznih dijelova Hrvatske, ravnatelji, voditelji, savjetnici i pozvani uzvanici te novinari.

Zgrade, prostori i oprema knjižnica za djecu i mlade velikim dijelom ne ovise o knjižničarima, već o osnivačima knjižnica koji su njihovi financijeri. U tom smislu knjižničari često ne mogu utjecati na primjerenost prostora knjižnice, no mogu i trebaju učiti te podizati svoje stručne kompetencije. Entuzijazmom i kreativnošću u osmišljavanju i prilagođavanju svojih prostora za odvijanje programa za djecu i mlade, dječji knjižničari nastoje nadoknaditi postojeća ograničenja.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-