-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Razgovarali smo s dobitnicama nagrada Zaklade Dr. Ljerke Markić-Čučuković


Sanja Frajtag

Za ovaj smo broj razgovarali sa Sanjom Frajtag koja je primila nagradu Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za značajan doprinos knjižničarskoj struci u 2008. godini  za organizaciju i izvedbu Međunarodnog seminara Knjižnice za slijepe na dnevnom redu u ime Hrvatske knjižnice za slijepe, kao njezina voditeljica.

 

1. Znamo Vas kao ravnateljicu Hrvatske knjižnice za slijepe. Možete li nam reći nešto više o sebi i o svom radu?

Rođena sam u Zagrebu, po zvanju sam profesor engleskog jezika i književnosti i jugoslavistike i diplomirani knjižničar. 2008. godine stekla sam i naziv višeg knjižničara. U knjižnici za slijepe koja je osnovana 1965. godine u Hrvatskom savezu slijepih radila sam od 1976. godine na radnim mjestima bibliotekara, referenta za izdavačku i informativnu djelatnost, pomoćnika tajnika i voditeljice knjižnice u sastavu. Od 2000.g. kada Uredbom Vlade Republike Hrvatske knjižnica postaje samostalna javna ustanova u kulturi obnašam dužnost ravnateljice. Aktivno sudjelujem u radu Hrvatskog knjižničarskog društva, bila sam član radne grupe Sekcije za narodne knjižnice koja je izradila prijedlog standarda za narodne knjižnice; član sam Komisije za osobe s posebnim potrebama. Na međunarodnom planu član sam stalnog odbora IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe. Bila sam također inicijator i organizator sastanka stalnog odbora IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe održanog u Zagrebu 2003.g. i inicijator i član organizacijskog odbora međunarodnog seminara Knjižnice za slijepe na dnevnom redu održanog također u Zagrebu u veljači 2008. godine. Kao ravnateljica knjižnice koja je 16. lipnja 2005. godine odlukom predsjednika Republike Stjepana Mesića odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za uspješno 40.-godišnje djelovanje, bila sam inicijator ili sam sudjelovala u projektima unapređivanja rada u knjižnici kao što je:
• uvođenje digitalnog snimanja knjiga i časopisa
• uvođenje računala u rad knjižnice
• kompjutorizacija tiskare
• tiskanje udžbenika i priručnika za slijepe učenike i studente
• pokretanje i organiziranje proizvodnje zvučnih knjiga na CD-ima
• pokretanje i organiziranje konverzije arhive zvučnih knjiga u digitalni oblik
• pokretanje pružanja knjižničnih usluga osobama koje ne mogu iz nekog razloga čitati
• standardni tisak
• organiziranje izrade web stranice knjižnice
• adaptacija prostora tiskare
• adaptacija prostora knjižnice
• uvođenje novih sadržaja u rad knjižnice-predavanja, tribine,
• pokretanje suradnje s drugim narodnim knjižnicama
• pokretanje i organiziranje obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige
• predstavljanje knjižnice u sredstvima informiranja –radio, televizija, dnevni tisak

Svojim izlaganjima o radu knjižnice za slijepe sudjelovala sam na savjetovanjima za narodne knjižnice,stručnim skupovima, okruglim stolovima i u projektima za osobe s posebnim potrebama.

2. Koje usluge knjižnica pruža svojim korisnicima, kakvu građu sadrži i s kojim se problemima najčešće susreće u svakodnevnom radu?

Hrvatska knjižnica za slijepe kroz svoj posudbeni odjel nudi knjižničnu građu u tehnikama dostupnima slijepim i osobama koje ne mogu iz nekog razloga čitati standardni tisak, a to su knjige na brajici i zvučne knjige na audio kazetama i CD-ima. Knjige se najvećim dijelom korisnicima šalju poštom na kućne adrese po cijeloj Hrvatskoj. Korisnici iz Zagreba mogu i osobno doći u knjižnicu, a za one koji su teško pokretni ili nepokretni organizirana je dostava knjiga automobilom na kućne adrese jednom tjedno na telefonski poziv. Ova je usluga organizirana i za korisnike knjižnice smještene u domovima umirovljenika. U novije vrijeme u knjižnici se održavaju i promocije knjiga, različita predavanja i književne tribine. Pored toga knjižnica je i izdavač zvučnih časopisa i časopisa na brajici koje također distribuira svojim korisnicima. Sastavni dio knjižnice su i studiji za produkciju zvučnih izdanja i tiskara na brajici pa korisnicima pružamo ponekad i usluge snimanja i tiskanja potrebnih materijala. Problemi s kojima se susrećemo u radu, rekla bih da su manje ili više isti kao i u drugim knjižnicama- nedovoljan broj novih naslova knjiga –problem koji je kod nas možda izraženiji stoga što smo mi i jedini nakladnici lijepe književnosti za slijepe, zatim nedovoljan broj stručnih djelatnika i kvalitetnih suradnika-čitača u proizvodnji zvučnih knjiga te nedostatak prostora.


3. Zaklada dr. Ljerke Markić-Čučuković dodijelila je ovogodišnju nagradu za značajan doprinos knjižničarskoj struci u prošloj godini Hrvatskoj knjižnici za slijepe za organizaciju i izvedbu Međunarodnog seminara "Knjižnice za slijepe na dnevnom redu". Možete li nam reći o čemu je bila riječ na seminaru i u čemu je njegov značaj?

Međunarodni seminar "Knjižnice za slijepe na dnevnom redu"održan je u Zagrebu 27. i 28. veljače 2008. godine. Značaj ovoga seminara je u tome što je po prvi puta takav skup održan za knjižnice za slijepe u ovom dijelu Europe. Gđa Claudia Lux, predsjednica IFLA-e, otvorila je skup kojem je prisustvovalo 50 delegata iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Danske, Engleske, Estonije, Finske, Japana, Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Mađarske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Vojvodine, Švedske i zemlje domaćina, Hrvatske. Seminar je bio podijeljen u četiri dijela pa je tako prvi dio nosio naziv Upoznavanje sa IFLA-om-Sekcijom knjižnica za slijepe i Upoznavanje s DAISY formatom. U drugom, možda i najinteresantnijem dijelu pod nazivom Izvješća zemalja, predstavnici knjižnica za slijepe izlagali su o svojim ustanovama. Treća dio pod nazivom Autorska prava i globalna knjižnica s posebnim osvrtom na područje izdavačke djelatnosti za slijepe okupio je stručnjake s tog područja, a o disperziji knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne osobe u suradnji s narodnim knjižnicama bilo je govora u posljednjem četvrtom dijelu seminara.

4. Na koje načine Hrvatska knjižnica za slijepe surađuje s ostalim
knjižnicama u regiji?

Neke od narodnih knjižnica, vrlo dobar primjer je narodna knjižnica Fran Galović iz Koprivnice ili Gradska knjižnica u Zagrebu, počele su nabavljati posebnu računalnu opremu i/ili knjige namijenjene slijepim osobama u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Osim toga česti smo gosti u knjižnicama tijekom Mjeseca hrvatske knjige kada prezentiramo rad knjižnice.

5. S kojim udrugama knjižnica surađuje?

Knjižnica surađuje s udrugama slijepih po cijeloj Hrvatskoj.

6. Prema kojim se kriterijima odabiru naslovi za tiskanje na brajici ili snimanje u zvučnom obliku i jeste li imali problema oko reguliranja autorskih prava pri prenošenju knjiga u novi medij?

Početkom godine donosi se godišnji izdavački program tiskanja na brajici i snimanja u zvučnoj tehnici. Lijepa književnost, memoarska proza, publicistika i znanstveno popularna literatura snima se u zvučnoj tehnici, a kopije na CD-ima sve više zamjenjuju audio kazete, dok se udžbenici i priručnici gotovo isključivo tiskaju na brajici. Inače nastojimo biti što aktualniji pa se tako i kod nas pojavljuju naslovi koji su najtraženiji u ostalim knjižnicama, na top listama nakladnika ili časopisa ili su osvojili neke od književnih nagrada.Do sada nismo imali problema oko autorskog prava. Tražili bismo pismenu suglasnost autora ili nakladnika koju smo uvijek dobili kada bismo objasnili da su naša izdanja namijenjena slijepim osobama ili bismo se pozvali na Zakon o autorskom pravu članak 86. koji govori o korištenju autorskih djela za potrebe osoba s invalidnošću. Obzirom na iskustva drugih zemalja (Danska, Kanada) smatram da bi se Zakonom o autorskom pravu izuzeci trebali odnositi na sve osobe s posebnim potrebama kojima iz nekog razloga nije dostupan standardni tisak, na sve prihvatljive odn. analogne formate – uključujući digitalni format, e-knjige i slično te na slobodan pristup svim službenim publikacijama. Kako bi se ubrzala i povećala proizvodnja prihvatljivih formata - primjerice, da se knjiga za slijepe može pojaviti istovremeno kad i ona na standardnom tisku, trebalo bi postići dogovor s nakladnicima o isporuci odgovarajućih digitalnih verzija ekskluzivnim proizvodačima kao što su to knjižnice za slijepe.

7. Kakvi su planovi za budućnost, priprema li knjižnica nešto novo?

U 2009., značajnoj godini za slijepe cijeloga svijeta kada se proslavlja 200. obljetnica rođenja Louisa Braillea, tvorca pisma za slijepe, Hrvatska knjižnica za slijepe će se također nizom akcija i manifestacija pridružiti obilježavanju. Tako će primjerice održati republičko natjecanje u lijepom i izražajnom čitanju brajice, radionice za učenje brajice za djecu zdravog vida, promociju udžbenika na brajici Moje novo pismo za prvi stupanj opismenjavanja i rehabilitacije odraslih slijepih, izložbu najstarijih knjiga na brajici u posjedu knjižnice te prezentaciju projekta implementacije brajice na ambalaži lijekova i drugih hrvatskih proizvoda.U proizvodnji zvučnih knjiga planiramo uskoro početi sa proizvodnjom knjiga u tzv. Daisy formatu odn. strukturi koja će slijepim korisnicima omogućiti zaustavljanje u tekstu na bilo kojem mjestu, pretraživanje po broju stranica, po poglavljima i sl., što nije moguće na CD-u u MP3 formatu.

8. Što za Vas i za knjižnicu predstavlja primljena nagrada?

Nagrada Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković mene osobno i djelatnike Hrvatske knjižnice za slijepe ugodno je iznenadila i razveselila obzirom na činjenicu da je to nagrada koja dolazi iz struke i znači izuzetno priznanje našem radu na pružanju knjižničnih usluga slijepim i ostalim osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. 

Razgovarala: I. Mikanović
imikanov@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-