-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Osobne vijesti


IN MEMORIAM: Vanda Milčetić rođ. Wolff
(Varaždin, 31. rujna 1918. - Varaždin, 28. siječnja 2009.)

Vijest da je u srijedu 28. siječnja 2009. godine umrla gospođa Vanda Milčetić, dugogodišnja ravnateljica varaždinske Gradske knjižnice, potresla je njezine kolege, prijatelje, poznanike i poštovatelje koji joj duguju zahvalnost za sva njezina desetljeća posvećena knjižničarskoj struci.

Knjižničarstvom se počela baviti davne 1945. godine kad je u poslijeratnom Varaždinu trebalo postavljati temelje suvremenoj narodnoj knjižnici. U namjenski prostor u prizemlju kazališne zgrade slijevali su se tada fondovi mnogih knjižnica – narodnih, privatnih, specijalnih... Novoosnovana Gradska knjižnica i čitaonica „Sloboda“ 1947. godine svojim je bogatim fondom privukla brojne korisnike, a za najmlađe je 1958. godine otvoren uzorno vođen Odjel za djecu.

Gospođa Vanda Milčetić bila je vrstan organizator i sa svojim je suradnicima radila više nego se to realno moglo očekivati. Prihvaćala je sve oblike edukacije, odlazila je na usavršavanje u Mađarsku i Dansku, a svoje je znanje nesebično dijelila. Knjižničarstvo je predavala studentima Više pedagoške škole u Čakovcu, a u Varaždin su dolazili na poduku čak i knjižničari izvan hrvatskih granica. Izlagala je na stručnim skupovima, predstavljala nove knjige, pisala članke za novine i časopise, kao član saborske komisije sudjelovala je u pripremanju Zakona o bibliotekama. Bila je vrlo aktivna i u Hrvatskom knjižničarskom društvu u koje su se već 1949. godine organizirano uključili zavičajni knjižničari. Pratila je izdavačku produkciju, vodila nabavu, bila je supervizor za sve stručne poslove. Uz njezin nadzor otvarale su se brojne seoske knjižnice, putujuće knjižnice, knjižni ormarići, uspješna je bila suradnja sa sindikalnim i školskim knjižnicama kojima je trebala nesebična stručna pomoć.

U Gradskoj knjižnici gospođa Vanda Milčetić utemeljila je Ilirsku zbirku u kojoj su se našle najstarije novine, almanasi, ali i prve knjige s posvetom Metela Ožegovića čije ime danas Knjižnica nosi. U svojem je radnom prostoru oblikovala zbirku knjiga i časopisa iz knjižničarstva koja se i dalje redovno popunjava te koristi za edukaciju i usavršavanje u struci. Osnovala je bogatu dijateku, a posebnu je brigu vodila o stručnim časopisima i izdanjima svih akademija nastojeći popuniti manjkave nizove te je poticala obradu članaka. Istraživala je baštinu određujući okvire zavičajnoj zbirci „Warasdiniensia“, brinula o obradi, smještaju i prezentaciji darovane privatne knjižnice književnika Zvonka Milković. Knjižnica je bila mjesto brojnih kulturnih događanja u kojima su sudjelovali uglednici različitih profesija, o čemu su redovno izvješćivali mediji.

Tri desetljeća na čelu ustanove (1948.-1978.) usmjeravala je razvoj djelatnosti nastojeći da naša Gradska knjižnica nimalo ne zaostaje za vodećim narodnim knjižnicama. Za svoj je rad dobila brojna javna priznanja pa i Kukuljevićevu nagradu - najviše priznanje u struci i bila je uzor generacijama knjižničara.

Gospođa Milčetić otišla je u mirovinu 1978. godine, ali je i nadalje sudjelovala u brojnim događanjima u Knjižnici, pratila je i podržavala njezine planove. U visokim godinama poticala je susrete s knjižničarima u svojem domu i rado se prisjećala svojih sretnih knjižničarskih dana ispunjenih zanosom.

Gospođa Vanda Milčetić zaslužuje svu našu zahvalnost, divljenje i poštovanje.

J. Štimac
j_stimac@net.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-