-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Tema broja: knjižničarski aktivizam („freedom after speech" ili „sloboda nakon govora")


Pozor, aktivisti u knjižnici!

Sanja Bunić

Knjižnice grada Zagreba

sanja.bunic@kgz.hr

Loše knjižnice grade zbirke,

dobre knjižnice grade usluge,

izvrsne knjižnice grade zajednicu.

R. David Lankes

 

Slažete li se?

Tijekom osamnaest godina rada u knjižničarstvu na različitim stručnim poslovima od obrade građe do organizacije usluga za skupine korisnika kod kojih je najveći rizik od socijalne isključenosti, često sam nailazila na dvije naizgled oprečne “struje” u razmišljanjima oko toga koja je zadaća knjižnica i knjižničara i što sve ulazi u opis našeg posla.

Prva „struja“ daje prednost izgradnji kvalitetne zbirke, odnosno prikupljanju, odabiru, stručnoj obradi te pohrani građe. Druga daje prednost izgradnji raznovrsnih usluga za različite kategorije korisnika što je nužnost s obzirom na brzi razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija zbog kojih sve manje korisnika dolazi u knjižnicu posuditi knjige.

Ali, kao i inače u životu, stalno se trudimo uspostaviti ravnotežu između različitosti, pa tako i ove dvije opcije ne isključuju jedna drugu. Od svake knjižnice, bez obzira kojoj zajednici bila okrenuta, lokalnoj, školskoj, visokoškolskoj, stručnoj ili nekoj drugoj, u svakom trenutku se zahtijeva da osluškuje potrebe korisnika i izlazi im u susret. S obzirom na utvrđene potrebe zajednice stavljaju se u određenom trenutku ili razdoblju prioriteti i uspostavlja ravnoteža u organizaciji kvalitetne zbirke i kvalitetnih usluga za različite skupine korisnika.

Tko bi rekao da i organizacija kvalitetne zbirke i raznovrsnih kvalitetnih usluga zahtijeva od knjižničara aktivizam?

 

Barbari na vratima narodnih knjižnica”

Ovo je naziv knjige Eda D'Angeloa koja u podnaslovu ima: kako je postmoderni konzumentski kapitalizam prijetnja demokraciji, građanskom obrazovanju i javnom dobru. Autor detaljno analizira ulogu narodnih knjižnica kroz povijest i zaključuje da su knjižnice ustanove u kojima obrazovani stručni kadar izgrađuje knjižnične zbirke koje su postale utvrde za obranu osnovnih načela demokracije pred nasrtajima konzumerizma.

Shodno tome, ako su demokracija i prosvijećeno građanstvo ciljevi narodnih knjižnica, tada se uspjeh ne mjeri brojevima cirkulacije građe već brojem čitatelja kojima se pomoglo da postanu bolji građani. Pritom, naravno, nije to zadaća isključivo narodnih knjižnica.

Može se zaključiti da su knjižničari, koji rade naizgled „miran i dosadan posao“ zapravo aktivisti koji se bore za opće dobro nasuprot uskim i kratkoročnim ciljevima i vrijednostima vođenim profitom. Bez obzira u kojoj vrsti knjižnice radili.

Međutim, dodala bih, ne čine to knjižnice samo odabirom i izgradnjom zbirke već i organizacijom čitavog niza usluga koje zadovoljavaju potrebe korisnika u zajednici, brinući i o onima o kojima kratkovidni ciljevi profita ne vide razloga brinuti na način na koji im je doista potrebno. Često su poznati pisci i znanstvenici prepoznavali tu plemenitu ulogu knjižnica pa je spisateljica Caitlin Moran izrekla jednu od najljepših tvrdnji o knjižnicama: Knjižnica u središtu zajednice je križanje između izlaza za slučaj nužde, splavi za spašavanje i festivala. Ona je katedrala duha, bolnica duše, tematski park mašte. Na hladnom kišnom otoku, ona je jedino zaštićeno mjesto gdje nisi potrošač već građanin.

Organizacijom čitavog niza usluga za beskućnike od informatičkih radionica, radionica podrške pri traženju posla, pravne pomoći, druženja, kulturno-umjetničkih događanja do donacija knjiga i informatičke opreme prenoćištima neposredno sam spoznala koju snaga knjižnica krije u sebi u stvaranju pozitivnih promjena u životima pojedinca i zajednice.

Spoznala sam i koja je snaga aktivnog pojedinca da svojim angažmanom doprinese pozitivnim promjenama u lokalnoj ali i stručnoj zajednici. Ono što me posebice raduje je činjenica da usprkos brojnim komentarima da posao knjižnica nije brinuti za potrebe beskućnika, trenutno imam zadovoljstvo i čast sudjelovati u procesu pokretanja izrade IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za beskućnike.

Na osnovu osobnog iskustva nadopunila bih i izmijenila uvodni citat R. David Lankesa, sveučilišnog profesora i knjižničnog vizionara,i rekla: Izvrsne knjižnice su one koje gradeći kvalitetne zbirke i usluge izgrađuju kvalitetnu zajednicu. U prilog ovoj svojoj tezi bih navela primjer nedavnih zbivanja u Miamiju gdje je gradonačelnik pokrenuo zatvaranje 22 od 49 knjižničnih ogranaka u tom svjetski poznatom gradu u SAD-u. I što se dogodilo? Dogodili su se aktivni članovi zajednice i korisnici knjižnica koji su osnovali Coalition to save our libraries(na slici koja je preuzeta s http://www.huffingtonpost.com/christian-zabriskie/the-fight-for-miamis-libr_b_5770624.html).

Dobro organiziranim javnim zagovaranjem članovi koalicije su postigli da je gradonačelnik odustao od zatvaranja knjižnica.

Umjesto zaključka rekla bih: Knjižnica aktivna za zajednicu = Zajednica aktivna za knjižnicu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-