-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Tema broja: knjižničarski aktivizam („freedom after speech" ili „sloboda nakon govora")


Knjižnice i demokracija: uloga knjižnica u razvijanju deliberativne demokracije*

Miroslav Katić

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

miroslav@gkka.hr

 

Još početkom prošlog stoljeća bivši američki predsjednik Franklin D. Roosevelt izjavljuje: "Knjižnice su... neophodne za funkcioniranje demokratskog društva... one su veliki simbol slobode uma". Povezanost javnih knjižnica i demokracije, očigledno, izrazito je snažna. Javne, narodne knjižnice proizvod su demokracije. Javne knjižnice kao produžena ruka sustava javnog obrazovanja u većini europskih država javljaju se u 19. stoljeću kao posljedica dviju revolucija. Prvo industrijske revolucije, koja je stvorila potrebu za kvalificiranom radnom snagom, dakle trebalo je građane putem javnog obrazovanja pripremiti za tržište rada. Druga je Francuska revolucija, koja je omogućila opće pravo glasa. Ako se širi pravo glasa, onda je bilo potrebno pripremiti građane za ulogu aktivnih društvenih i političkih sudionika. Knjižnice se u tom smislu osnivaju kao odgovor na potrebe demokratskog društva u razvoju.

Ako su knjižnice proizvod demokracije, postavlja se pitanje mogu li one biti pokretači demokracije i to u smislu poticanja građana na aktivni društveni angažman i deliberaciju te stvaranja socijalnog kapitala? Mogu li knjižnice postati aktivni, a ne samo pasivni sudionici demokratskog procesa?

Jedan od izvještaja o ulozi knjižnica u suvremenom društvu navodi da najbolje narodne knjižnice djeluju kao središnja društvena okupljališta za vlastitu zajednicu u kojima se odvijaju brojne mjesne aktivnosti u duhu razvitka zajednice. Jednako tako, IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga navode da je „knjižnica ujedno i važan društveni centar formalnog i neformalnog okupljanja pojedinca i skupina".

Dakle, knjižnice ne samo da mogu, nego su i obvezne odigrati niz uloga kojima mogu osnažiti građane za građanski aktivizam, olakšati interakciju između građana i državnih dužnosnika kako bi se oblikovale javne politike i produbio nacionalni diskurs.

Knjižnice nude i slobodan pristup informacijama koji je važan za poticanje građanskog sudjelovanja potrebnog za razvoj civilnog društva, a knjižničari pomažu građanima naučiti kako prepoznati, procijeniti i iskoristiti informacije bitne za donošenje odluka o načinu na koji žive, rade, uče i vladaju. Vjerojatnije je da će bolje informirani pojednac sudjelovati u raspravama i lakše izreći svoje ideje i pitanja. Knjižnice stvaraju znanje, ideje i informacije dostupne svim građanima služeći kao javni izvor za stvaranje samostalne misli. Kroz pristup brojnim bazama podataka i internetskim stranicama u knjižnici se mogu pronaći razne informacije, od programa i aktivnosti lokalnih odbora i povjerenstva do kontakata pružatelja socijalnih usluga. Učinkovito građansko djelovanje moguće je kada građani imaju vještine da dođu do informacija svih vrsta i kada ih znaju iskoristiti.

Norveško istraživanje provedeno u sklopu projekta Javne knjižnice – arena za građanstvo, pokazalo je da su knjižnice značajni stvaratelji socijalnog kapitala. I to ne samo kao mjesta neformalnih susreta, u čitaonicama, među policama..., nego kao mjesta formalnih susreta. Dakle, kada knjižnica organizira predavanja, tribine i radionice (pogotovo za marginalizirane skupine) ona potiče građanski angažman i stvaranje socijalnog kapitala. Knjižnice pružaju ugodna, udobna i atraktivna javna mjesta za stanovnike za susrete i razgovor koji potiču interakciju među građanima i priliku za otvaranje pitanja od zajedničkog interesa.

Primjerice, u Herningu u Danskoj (u sklopu projekta The library as democratic hothouse)knjižnica surađuje s lokalnim novinarima i političarima na razvijanju nove lokalne debatne kulture u virtualnom i fizičkom prostoru. Debate su prvotno bile virtualne, na internetskim stranicama, a kasnije se shvatilo da postoji veliki interes za debate u fizičkom okruženju. Dodatna zanimljivost je bila i postavljanje web kamere u jedan kutak knjižnice gdje su ljudi mogli snimiti pitanja za lokalne političare. Uz novinare, voditelji tribina bili su i knjižničari koji su se pokazali kao odlični poticatelji javne rasprave prvenstveno zbog svoje apolitičnosti i nepristranosti. Rezultati su također pokazali da su online-debate privukle veliki broj mladih ljudi koji su bili zainteresirani za teme prvenstveno vezane za kulturu mladih. Usto, knjižnica je privukla veliki broj novih korisnika te se pokrenula javna debata o mnogim drugim pitanjima važnim za lokalnu zajednicu.

Američko knjižničarsko udruženje ALA (American Library Association) pokrenulo je zajedno s Zakladom Kettering (Kettering Foundation, http://www.kettering.org/) projekt ALA-in Centar za civilni život (ALA Center for Civic Life) s ciljem promocije građanskog angažmana i poticanja javne deliberacije kroz knjižnice. Centar za civilni život potiče knjižnice i educira knjižničare da se aktivno uključe u civilni život zajednice kroz različite aktivnosti: organiziranjem i vođenjem javnih debata o lokalnim političkim i društvenim temama, poučavanjem pojedinaca građanskim vještinama, poticanjem čitateljskih klubova na diskusije o lokalnoj problematici, stvaranjem elektroničke baze s informacijama o servisima za građane te suradnju s drugim institucijama poput škola i muzeja.

Informirana javnost stvara same temelje demokracije. Ako slobodno društvo želi opstati mora osigurati slobodan i nesmetan pristup informacijama svim građanima, osigurati vještine potrebne da bi se sudjelovalo u demokratskom procesu, ali i dopustiti dijalog i osigurati slobodu izražavanja. Sve se to radi u knjižnicama, kamenu temeljcu demokracije u našim zajednicama. Izazov za knjižnice u informacijsko doba proširiti je svoj doseg i izvan edukacijsko-informacijskog područja na programe koji stvaraju socijalni kapital, osnažuju civilno društvo i proširuju sudjelovanje javnosti u demokraciji. Knjižničari trebaju raditi na vraćanju javnog povjerenja u knjižnice te obnovi povijesne misije javnih knjižnica, a ona je obrazovanje za demokraciju, odnosno demokratsko društvo.

 

* Deliberativna demokracija (eng. deliberative democracy) sustav je vlasti u kojemu se o svim javnim stvarima odlučuje javnom raspravom (op. ur).

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-