Normativna baza imena u kontekstu Opće Uredbe o zaštiti podataka
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je rada prikazati novosti iz područja zaštite osobnih podataka koje donosi Opća uredba o zaštiti podataka iz perspektive knjižničnog poslovanja. U radu se osobito provjerava usklađenost načela i prakse obrade osobnih podataka u Normativnoj bazi imena NSK s novom Uredbom.
Pristup/metodologija/dizajn. Daje se pregled i pojašnjenje temeljnih pojmova i koncepata iz područja zaštite osobnih podataka prema novoj Uredbi te analiza relevantnih članaka Uredbe koji se mogu primijeniti na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka u Normativnoj bazi imena. Navode se primjeri postupanja s pseudonimima u knjižničnim bazama te moguće mjere i preporuke.
Rezultati. Analizirajući postupanje s osobnim podacima za potrebe Normativne baze imena, donosi se zaključak da posebnu pažnju treba posvetiti poštivanju načela obrade, a radi uspostave pravne osnove preporučuje se donošenje dodatnog nacionalnog zakona iz knjižničarstva. Potrebno je osvijestiti postojanje prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju te ograničenja njihovih prava s obzirom na svrhu prikupljanja podataka i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u obavljanju zadaće od javnog interesa.
Ograničenja. Rad se prvenstveno odnosi na napore u usklađivanju rada Normativne baze imena u okviru širih napora u usklađivanju knjižničnog poslovanja sa zahtjevima novog europskog zakonodavstva iz područja zaštite podataka.
Praktična primjena. Razmatraju se praktični problemi usuglašavanja rada Normativne baze imena sa zahtjevima iz Opće uredbe o zaštiti podataka.
Originalnost/vrijednost. Analizom relevantnih članaka Uredbe rad donosi pregled postupanja s osobnim podacima u segmentu knjižničnog poslovanja koji se tiče rada na Normativnoj bazi imena. Značaj rada očituje se u doprinosu aktivnostima prilagodbe knjižničnog poslovanja standardima Uredbe te utjecaja na razvoj za knjižnice relevantnog okvira zakonodavstva u Republici Hrvatskoj.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Buzina, T.; A. Knežević Cerovski. Autorizirani podaci u kontekstu semantičkog weba: priprema puta // DFEST, 21. i 22. travnja 2016., NSK. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: http://dfest.nsk.hr/2016/wp-content/uploads/2016/04/Buzina-Knezevic-Cerovski.pdf
Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995 . o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal- content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31995L0046&from=HR
Etički kodeks za knjižničare i druge informacijske djelatnike, 2012. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: https://www.ifla.org/files/assets/faife/codesofethics/croatiancodeofethicsfull.pdf
Farago; F.; B. Bosančić; B. Badurina. Povezani podaci i knjižnice. // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 56, 4(2013), 25-52. [citirano: 2018-01-09]. Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara- hrvatske/index.php/vbh/article/view/138/133
Horvat, A. Oblikovanje osobnih imena u knjižničnom katalogu. // Znanstveni skup Normizacija osobnih imena u knjižničarstvu i leksikografiji. Zagreb : HBD, 1996. Str. 105-114. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/horvat_oblikovanjeimena.htm
Horvat, A.; D. Živković. Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.
Izjava o Međunarodnim kataložnim načelima / prevela Mirna Willer. 2009. [citirano: 2017-10- 09] Dostupno na: http://www.ifla.org/files/assets/cataloguing/icp/icp_2009-hr.pdf
Knežević Cerovski, A.; P. Pancirov. Normativna baza NSK danas // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1/2(2015), str. 175-188. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/143625
Mrzljak; N.; D. Polanski. Bibliografski identiteti pojedinaca nastali uporabom više imena: heteronimi, egzonimi (ksenonimi), endonimi (autonimi). // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 59, 1-2(2016). [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik- bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/23/18
Smjernice za izradu preglednih kataložnih jedinica i uputnica. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1990.
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (GDPR). [citirano: 2017- 10-09]. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal- content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016R0679&from=HR
Verona, E.. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983-1986. Dio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. 1986. Dio 2: Kataložni opis. 1983.
VIAF [citirano: 2018-01-09]. Dostupno na https://www.oclc.org/en/viaf.html
Vujić, M. Pregledni zapisi u formatu MARC21: upute za katalogizaciju. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2011.
Zakon o knjižnicama, pročišćeni tekst zakona // Narodne novine 105/97, 05/98, 104/00, 69/09. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: https://zakon.hr/z/745/Zakon-o-knjižnicama
Zakon o zaštiti osobnih podataka (ZZOP), pročišćeni tekst zakona // Narodne novine 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12. [citirano: 2017-10-09]. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/220/Zakon-o-zaštiti-osobnih-podataka