Informacijska pismenost i diplomantska zapošljivost

Main Article Content

Vjeran Bušelić
Mihaela Banek Zorica

Sažetak

Cilj. Cilj istraživanja je ukazati na razliku u diskursu koji vlada u domenama informacijske pismenosti i zapošljivosti. Uvažavajući prethodne rezultate istih autora o vrlo slabom preklapanju domena informacijske pismenosti i zapošljivosti, u ovom istraživanju preko pojmova vještine i kompetencije valja utvrditi zašto ta dva vrlo izražena pojma iz konteksta zapošljivosti ne doprinose povezanosti informacijske pismenosti i problematike zapošljivosti mladih.


Metodologija. Mapiranje i vizualizacija domena istraživanja provedena je bibliometrijskom analizom supojavnosti riječi nad skupovima dokumenata izdvojenih iz Scopus citatne baze. Analiza je provedena korištenjem VOSviewer softvera razvijenog na Lajdenskom sveučilišnom Centru za znanost i tehnologiju.


Rezultati. Konstruiranjem modela domena informacijske pismenosti i domene zapošljivosti, vizualnim mapiranjem ključnih pojmova pokazana je razlika koja vlada u njihovom diskursu. Analiza je izvršena preko pojmova vještine i kompetencije, koji su karakteristični pojmovi vezani uz zapošljivost mladih. Iz njihovog položaja u domeni informacijske pismenosti vidljivo je da se nalaze unutar samog klastera informacijske pismenosti, u okruženju i kontekstu stjecanja vještina i kompetencija koje se odnose na informacijsku pismenost, a ne na izvanjsko okružje. U domeni zapošljivosti je, nasuprot toga, vidljivo da se nalaze u središtu klastera koji obuhvaća s jedne strane rad i zapošljivost, a s druge studente i visokoškolsko obrazovanje. Posebno je indikativno da u model informacijske pismenosti konstruiran uz minimalne restrikcije nisu uvršteni pojmovi vezani uz rad, zapošljivost ili zaposlenje, što ukazuje da cjelokupni diskurs domene informacijske pismenosti i nije usmjeren u tom pravcu.


Originalnost. U znanstvenim krugovima do sada nije provedena sveobuhvatna analiza domene zapošljivosti i njenog diskursa u segmentu zapošljivosti mladih, a pogotovo ne s aspekta informacijske pismenosti. U ovom je radu prikazan specifičan aspekt koji ukazuje zašto je diskurs tih dviju domena različit, iako se u obje aktivno spominju pojmovi vještina i kompetencija vrlo upotrebljivi u diskursu zapošljivosti. Korištenjem metoda i alata vizualnog mapiranja, rezultati su predočeni vrlo intuitivno, jasno i jednostavno.

Article Details

Kako citirati
Bušelić, V., & Banek Zorica, M. (2021). Informacijska pismenost i diplomantska zapošljivost. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 63(1-2), 635–653. https://doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.806
Rubrika
Formalno obrazovanje informacijskih stručnjaka u Hrvatskoj

Reference

Boyack, K. W. (2004). Mapping knowledge domains: Characterizing PNAS. Proceedings of the National Academy of Sciences, 101(Supplement 1), 5192–5199. http://doi.org/10.1073/pnas.0307509100
Boyack, K. W., & Klavans, R. (2010). Co-citation analysis, Bbibliographic coupling, and direct citation: Which citation approach represents the research front most accurately? Journal of the American Society for Information Science and Technology, 61(12), 2389–2404. http://doi.org/10.1002/asi
Bughin, J., LaBerge, L., & Mellbye, A. (2017). The case for digital reinvention. McKinsey Quaterly, (2), 1–15.
Bundy, A. (1998). Information Literacy: the key competency for the 21st century. In Annual Conference of the International Association of Technological University Libraries (p. 20). Pretoria, South Africa. Retrieved from http://core.ac.uk/download/pdf/10238427.pdf
Bušelić, V., & Banek Zorica, M. (2018). Information Literacy Quest. In Search of Graduate Employability. In R. L. Kurbanoğlu S., Boustany J., Špiranec S., Grassian E., Mizrachi D. (Ed.), Information Literacy in the Workplace. ECIL 2017. (pp. 98–108). Springer, Cham. http://doi.org/https://doi.org/10.1007/978-3-319-74334-9_11
Cobo, M. J., Lopez-Herrera, A. G., Herrera-Viedma, E., & Herrera, F. (2011). Science mapping software tools: Review, analysis, and cooperative study among tools. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 62(7), 1382–1402. http://doi.org/10.1002/asi.21525
Garfield, E. (1979). Mapping the structure of science. Citation Indexing: Its Theory and Applications in Science, Technology, and Humanities. New York: Wiley.
Hjørland, B. (2002). Domain analysis in information science: Eleven approaches - traditional as well as innovative. Journal of Documentation, 58(4), 422–462. http://doi.org/10.1108/00220410210431136
Hjørland, B. (2010). Domain Analysis in Information Science. In Encyclopedia of Library and Information Sciences, Third Edition. Vol. II 3. (p. 1648 — 1654). London: Taylor & Francis.
Meho, L. I., & Sugimoto, C. R. (2009). Assessing the scholarly impact of information studies: A tale of two citation databases-Scopus and Web of Science. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 60(12), 2499–2508. http://doi.org/10.1002/asi.21165
Shek, D. T. L., Chung, P. P. Y., & Leung, H. (2015). Manufacturing economy vs. service economy: Implications for service leadership. International Journal on Disability and Human Development, 14(3), 205–215. http://doi.org/10.1515/ijdhd-2015-0402
van Eck, N. J., & Waltman, L. (2007). Bibliometric mapping of the computational intelligence field. International Journal of Uncertainty Fuzziness and Knowledge-Based Systems, 15(5), 625–645. http://doi.org/Doi 10.1142/S0218488507004911
van Eck, N. J., & Waltman, L. (2010). Software survey: VOSviewer, a computer program for bibliometric mapping. Scientometrics, 84(2), 523–538. http://doi.org/10.1007/s11192-009-0146-3
van Eck, N. J., Waltman, L., Dekker, R., & van den Berg, J. (2010). A Comparison of Two Techniques for Bibliometric Mapping : Multidimensional Scaling and VOS. Journal of the Association for Information Science and Technology, 61(12), 2405–2416.
Waltman, L., van Eck, N. J., & Noyons, E. C. M. (2010). A unified approach to mapping and clustering of bibliometric networks. Journal of Informetrics, 4(4), 629–635. http://doi.org/10.1016/j.joi.2010.07.002
Webber, S. (2010). Information literacy for the 21st century. INFORUM 2010: 16th Conference on Professional Information Resources Prague,.
Zurkowski, P. G. (1974). The information service enviroment relationships and priorities. National Commission on Libraries and Information Science, 30. http://doi.org/ERIC Number: ED100391