-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Skupovi u organizaciji HKD-a


12. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: društvene mreže i knjižnice
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 10. prosinca 2012. godine

Tea Grašić Kvesić
predsjednica Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu
izražavanja

(tea.grasic.kvesic@kgz.hr)

 

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca 2012., održan je 12. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama pod nazivom Društvene mreže i knjižnice, a u organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Tema društvenih mreža odabrana je jer se radi o suvremenoj društvenoj pojavi zanimljivoj velikom broju građana, što znači i korisnicima knjižnica. Prisutnost knjižnica na društvenim mrežama već je uobičajena. Elektronički mediji, internet i društvene mreže maksimalno su demokratizirali komunikaciju i interakciju među ljudima te omogućili iznimno velik protok najrazličitijih informacija.
Postoji mnogo različitih društvenih mreža te, shodno tome, i različiti načini njihova korištenja. Tako su, primjerice, Facebook, Twitter, MySpace, LinkedIn, BlackPlanet ili Eventful, pogodne za različite vrste korištenja ili razmjene podataka, fotografija ili primjerice videoisječaka.
Velik broj različitih mreža ima mogućnost povezivanja, odnosno bilježenja odgovora, komentara, ali i pružanja različitih usluga, poput informiranja elektroničkim porukama o događajima koji se organiziraju u blizini primatelja, što je dobar primjer interakcije s korisnicima (prijateljima, poslovnim partnerima ili sljedbenicima, ovisno o kojoj je mreži riječ). U tom kontekstu društvene mreže imaju pozitivnu socijalizacijsku i obrazovnu ulogu.
Kao i svaki drugi medij, i ovaj se, nažalost, može zloupotrebljavati. Jedan od načina zloupotrebe je mogućnost elektroničkog nasilja nad djecom (cyberbullying), ali i odraslima na što treba svakako obratiti pozornost.
Knjižnice su prepoznale značaj društvenih mreža i koriste virtualni prostor nastojeći biti tamo gdje i korisnik. „Svi danas žele biti tamo gdje se druže sadašnji i budući korisnici, a društvene mreže su upravo to 'vruće' mjesto koje okuplja milijarde ljudi sa svih strana svijeta. Knjižnice koje smo poznavali, i još dobro poznajemo, godinama su uspješno informirale i povezivale ljude jedne s drugima. Sada se približavaju točki preokreta – ili će se uspješno prilagoditi 'društvenoj' digitalnoj revoluciji i postati nezaobilazna stanica i budućim generacijama ili će možda uistinu prestati postojati u obliku u kojem ih danas poznajemo.“ (iz predavanja Krešimira Macana)
Kroz izlaganja domaćih i stranih stručnjaka te raspravu sudionika razmatralo se na koje načine knjižnica pomaže korisnicima i cjelokupnoj zajednici u osiguravanju pristupa informacijama i sigurnom korištenju društvenih mreža.

Zaključci 12. okruglog stola:
1. Društvene su mreže novi (digitalni) prostor. Knjižnice su uvelike prisutne na društvenim mrežama, koriste njihove prednosti i pritom vode brigu o osjetljivosti komunikacije kako bi zaštitile privatnost. Istovremeno vode računa i o relevantnosti ponuđenih informacija te zaštiti autorskih prava.
2. Osim novog prostora koji nekonvencionalnim sadržajima može preusmjeravati na internetske stranice knjižnica, njihove kataloge, projekte i slično, otvara se pitanje nove uloge knjižničara – urednika profila, internetskih stranica, blogova, stvaratelja vijesti, komunikatora na društvenim mrežama. Društvene su mreže izazov i zahtijevaju nov profil knjižničara zbog tehnoloških i komunikacijskih novina koje sa sobom nose, ali i zbog onih koje tek dolaze.
3. Primjena novih tehnologija u informacijskoj službi u skladu je s navikama i potrebama članova knjižnica, a pritom unapređuje ulogu knjižnica u virtualnom svijetu.
4. Motivirati i potaknuti knjižničare na uključivanje na društvene mreže koje evidentno privlače, a time i povećavaju broj (mladih) korisnika, ali ih također i potaknuti na obučavanje o sigurnosti na mreži, zaštiti podataka i autorskim pravima.

Tom je prilikom organizirana izložba na temu Umreženi: susret knjižnica na društvenim mrežama na koju su se odazvale 24 knjižnice iz cijele Hrvatske. Izložbu su organizirali Breza Šalamon-Cindori i Darjan Vlahov iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i to je još jedan pokazatelj prisutnosti knjižnica na društvenim mrežama.
Na kraju skupa predstavljen je zbornik radova 11. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja čija je tema bila Knjižnice u Društvu znanja. Predstavile su ga urednice Ana Barbarić i Ivana Hebrang Grgić s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Više informacija o skupu dostupno je na http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/220/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-