-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Uvodnik


Tema broja: podijelimo međusobno iskustva

Posljednjih desetljeća u Hrvatskoj se dogodio niz socijalnih i ekonomskih promjena. Život diktira nova pravila: mijenja se situacija u  knjižnicama kao društvenim ustanovama, mijenjaju se načela rada, djelokrug i način upravljanja. U takvim uvjetima jedan od efikasnih pravaca rada knjižnica je projektna djelatnost.   

Riječ PROJEKT je ušla u našu svakodnevicu na mala vrata, ali čini se da se ukorijenila zauvijek. Projektne aktivnosti, projektno financiranje, projekt-manager, projektni tim, projektna dokumentacija – sve je danas vrlo zastupljeno u našim knjižnicama i postalo je dio svakodnevice.  U Europskoj uniji po takvom načelu funkcionira 90% kulturne industrije, uključujući i knjižnice koje se zapravo financiraju iz državnog ili lokalnog proračuna, ali imaju i projektnu djelatnost.  

Većina knjižnica danas sudjeluje u razradi i ostvarenju projekata putem sudjelovanja na različitim natječajima lokalnog, državnog i međunarodnog karaktera. Zahvaljujući projektima, osim što se povećava financijska profitabilnost knjižnica, dolazi do profiliranja njihove uloge kao multifunkcionalne ustanove u lokalnom društvu, poboljšava se kvaliteta usluga za korisnike. Knjižnice dobivaju novi imidž te nove perspektive svog djelovanja.

Što u stvarnosti nazivamo projektom? U knjižničarstvu je to skup događanja usmjerenih na dostignuće određenog, jasno definiranog cilja u konkretnom razdoblju uz optimalno korištenje sredstava i resursa.

Projekti hrvatskih knjižnica u potpunosti odgovaraju europskim standardima u dijelu usmjerenosti na konkretan rezultat, vremensko ograničenje, uzajamnu koordiniranost djelovanja subjekata, uključenih u provedbu, socijalnu osmišljenost, odnosno sve što ocrtava dobar projekt.

Na primjeru europskih, i projekti hrvatskih knjižnica provode se na međunarodnoj, regionalnoj, nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.

Izvrsni primjer međunarodnog projekta je Europeana Awareness Public Libraries Network, mreže koja okuplja 100 vodećih narodnih knjižnica u Europi u kojem sudjeluje i nekoliko hrvatskih knjižnica. Cilj projekta je osvještavanje najšire javnosti o Europeani, najvećoj europskoj digitalnoj knjižnici koja na jednome mjestu nudi pristup i informacije o kulturnoj baštini europskih knjižnica, muzeja, arhiva i audiovizualnih zbirki.

Na nacionalnoj razini mogao bi se spomenuti Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji svake godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice Zagreb.

Međutim, najveći broj projekata koje osmišljavaju i provode u Hrvatskoj su na lokalnoj razini u skladu s prioritetnim pravcima i područjem djelovanja svake konkretne knjižnice. Mnogi projekti položili su temelje novih načela rada i usluga koji su u skladu s potrebama korisnika i društvene zajednice, naravno, u okviru osnovne funkcije ustanove.

U vezi s tim, tema ovog broja HKD Novosti posvećena je projektima naših knjižnica s ciljem podijeliti međusobno iskustva. Praksa pokazuje da kao ideja za projekt često dominira pristup „kopiranje tuđeg obrasca“. U tome nema ničeg lošeg, pogotovo kad se ideja, razrađena na temelju tuđeg predloška, dobro uklapa u kontekst, jer ideja u pravilu posluži kao „kostur“ na koji se nadograđuju specifične osobine konkretne knjižnice.

U ovom broju HKD Novosti na poziv uredništva javili su se naši kolege iz cijele Hrvatske. Srdačno im zahvaljujemo da su imali volje i našli vremena podijeliti svoja iskustva u osmišljavanju i ostvarivanju različitih projekata u suradnji s drugim ustanovama, udrugama i volonterima, što vjerujemo da će pomoći drugima u radu te sugerira kolegama ideje ili da ih potakne da primijene prijedloge u svojoj knjižnici.

Katarina Todorcev Hlača

katarina.todorcev@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-