-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Iz knjižnica


Noć knjige 2015. na Glazbenom odjelu Gradske knjižnice u Zagrebu

Povodom Svjetskog dana knjige koji se obilježava u cijelom svijetu, Glazbeni odjel Gradske knjižnice u Zagrebu uključio se u program obilježavanja Noći knjige, manifestacije kojom se afirmira ljubav prema knjizi i čitanju . Svjetski dan knjige i autorskih prava, koji je proglašen 23. travanja 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a u Hrvatskoj se obilježava od 2012. godine.

Noć knjige u hrvatskim knjižnicama i knjižarama se obilježava 23. travnja od 18 sati do 1 sat iza ponoći, a Glazbeni odjel obilježio je ovaj dan u večernjim satima odnosno od 20-22 sata.

U Noći knjige pod nazivom „Večer plesa i pjesme“ koje je objavljen u Programskoj knjižici sudjelovali su plesači i pjevači, a cijeli program je osmislila Helena Predojević, djelatnica Gradske knjižnice, uz koju su bili velika potpora Danijela Branković, Igor Mladinić i Sanja Tafro, također djelatnici Glazbenog odjela Gradske knjižnice. U organizaciji opreme i osvjetljenja te uređenja prostora ispred ulaza Glazbenog odjela od velike pomoći bili su Davorka Dragojević i Tomi Edvard Šega. Izgled prostora ispred Glazbenog odjela osmišljen je tako da a priori bude funkcionalan plesačima te izgledom privlačan posjetiteljima i slučajnim prolaznicima. Dio vanjske fasade bio je prekriven crvenim prozirnim zavjesama, koje su još više do izražaja dolazile zbog svjetla reflektora.  Na podu s lijeve strane ulaza postavljeni su dekorativni crveno-crni jastuci dok je cijeli podni dio bio prekriven zelenom podlogom oko kojeg su u raznim bojama svijetlile šarene lučice. Prostor na kojem su se izmjenjivali pjevači i plesači je bio nadasve zadivljujući, dočaravajući u Noći knjige pravi mali ulični spektakl kakav se može vidjeti po vodećim europskim metropolama.

Program je započeo nakon 20 sati plesnom skupinom Apsaradhe, plesačice su prisutnima otplesale tehniku gypsy flamenca.  Ispred ulaza u Glazbeni odjel okupilo se mnogo posjetitelja, a i naših članova kako bi uživali u pjesmi, svirci i plesu izvođača koji su upotpunili ovu prekrasnu večer.

Orijentalna plesna škola Apsaradhe aktivna je već cijelo desetljeće. Krenuvši sa malim grupama trbušnog i indijskog plesa tijekom godina kroz školu je prodefiliralo više od 200 polaznica, a one najvjernije plešu i danas te čine naprednu grupu ansambla. U tom periodu škola je ostvarila pet plesno scenskih kazališnih predstava, koje će biti zapamćene po velikom odazivu publike i kritike. Predstave čine sve polaznice škole, dob polaznica varira od 7 do 70 godina što još jednom dokazuje univerzalnost orijentalnog plesa, te njegovu neograničenost spram naučenih zapadnjačkih predrasuda. Voditeljica plesnog ansambla je Ana Apsaradha, koja nam je otplesala indijski tradicionalni ples kathak, koji je jedan od osam formi indijskog klasičnog plesa kojeg karakteriziraju brzi koraci nogu (stopala) što je ritmički smješteno u determinirane i kompleksne tatkhar cikluse od 16 taktova, osim Ane iz ansambla su plesale Violeta Atanasov, Davorka Dragojević, Tihana Jelić i Božica Sršen. Polaznice su plesale na glazbu rumunjskog orkestra Fanfare Ciocarlia, njemačku grupu Di Grine Kuzine i tursku grupu Asena.

Nakon plesa nastupio je ZborXop, koji nam je pripremio preko 10-ak tradicionalnih pjesama, kao primjerice:  Gde ima voda studena, Berem dunje, Noć, tamna noć, Tri devojke zbor zborile, Ja u bašti,  Oj djevojko dušo moja,  Vo naše selo malovo, Urodile žute kruške.  ZborXop osnovan je 2009. godine u Zagrebu s ciljem promicanja i očuvanja baštine srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.  Otpočetka muzička sekcija, a potom mješoviti pjevački zbor, djeluje kroz samostalne i zajedničke nastupe, radionice i događanja.  ZborXop je dugo vodila pjevačica Lidija Dokuzović, zatim kratko vrijeme muzičar Allan Skrobe, potom pjevačica sastava „Vuge“ Aleksandra Namjesnik, a od veljače 2013. godine zbor vodi Marta Kolega. U pet godina postojanja naučeno je tridesetak tradicijskih pjesama, a pomoću vokalnih vježbi i suvremenog pristupa glasu radi se na slobodnijem, čvršćem i prodornijem pjevanju te na istraživanju različitih pjevačkih tehnika srpske tradicije. Članovi zbora koju su pjevali u Noći knjige: Ivan Latin, Vedran Gospodarić, Salamon Jazbec, Marta Banić, Barbara Majnarić, Lana Hosni, Lana Krstulović i voditeljica zbora Marta Kolega. Pjevanje ZborXopa obogaćila su dva vrsna muzičara, gitarist Zlatko Ratkajec i perkusionist Nikola Švenda.

Uz plesnu školu Apsaradhe, u Noći knjige 2015., večer su nam uljepšale čarobne Walde koje plešu orijentalnu fuziju/balans sa sabljom te razvijaju svoj stil plesa. Walde su fuzijska i balansna skupina čija je matična dvorana „Centar za kulturu življenja A'Mariyah“ u Zagrebu. U grupi se nalaze plesačice koje su prošle višegodišnji trening, prvo u klasičnom orijentalnom plesu pa nakon toga u tribal fusionu, umjetničkoj formi koji je mješavina raznih plesnih stilova, ali u kojem su dominantni osnovni pokreti iz trbušnog plesa, a stilizacija je inspirirana drugim plesovima ili etničkim utjecajima.  Tribal fusion još uvijek je u razvoju i svaka plesačica ga nadograđuje raznim fuzijama. Na sve to dodan je još i balans sa scimitarima. Plesačice su plesale na glazbu njemačke grupe Corvus Corax, finske grupe Ulvens Döttrar, glazbu bugarskog skladatelja Kottarashky, Darka Rundeka te na glazbu pjevačice klasične arapske glazbe Umm Kulthum.

Grupa Walde pokušava spojiti mističnu, klasičnu plesnu tradiciju s modernim izričajem i balansom. Grupa se sastoji od relativno malo članica, koju čine Ita Fuček koja je voditeljica fuzijske skupine, Ana Grubišić, Iva Uroda i Davorka Dragojević.  Walde kroz početničke i srednje tečajeve obučavaju potencijalne nove članice.  

Zatim prekrasne Nelle, orijentalna skupina također Centra za kulturu življenja "A'Mariyah". Voditeljica skupine je Marinela Strejček (Marinela A'Mariyah) koja skupinu podučava klasičnom egipatskom orijentalnom plesu i folkloru. U skupini su također djevojke koje su prošle višegodišnji trening, a njihov naglasak je na klasičnom egipatskom orijentalnom plesu i folkloru. Nastupila je također Nera Kamenčić, koreografkinja i članica plesnog studija Paradox, koja se predstavila tehnikom žongliranja poi.

Na kraju večeri nastupile su polaznice flamenco škole „Un Respiro“ u Zagrebu, plesale su na pjesmu španjolske pjevačice Esperanze Fernández.  Školu flamenca 2012. godine pokrenula je hrvatska plesačica Andrea Lolić, koja je prva počela sa redovitim tečajevima u Hrvatskoj. Godinu dana kasnije Andrei  se pridružio Mitja Obed, slovenski plesač flamenca. Njih dvoje trenutno vode za sad jedinu školu flamenca u Zagrebu kojoj je cilj kroz tečajeve, nastupe i ostala događanja, širiti flamenco kulturu i pozitivan duh flamenca u Hrvatskoj.

Cilj programa je upoznati javnost na postajanje Glazbenog odjela Gradske knjižnice u Zagrebu koji omogućuje različitim izvođačima da se predstave kako pjevačkim, sviračkim tako i plesnim umijećem. Naši izvođači su nam to upravo omogućili obilježavajući  ovu predivnu svečanost, a i mi smo njima također dali prostor da pokažu svoja umijeća. Namjera nam je bila u Noći knjige i poticanje na slušanje glazbe koja dokazano ima terapeutsko djelovanje te čitanje knjiga o glazbi, fondom s kojim se Glazbeni odjel može pohvaliti.

Glazbeni odjel Gradske knjižnice, a time i Knjižnice grada Zagreba teže da Noć knjige postane najznačajnija književna manifestacija  i to ne samo po kvalitetnim programima već i po uspješnim modelima suradnje s drugim udrugama, zajednicama i institucijama gdje će zadovoljstvo svih sudionika biti obostrano.

Helena Predojević

 helena.predojevic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-