-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 67, listopad 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Okrugli stol: Vrednovanje, upravljanje i zagovaranje ishoda u knjižnicama
mogućnosti uspostave ravnoteže poslovnih i tradicionalnih knjižničarskih vrijednosti

Hrvatsko knjižničarsko društvo (Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama, Komisija za upravljanje i Komisija za javno zagovaranje) u suorganizaciji

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu organizirali su 29. svibnja 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici jednodnevni stručni skup - okrugli stol: Vrednovanje, upravljanje i zagovaranje ishoda u knjižnicama: mogućnosti uspostave ravnoteže poslovnih i tradicionalnih knjižničarskih vrijednosti.

Programski i organizacijski odbor u sastavu Marina Mihalić,  Edita Bačić, Alemka Belan-Simić,  Lea Lazzarich i Zrinka Udiljak okupio je stručnjake iz Hrvatske i iz inozemstva (Finska) oko teme koja već dva desetljeća intrigira i potiče promjena medija knjige i korištenje mrežnih tehnologija. Od knjižnica se očekuje učinkovito i društveno odgovorno poslovanje i organizacija usluga usprkos smanjenom financiranju.

Promjena medija knjige itekako utječe na promjenu načina poslovanja u knjižnicama, automatizaciju poslova i primjenu tehnologije koja na tržištu rada utječe na obrasce rada i zapošljavanja, dok bi se trebao istovremeno snažnije vrednovati intelektualni kapital (ljudska mašta, kreativnost).

Održavanje skupa financirano je sredstvima Ministarstva kulture, a tehničku potporu i pomoć u uspostavi video javljanja iz Pariza, vrlo učinkovito je pružio CARnet, na čemu zahvaljujemo.

Pozvana izlaganja

Izlaganje iz Hrvatske

Na ovogodišnjem okruglom stolu Komisije za upravljanje pozvano izlaganje održala je dr. sc. Jaka Primorac, znanstvena suradnica Instituta za razvoj i društvena istraživanja, pod naslovom Rad i zaposlenost u kulturnim i kreativnim industrijama: osvrt na radne strategije i prakse u Hrvatskoj u kojem je analizirala ključne aspekte rada i zaposlenosti u kulturnim i kreativnim industrijama te problematizirala utjecaj informacijsko – komunikacijskih tehnologija na njihove promjene i pojavu participacijskih modela rada i suradnje.

 

dr. sc. Jaka Primorac, znanstvena suradnica Instituta za razvoj i društvena istraživanja u Zagrebu

Izlaganje iz Finske (Pariza) posredstvom web konferencijskog alata

Na okruglom stolu Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama, uz pomoć web alata Adobe Connect Meeting, uz tehničku potporu CARNeta uživo se sudionicima okruglog stola obratio Markku Laitinen, ugledni kolega iz Finske nacionalne knjižnice,  odgovoran za razvoj knjižnične statistike, član Nacionalne stručne skupine za vrednovanje ishoda u finskim knjižnicama te član IFLA-ine komisije za knjižničnu statistiku. Kolega se je javio sa stručnog skupa iz Pariza (QQML- Conference on Qualitative and Quantitative Methods in Libraries) i kao član istoimenog znanstvenog odbora konferencije.  Kolega Laitinen je naglasio nužnost promjene načina upravljanja u cilju primjene norme ISO 16439 te prikazao usporedne pokazatelje za knjižnice koji se prikupljaju u Finskoj, s obzirom na tradiciju zajedničkog prikupljanja knjižnične statistike dulje od 100 godina.

 

 

Slideovi izlaganja Markku Laitinen-a

Pregled ostalih izlaganja

I. Okrugli stol. UPRAVLJAČKA  I ORGANIZACIJSKA KULTURA KAO POTICAJ KREATIVNOSTI STRUČNOG OSOBLJA

Lea Lazzarich. Organizacijska struktura za poticajno okruženje ili jesmo li spremni na promjene. Izlaganjem je obuhvaćena problematika o tome koliko su same knjižnice spremne mijenjati poslovanje, organizaciju i način upravljanja.

II. Okrugli stol. KOJE POKAZATELJE PRIKUPLJAMO I KAKO VREDNUJEMO USPJEŠNOST U KNJIŽNICAMA

Marina Mihalić. Vrednovanje kvalitete u knjižnicama - prema smjernicama za praksu vrednovanja kvalitete. Prikazana je kompleksnost vrednovanja kvalitete u knjižnicama te su ponuđene smjernice razvoja i mjere za prikupljanje podataka prema međunarodnim smjernicama.

Sudionice okruglog stola za statistiku. Slijeva: Edita Bačić, Zrinka Udiljak, Sanja Heberling Dragičević, Marina Mihalić, Orietta Lubiana, Goranka Mitrović i Kristina Romić

Slijeva sjede: Sanja Heberling Dragičević, Zrinka Udiljak, Senka Tomljanović, Alemka Belan-Simić.

Slijeva sjede: Marina Mihalić, Blaženka Peradenić-Kotur, Sanja Heberling Dragičević, u pozadini sjedi: Katica Matković Mikulčić, stoji Zrinka Udiljak.

Edita Bačić i Zrinka Udiljak. Uloga knjižnice u osiguranju kvalitete visokoškolskih ustanova. Na primjeru visokoškolskih knjižnica ukazalo se da sustav upravljanja kvalitetom treba biti usklađen u odnosu na odgovarajuće QMS zahtjeve, dokumentiranim informacijama te planskom i kontroliranom izvedbom.

Orietta Lubiana i Sanja Heberling Dragičević. Izrada naputaka i pokazatelja kvalitete knjižnične djelatnosti koje se prate u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Naputkom se utvrđuju pokazatelji kvalitete i način njihova mjerenja u svrhu osiguranja i unapređenja kvalitete knjižnice.

Goranka Mitrović i Kristina Romić. Vrednovanje knjižničnog fonda uz pomoć citatne analize: na primjeru Zbirke disertacija i magistarskih radova u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kvantitativnom metodom autorice su vrednovale fond disertacija NSK čiji su korisnici članovi Knjižnice i utvrdile zastupljenost citirane građe u fondu NSK.

III. ODGOVORNO KNJIŽNIČARSTVO I PROFESIONALNA ETIKA U ZAGOVARANJU JAVNOG INTERESA KNJIŽNICA

Edita Bačić. Profesionalna etika i odgovorno knjižničarstvo. Etičke norme usmjerene su prema korisnicima, kolegama i široj javnosti, a danas su obuhvaćene pojmom odgovornog knjižničarstva.

Alemka Belan-Simić. Propisi i strateški dokumenti koji pozivaju na pojačano zagovaranje struke. Brojni strateški dokumenti koji se odnose na knjižničarstvo zahtijevaju da budu prepoznati u javnosti te stoga i strategije zagovaranja zajedničkih ciljeva.

Dunja Holcer, Vesna Golubović i Davorka Pšenica. Strategija javnog zagovaranja Hrvatskog knjižničarskog društva (2015.-2020.) s naglaskom na zajedničke akcije. Strategijom HKD-a usvojenom na 39. Skupštini, zacrtana su dva opća cilja: poticanje slobodnog pristupa informacijama i znanju  te jačanje utjecaja i vidljivosti HKD-a.

Marija Cvetnić-Kopljar, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Dunja Holcer. Work with US: javnim zagovaranjem do poslovne knjižnice. Predstavile su projekt Veleposlanstva SAD-a u suradnji s knjižnicom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog knjižničarskog društva u cilju poticanja i osnivanja poslovnih centara unutar knjižnica.

Dunja Holcer. Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, viša knjižničarka

Sudjelovanje na skupu bilo je oslobođeno troškova kotizacije prema zaključku programskog odbora.

Priređena je programska knjižnica Skupa u tiskanoj i u elektroničkog inačici. Izrađen je i poster Skupa, a program Skupa  bio je dostupan i na engleskom jeziku.

Radovi sudionika bit će  objavljeni u stručnoj publikaciji Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

Sudionici skupa

Na Okruglom stolu sudjelovalo je 79 sudionika, a Skup su pozdravile i otvorile v. d. glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice i predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Zaključci  

Zajednički skup je sadržajnim okupljanjem triju velikih tema koje izravno utječu na opstanak struke, ukazao je da su promjene nužne i očekivane naročito one koje se tiču kompetencija i znanja knjižničara, zatim područja radnih odnosa i radnog prava te globalne kulture i kreativnih industrija. Promjene u načinima upravljanja već su vidljive u knjižnicama sastavnicama (primjer visokoškolskih), no s obzirom na nužnost vrednovanja i ispunjavanje isključivo ekonomskih zahtjeva koji se često postavljaju pred knjižnice, osvješćuje se potreba osiguranja održivosti. Na okruglom stolu pokušali su se pronaći odgovori i moguća rješenja ključnih pitanja: politike upravljanja, prikazati praksa iz zemlje i primjer dobre prakse iz inozemstva, kvantitativne analize i istraživanja fonda, pitanja etike i odgovornog knjižničarstva te aktivnosti javnog zagovaranja HKD-a uključujući i suradnju knjižnica, stranog veleposlanstva i HKD-a. Na sudionicima je da sadržaje primjene u praksi ili da osvijeste složenost problematike.

Marina Mihalić

mmihalic@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-