-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 67, listopad 2015. :: Iskustva iz struke


Biblioforum Ukrajinske knjižničarske asocijacije na Forumu izdavača u Lavovu

Ukrajinska bibliotečna asocijacija ove godine proslavila je 20. obljetnicu. Šest godina UBA sudjeluje na Forumu izdavača – najvećem knjižničarskom sajmu koji je ove godine organiziran već 22. put u glavnom gradu zapadne Ukrajine  Lavovu. 

Program ovogodišnje konferencije bio je posvećen aktualnim problemima razvojnog procesa knjižničarstva koje trenutno nalazi se u fazi korijenite reorganizacije cijelog sustava i njegove prilagodbe europskim načelima.

Osnovni dokument koji su trebali predložiti i oblikovati sudionici seminara „Bibliotek@ -

strategija razvoja“ odnosio se upravo na strategiju razvoja knjižničarske struke i samog sustava za period do 2025. godine.

U osnovi strategije nakazi se ideja decentralizacije, odnosno drastično smanjenje broja knjižnica i preraspodjela njihove namjene i ovlasti, što je rezultiralo žustrom diskusijom sudionika.

Ukrajinske kolege muče slični problemi kao i u Hrvatskoj: nepostojanje jedinstvene strategije razvoja i zakonskih rješenja koja podupiru brze promjene u okruženju te zastarjelosti standarda; nepovezanost knjižnica u sustavu, te neracionalno trošenje proračunskih sredstava.

Na plenarnoj sjednici sa ciljem definiranja problema u okviru cjelokupne javno-kulturne djelatnosti govorilo se o strategiji razvoja društva u smislu novih uloga države, ustanova u kulturi i pojedinaca. Dotaknuta je i tema diplomacije u knjižničarstvu kao jedan od elemenata strategije.

Osnovna diskusija ukrajinskog biblioforuma imala je naziv „Moždani juriš“ i odvijala se u šest sekcija, a svaka od njih okupila je veliki broj stručnjaka. 

Sekcija u kojoj sam sudjelovala s izlaganjem na temu „Hrvatske knjižnice u kontekstu europske politike strukovnog razvoja“ bavila se pitanjima normativno-pravne osnove, standarda, te nove arhitektonike integriranog knjižničarskog sustava. Obzirom da su kolege  zanimale primjeri dobre prakse iz Europe, na forumu su sudjelovali također knjižničari iz Letonije i Poljske.

Ova sekcije je bila jako dobro posječena jer su se i pitanja postavljala ona od kojih zavisi sutrašnji rad knjižnica i knjižničara, od zakona, do financiranja i očuvanje radnih mjesta. Zbog toga su u ulozi moderatora nastupili predsjednica UBA, direktor Instituta postdiplomske naobrazbe Nacionalne akademije rukovoditelja u kulturi mr. sci. Irina Ševčenko i koordinatorica Američkih kulturnih centara u Ukrajini, dr. sci. docent Valentina Paškova.

Sekcija pod vodstvom mr. csi. Jaroslave Sošinsjke, docenta Nacionalnog tehničkog universiteta Ukrajine, izvršnog direktora UBA bavila se pitanjima materijalno-tehničkih resursa, informacijsko-tehnološke infrastrukture i izvorima financiranja.

Kako i na prvoj sekciji svoje iskustvo rada jedne europskih knjižnice s kolegama je podijelio ravnatelj AOP centra županijske središnje knjižnice iz Litvanije.

Četiri druge sekcije razmatrale su pitanja digitalizacije i univerzalnog dostupa i pristupa kulturnom nasljeđu (moderator Oksana Bruj - zamjenica direktora Nacionalne medicinske knjižnice, predsjednica Sekcije medicinskih knjižnica UBA); stručno usavršavanje knjižničara, kontinuirana knjižničarsko-informacijska naobrazba (moderatori Vira Zagumenna i Jaroslava Himič  iz Nacionalne akademije rukovoditelja u kulturi, članice Glavnog odbora UBA); znanstvena teorija, njezina primjena u praksi i efikasna komunikacija (moderator dr. sci. Jelena Voskobojnikova- Guzeva, voditeljica odjela Nacionalne knjižnice Vernadskogo, ekspert Središnjeg centra naobrazbe UBA); razvoj čitateljskih navika kroz sustav socijalnog partnerstva (moderator – direktor Središnje dječje knjižnice Lavova, članica Glavnog odbora UBA Larisa Lugova).   

Tematika izlaganja na sekcijama obuhvaćala je strateško upravljanje knjižnicama, rad u uvjetima krize, izvore financiranja knjižnica, modernizaciju infrastrukture i materijalno-tehničke baze i informacijske opreme u skladu s novim tehnologijama. Posebna pažnja posvećena je ulozi stručnih udruga u procesu reformi.  

U okvir tradicionalnog godišnjeg Foruma izdavača – najposjećenijeg i najpopularnijeg sajma ukrajinske nacionalne knjižnične produkcije Biblioforum UBA smješten ne slučajno.

Knjižničari, koji dolaze na svoju konferenciju iz najudaljenijih krajeva zemlje imaju unikatnu priliku upoznati najnoviju nacionalnu produkciju, prisustvovati mnogobrojnim zanimljivim prezentacijama novih izdanja, susretima s autorima, sudjelovati u raznolikom programu „Literarnog foruma“ koji se odvija u brojnim prostorima, od kafića da kazališta.

Sa ciljem da omogući knjižničarima sudjelovanje u bogatom programu Foruma izdavača, Biblioforum počinje s radom dva dana ranije, tako da njegovi sudionici mogu bez pritiska stići upoznati poznate književnike, stupiti u zanimljive diskusije,  posjetiti master-klase,  priključiti se uličnim akcijama ili otići na ekskurziju.

Svaka čast kolegama iz UBA koji su se pobrinuli i za zabavni dio. Po tradiciji prvi dan foruma vesela knjižničarska družina okuplja se u popularnoj češkoj pivnici zbog druženja i razmjene iskustava i informacija.

Međutim, knjižničari ne bi bili knjižničari da druženje nije bilo uobličeno u veselo natjecanje i humoristični kviz. Knjižničari, koji su prije nekoliko sati ozbiljno i žustro raspravljali o strategiji i problemima struke, zdušno učili riječi dječje pjesmice i sudjelovali u igri pantomime s ozbiljnim facama pokušavajući se uživjeti u ulogu aviona, oblaka ili brodića.

Sve u svemu Biblioforum ima svoj neponovljivi doživljaj pa bi bilo zanimljivo pozvati kolege u goste ili otići kod njih. Svako iskustvo obogaćuje i objedinjuje ljude iz iste struke.

Katarina Todorcev Hlača

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-