-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Iz knjižnica


Izložba Svećenici, učitelji, književnici : književnost 17. i 18. stoljeća
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2009. godine svečano obilježava 60. obljetnicu svoga osnutka (8. veljače 1949.- 8. veljače 2009.). Namjera nam je nizom različitih programa i sadržaja, namijenjenih djeci, mladima i odraslima, korisnicima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te ostalim građanima našega grada, svečano obilježiti ovu obljetnicu.

Stoga tijekom 2009. godine nastavljamo s ciklusom od šest izložbi skupnog naslova: 6x10=60 : povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika, tematski posvećenom razvoju pismenosti i književnom stvaralaštvu u Osijeku i Slavoniji od početaka do suvremenosti. Ovaj ciklus izložbi započeo je u Mjesecu hrvatske knjige 2008. otvaranjem izložbe Književni iskoni : od početaka pismenosti do Janusa Pannoniusa, a nastavlja se izložbom pod nazivom: Svećenici, učitelji, književnici : književnost 17. i 18. stoljeća.

Slavonska književnost 17. i 18. stoljeća prikazana je riječju i slikom na deset plakata te knjižnom građom iz zbirki Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Kako bismo uopće mogli govoriti o književnosti u Slavoniji u 17. i 18. stoljeću nužno je bilo oslikati ozračje doba o kojemu govorimo sa svim njegovim turbulentnim događanjima i njihovim posljedicama na prosvjetni, kulturni i duhovni život. Plakati Od osječkih mahala.… …do slobodnog kraljevskog grada govore o razdoblju turske vladavine Osijekom, od trenutka kada su građani Osijeka turskim osvajačima 8. kolovoza 1526. godine predali ključeve grada do 27. rujna godine 1687., kada su poslije strahovitog poraza Turci zauvijek napustili Osijek, a u grad ušla austrijska carska vojska i kada u životu Osijeka počinje novo razdoblje. Bilo je to razdoblje u kojemu će se u Osijeku početi graditi nova tvrđava 1712. godine, razdoblje u kojemu se osječko stanovništvo raseljava izvan tvrđavskih zidova te nastaju Gornji i Donji grad, razdoblje u kojemu Osijek 24. ožujka 1809. godine postaje slobodan kraljevski grad. Politička previranja donose u život Osijeka srednjoeuropski kulturni duh.

U njega dolazi novo obrazovano stanovništvo, u njega dolaze pripadnici isusovačkog i franjevačkog svećeničkog reda čija je uloga u prosvjetnom i duhovnom životu grada nezaobilazna. U srednjoeuropskom duhovnom okruženju se razvija i književnost – baroka u 17. stoljeću te klasicizma i prosvjetiteljstva u 18. stoljeću. Središnji dio izložbe posvećen je pak najpoznatijim slavonskim književnicima ovoga razdoblja – Antunu Kanižliću, Matiji Antunu Relkoviću, Matiji Petru Katančiću, Vidu Došenu, Antunu Ivanošiću, Antunu Josipu Knezoviću, Emeriku Paviću, Antunu Papušliću, Antunu Josipu Turkoviću, Ivanu Grličiću, Duri Sertiću. Većina ovih književnika bili su svećenici, franjevci i isusovci, te učitelji u novoosnovanim školama u Osijeku i Slavoniji. Svoja djela tiskali su, osim u inozemstvu, i u prvim osječkim tiskarama – maloj tiskari koju su okviru svoga samostana 1735. godine osnovali franjevci i tiskari koja 1775. godine nastavlja tradiciju franjevačke tiskare, tiskari Ivana Martina Divalda. Knjige nastale u ovim tiskarama, a koje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek posjeduje u svojoj zbirci starih knjiga, također su izložene. Osim ovih knjiga posjetitelji izložbe mogu pogledati i djela navedenih autora kao i djela, uglavnom zavičajnih autora – povjesničara književnosti, koji su svoj rad posvetili ovom razdoblju razvoja slavonske književnosti.

S. Mokriš Marendić
marendic@gskos.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-