-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Iz knjižnica


Splitska Sveučilišna knjižnica dobila svoj dom

Osnovana je 1903. godine kao javna knjižnica u Splitu. U drugoj polovici 19. stoljeća, obilježenog buđenjem nacionalne svijesti, jačanjem preporodnih ideja i prosvjetiteljskih nagnuća, kulturni sloj Splita iskazivao je potrebu za otvaranjem ne samo čitaonica, nego i knjižnica. Započela je rad sa skromnim fondom od 400 naslova. Kroz stoljetno djelovanje mijenjala je lokacije, u nazivu i položaju mijenama je podložna, i s godinama „blago“ svoje riznice uvećavala. Sadržajno svakoga dana bogatija, splitska Sveučilišna knjižnica napokon se skrasila na primjerenom mjestu – u središtu sveučilišnog kampusa na Visokoj. Već od utemeljenja opterećena nedostatkom prostora biva „podstanarka“ u sklopu Hrvatske narodne čitaonice. Od 1905.g. počinje dobivati stalnu gradsku novčanu potporu za nabavku knjiga, te službeno postaje gradskom ustanovom. Od 1911.g. do 1945.g. djeluje u palači Bernardi. Zadnje ratne godine 1945. smještaju je u prostore nekadašnje čitaonice Gabinetto di Lettura, a već sljedeće 1946.g. dodijeljena joj je zgrada bivše talijanske škole Lege Nazionale u kojoj čeka skoro preseljenje. Od osnutka prikuplja, njeguje i čuva tiskanu i pisanu baštinu hrvatskog naroda. Pokrajinska vlada za Dalmaciju dodijelila joj je davne 1919. pravo na besplatan primjerak svih publikacija tiskanih na prostoru Dalmacije. Marom njenih djelatnika, donacijama javnih i kulturnih uglednika, svijest o pisanom tragu vremena kroz čije mijene se oblikovao duh i politička sudbina ovog južnohrvatskog prostora, rezultirala je zavidnom zbirkom Dalmatica. Od samih početaka knjižnica njeguje svoj općeznanstveni pristup koji je intenziviran i programski usmjeravan nakon što je 1950.g. grad Split osnovao Narodnu biblioteku (današnju Gradsku knjižnicu Marka Marulića). Uz pravo na obvezni primjerak svih tiskanih publikacija i kvalitetnom nabavom znanstveno relevantne literature nastoji zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe svojih korisnika za znanstveno-istraživačkim radom. Savjet za kulturu Općine Split 1962.g. donosi odluku o promjeni naziva u Naučna biblioteka. Osnivanjem Sveučilišta u Splitu razvidno je da njegova evaluacija i rast ovise i o baštinskim izvorima znanja, među kojima je Naučna biblioteka i njen fond potka na koju se može naslanjati i koju treba nadograđivati. Stoga ona sa svojim resursima prerasta u Sveučilišnu knjižnicu i formalno 1992.g. postaje punopravna članica sveučilišne zajednice. Nakon niza neuspjelih pokušaja da se izgradi nova zgrada knjižnice, alarmantno stanje prenapučenosti spremišta i otežanih radnih uvjeta nadomještalo se tek nedostatnim, ali nužnim proširenjima i aneksima na već postojeću zgradu, i kao krajnji potez nakon 1984.g. građa se sprema u kutije i dislocira u nekoliko neprimjerenih prostora diljem grada.

Pred obilježavanjem stote obljetnice od utemeljenja konačno su se susrele duhovne, intelektualne i financijske silnice, i uz svesrdnu potporu nadležnih ministarstava, vodećih nacionalnih institucija, istaknutih javnih i kulturnih djelatnika koji su činili Počasni odbor za izgradnju nove zgrade, pristupilo se pripremi projekta izgradnje. U listopadu 2001.g. objavljen je natječaj za izradu arhitektonskog rješenja Sveučilišne knjižnice. Ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom prof. dr. sc. Ivom Babićem, tadašnjim rektorom splitskog Sveučilišta i predstavnikom provoditelja natječaja, od pristiglih radova odlučio se za arhitektonsko rješenje koje je potpisala grupa diplomiranih inženjera arhitekture: dr. sc. Dina Ožić Bašić, Jurica Jelavić, Damir Perišić, Jasmin Šemović, Lovre Petrović i Eugen Širola. Na veliku radost njenih korisnika, djelatnika i lokalne zajednice u listopadu 2005.g. položen je kamen temeljac. Dugo priželjkivanu novu zgradu Sveučilišne knjižnice, to kapitalno zdanje hrvatske znanosti i kulture, 19. prosinca 2008. otvorio je predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, u nazočnosti prof. dr. sc. Slobodana Uzelca, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Dragana Primorca, ministra znanosti, obrazovanja i športa, i uz domaćine svečanosti prof. dr. sc. Ivana Pavića, rektora splitskog Sveučilišta i mr. sc. Petra Krolu, ravnatelja Sveučilišne knjižnice, te brojne uzvanike i uglednike iz kulturnog i javnog života grada Splita, Dalmacije i Hrvatske. Studenti Glazbenog odjela i Odjela za filmsku i kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu i operni prvak Rato Kliškić izveli su prikladan kulturno-umjetnički program. Sveučilište je u novu knjižnicu uložilo oko 200 milijuna kuna, od čega 163 milijuna za izgradnju zgrade a ostatak za potrebnu opremu.

Nova zgrada ima pet podzemnih i 6 nadzemnih etaža, ukupne površine 17 000 četvornih metara. Knjižnica je koncipirana u tri cjeline; glavne zgrade s pet katova i nad njom dva tornja, sjeverni i južni.U središnjem dijelu, tzv. „grotlu znanja“ nalaze se čitaonice s komunikacijom prema spremištima građe, a protežu se na tri etaže. Ukupno imaju 500 korisničkih mjesta. Središnja velika čitaonica ima oko 400 mjesta, preostalih stotinjak pripada čitaonicama Odjela periodike s otvorenim pristupom građi i druge s zatvorenim pristupom za pregled starije periodike, čitaonici na Odjelu knjiga i čitaonici na Odjelu specijalnih zbirki uz koju se nalaze i glazbene slušaonice. Sve one imaju i komunikaciju prema odjelima za prijam i stručnu obradu građe. Na nižim etažama nalazi se garaža s 97 parkirnih mjesta te pogoni klimatizacijskih uređaja. Posebno valja naglasiti da ustrojava i Odjel za zaštitu i digitalizaciju knjižne i arhivske građe. Izdvojeni južni toranj od šest etaža, koji figurira kao staklena kutija, namijenjen je za administrativno-upravne sadržaje i prostore za individualni studijski rad. Studiozno izučavanje građe podrazumijeva i najnoviju tehnološko-informacijsku opremljenost. Treći, sjeverni dio zgrade je multifunkcionalan. Namijenjen je različitim kulturno-javnim sadržajima poput tribina, predstavljanja knjiga, izložbi, a u ponudi ima restoran i kafić koji su povezani sa središnjim dijelom knjižnice, no zbog svoje dinamike imaju i zaseban ulaz. Splitskim sveučilištarcima, kojih je sada 26 000, suvremena knjižnica nudi iznimne dobre uvjete rada i svoj fond od 400 000 naslova knjiga, 12 000 naslova serijskih publikacija, bogatu građu rijetkih i starih knjiga, rukopisa, slikovnih materijala i muzikalija, zemljopisnih karata i atlasa.

Već odavno je, tijekom svog stoljetnog rada, izvršavajući svoje zadaće i obveze priskrbila sebi značajno mjesto u kulturnom i društvenom životu grada Splita i šire regije. U tijeku je ugradnja kompaktusa i potrebne opreme za smještaj građe, opremanje korisničkih i zaposleničkih prostora namještajem, a nakon instaliranja informatičke podrške slijedi preseljenje iz stare zgrade u novu. Ono o čemu je na početku 20. stoljeća sanjao mladi gimnazijski profesor Dušan Manđer, njezin utemeljitelj i prvi ravnatelj, ono što se očekivalo sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća nakon tri raspisana samodoprinosa radi financiranja kulturnih ustanova u Splitu, zaobišlo je knjižnicu pod ravnateljskom palicom vrsnog knjižničara prof. Hrvoja Morovića, ostvarilo se za mandata mr. sc. Petra Krole koji je vodio projekt izgradnje nove zgrade od javno pokrenute inicijative 2001.g. pa do danas. Konačno je otklonjena opasnost od oštećenja vrijednih zbirki knjiga, periodike, rukopisne i arhivske građe, i ono glavno poslanje svake knjižnice da svojim korisnicima omogući primjereno korištenje izvora znanja i nesmetan pristup pravodobnoj informaciji. Splitska čuvarica duhovne memorije dobila je dom dostojan pisanog blaga nacionalne baštine kojega već stoljeće ziba u svojim njedrima.

I. Kolak
ikolak@svkst.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-