-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 70, srpanj 2016. :: Nova izdanja


Ivana Hebrang Grgić – Časopisi i znanstvena komunikacija

U izdanju Naklade Ljevak objavljen je sveučilišni udžbenik Časopisi i znanstvena komunikacija autorice Ivane Hebrang Grgić. Autorica je docentica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje već osmu akademsku godinu izvodi istoimeni kolegij. Knjiga je objavljena u nakladničkom nizu Bibliotheca academica Naklade Ljevak u kojem se okupljaju vrijedna znanstvena izdanja. No, knjiga isto tako pripada i nakladničkom nizu Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu što dodatno podcrtava njen značaj. Udžbenik kojeg su recenzirali prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Jelka Petrak i akademkinja Dubravka Oraić Tolić odobrio je za objavljivanje Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 21. srpnja 2015. Nakon toga realizaciji kvalitetno opremljenog tvrdo ukoričenog izdanja od 380 stranica s brojnim ilustracijama i grafičkim prikazima, doprinijeli su urednica Nives Tomašević, lektorica Ivana Buljubašić, Luka Gusić i Jasenka Bulj koji su bili zaduženi za grafičko oblikovanje te Drahomira Cupar koja je izradila kazalo imena i pojmova.

Knjiga daje pregled razvoja znanstvene komunikacije putem recenziranih znanstvenih časopisa. Povijesni pregled pod naslovom Počeci moderne znanstvene komunikacije upućuje čitatelja u nastanak moderne znanosti s naglaskom na bitne promjene koje su se dogodile u 17. stoljeću što obuhvaća stvaranje temelja moderne znanosti i znanstvenih metoda, ojačavanje svijesti o važnosti intelektualnog vlasništva, nastanak velikih znanstvenih knjižnica, početak razvoja knjižničarstva kao struke i početak objavljivanja znanstvenih časopisa.

Sljedeće poglavlje naslovljeno Sudionici procesa znanstvene komunikacije odgovara na pitanje kome je uopće važna znanstvena komunikacija te objašnjava dvostruku ulogu znanstvenika. Jednako tako, autorica se u navedenom poglavlju bavi ulogom izdavača i znanstvenika u procesu znanstvene komunikacije te ukazuje na razloge nastanaka krize dostupnosti znanstvenih informacija. No, ono što ističem iz navedenog poglavlja je pokušaj rješavanje aktualne dileme objavljivanja tiskanog ili elektroničkog časopisa na način da su pobrojani argumenti i protivnika i zagovornika elektroničkog objavljivanja te je dan zaključak u kojem autorica ukazuje na to tko je bio u pravu.

Sljedeća tri poglavlja Struktura znanstvenih časopisa i članaka, Kontrola kvalitete znanstvenih radova i Načini citiranja u znanstvenim radovima predstavljaju ne samo vrlo vrijedno štivo studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti odnosno bibliotekarstva, već svima koji kao autori, recenzenti i mladi, možda ne dovoljno iskusni, urednici preuzimaju neku od navedenih uloga u procesu znanstvene komunikacije. Iz osobnog autorskog, uredničkog i recenzentskog iskustva u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, posebice bih preporučila svim potencijalnim recenzentima u knjižničarskim znanstvenim i stručnim časopisima, da dobro izuče, naravno, cijelu publikaciju, a pogotovo ranije pobrojana poglavlja jer je sam mišljenja da je riječ o didaktičkom-metodičkom materijalu koji je, do sad, nedostajao našoj zajednici.

Slijedi poglavlje pod naslovom Identifikacijske oznake iz kojeg posebno ističem dio o jedinstvenim identifikatorima znanstvenika što otvara cijelu jednu problematiku o ineroprebilnosti između postojećih sustava uključujući knjižničarske

Poglavlje pod naslovom Trošak objavljivanja i modeli financiranja znanstvenih časopisa, između ostalog, opisuje i neke modele financiranja u elektroničkoj sredini koji obuhvaćaju naplatu troškova od autora, korištenje volonterskog rada, vezanje pretplata na tiskano i elektroničko izdanje, vezanje pretplata na više časopisa, naplatu po pristupu članku, oglašavanje, prikupljanje dobrovoljnih priloga, prodaju suvenira i skupno financiranje.

Slijedi poglavlje Znanstvena čestitost pri objavljivanju znanstvenih radova u kojem se objašnjava što je plagiranje te kako ga otkriti i izbjeći odnosno koji su postupci nakon otkrivanja plagiranja. Poglavlje sadrži i raspravu o problemu utvrđivanja autorstva znanstvenih radova kao i preporuke za autore, urednike i recenzente.

Nakon toga slijedi poglavlje pod naslovom Otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Vrijedi istaknuti da je Ivana Hebrang Grgić jedna od najznačajnijih hrvatskih autorica u području problematike otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Ove ju je godine SPARC Europe uvrstio na svoju listu Europes Open Access Champions. Navedeno poglavlje pregledno i jasno donosi uzroke nastanka, definiciju pojama otvorenog pristupa te pregled razvoja otvoreno dostupnih časopisa i otvoreno dostupnih repozitorija, definicije i objašnjenje razlika između digitalnog repozitorija i institucijskog repozitorija, objašnjene citatne prednosti otvorenog pristupa kao i osvrt na otvoreni pristup u Hrvatskoj. Obrađena je i problematika autorskog prava u otvorenom pristupu, a govori se i o negativnim posljedicama otvorenog pristupa poput pojave časopisa i izdavača upitne kvalitete. Otvoreni pristup je analiziran i u kontekstu društvenih mreža, a razmotren je i njegov utjecaj na nova radna mjesta u knjižnicama. Poglavlje završava osvrtom na budućnost otvorenog prustupa.

Zaključno poglavlje pod naslovom Neobičnosti u znanstvenoj komunikaciji vrlo je zabavno, ali ne i manje poučno. Čitatelj, primjerice, može saznati kako je moguće da hrčak bude suautor u znanstvenom radu jednog nobelovca ili da postoji rad u kojem je autor jedan znanstvenik i 29 učenika starosti od osam do deset godina. No, poglavlje govori i o sadržajnim neobičnostima kao i o računalnim programima za automatsko generiranje znanstvenih članaka. Obrađena je i važna tema računalnog kriminala i znanstvene komunikacije koja se ne odnosi isključivo na ukradene i otete časopise u kontekstu otvorenog pristupa.

Važno je još istaknuti da je knjiga pregledno i jasno pisana te da svako poglavlje završava odjeljkom Ukratko u kojem je pobrojano najznačajnije izneseno u pojedinom poglavlju. Knjiga sadrži i opsežnu bibliografiju koja broji čak 515 jedinica tiskanih i elektroničkih izvora. Autorica je izradom takvog reprezentativnog priloga neizmjerno olakšala posao svim znanstvenicima, knjižničarima i studentima koji žele dalje čitati, ili i sami pisati, o obrađenoj problematici.

Promocija knjige Časopisi i znanstvena komunikacija održana je 13. lipnja 2016. godine u Knjižnici Bogdana Ogrizovića – Knjižnice grada Zagreba. Knjigu su predstavili recenzenti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Jelka Petrak, urednica doc. dr. sc. Nives Tomašević te sama autorica. Unatoč sparnoj ranoljetnoj večeri, knjižnica je bila prepuna, tako da je dobar dio publike stajao na nogama. Promociji su prisustvovali bivši i sadašnji studenti bibliotekarstava, brojni knjižničari iz visokoškolskih, specijalnih, ali zanimljivo i iz narodnih i školskih, knjižnica, znanstvenici i nastavnici iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, ali iz drugih područja, članovi obitelji autorice te zainteresirana javnost. Rektor Boras osvrnuo se na važnost nakladničkog poduhvata Naklade Ljevak kao i kvalitetu niza Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, a posebno je naglasio jasnoću i preciznost stila pisanja autorice. Profesorica Petrak ukratko je predstavila sadržaj knjige, a docentica Tomašević je kao urednica naglasila važnost knjige koja predstavlja izvor informacija o povijesti, problemima i mogućnostima medija časopisa kao jednoga od najvažnijih prijenosnika u znanstvenoj komunikaciji. Zaključnu riječ imala je Ivana Hebrang Grgić koja je skromno i simpatično prikazala trogodišnji put od nastanka rukopisa do objavljivanja knjiga. Promocija je završila ugodnim druženjem za vrijeme kojeg se autorica, „zatrpana“ buketima cvijeća, kolegama i prijateljima potpisivala u njihove primjerke knjige.

Ana Barbarić

abarbari@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-