-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Iz rada HKD-a


Školska knjižnica + darovitost = darovitost²

Sekcija za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva organizirala je 7. okrugli stol za školske knjižnice pod nazivom Školska knjižnica + darovitost = darovitost². Skup je održan u Srednjoj školi Krapina 3. listopada 2016. Svrha je skupa raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz pojam darovitosti, ali i konkretne uloge školske knjižnice/školskog knjižničara u identifikaciji, odgojno-obrazovnoj podršci potencijalno darovitima, podršci nastavnicima i roditeljima.

Tijekom skupa često su postavljana temeljna pitanja: Što je darovitost? Koje su osobine darovitih učenika? Kakva je razlika između darovitosti, nadarenosti i visoke motivacije? Što donosi novi nacionalni dokument Okvir za poticanje iskustva učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika? Ponavljanje temeljnih pitanja svjedoči da teorija još nije u suglasju, a praksa traži zakonske i teorijske okvire za djelovanje. Kad je riječ o školskim knjižnicama, posebno je pitanje: Što može učiniti školski knjižničar? Zašto su školski knjižničari tako malo zastupljeni u timovima za darovite učenike?

U prvom, plenarnom dijelu, govorili su eminentni stručnjaci.

Izlaganje prof. dr. sc. Vesne Vlahović- Štetić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) nosilo je naslov Daroviti učenici - kako poticati njihov razvoj? Profesorica Vlahović-Štetić govorila je o mitovima, osnovnim pojmovima i znanstvenim istraživanjima vezanim uz darovitost. Istaknula je da je zapravo poticanje darovitih učenika pitanje prava da sustav zadovolji njihove obrazovne potrebe. Osim toga, istaknula je da u prilagodbi sustava i u radu s darovitima svoje specifično mjesto imaju i školski knjižničari.

Govoriti o darovitima nemoguće je bez sudjelovanja jedne od najvažnijih stručnjakinja tog područja, autorice brojnih radova, dipl. psih. Jasne Cvetković-Lay, obrazovne specijalistice za darovite (Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, Zagreb). U svom izlaganju Uloga školskog knjižničara u proširivanju i obogaćivanju iskustava učenja darovitih učenika Jasna Cvetković-Lay prikazala je ulogu školskog knjižničara u procesima učenja i odgojno-obrazovne podrške darovitim učenicima u razrednoj i predmetnoj nastavi.

Slovenska iskustva u radu s darovitom djecom prenijela je, školskim knjižničarima već dobro poznata i cijenjena, gošća iz Slovenije Metka Kostanjevec, prof. slov., viš. bibl. Njezino predavanje Odgojno-obrazovni rad s darovitim učenicima na Prvoj gimnaziji u Mariboru pokazalo je kako je njihovo iskustvo pozitivno, stvoreni su i zakonski okviri, a 2007. objavljen je Koncept otkrivanja i rada s nadarenim učenicima. U cijeli proces rada s darovitim učenicima, izravno ili neizravno, cijelo vrijeme aktivno se uključuje i školska knjižnica.

Krapinsko-zagorska županija krenula je s nizom aktivnosti vezanih uz darovite učenike. Vesna Tomorad,  prof., psihologinja, predsjednica RSD „Futura“, predstavila je aktivnosti radne skupine Futura čiji je cilj osnivanje Županijskog centra za podršku darovitim učenicima.

Cilj je skupa bio i prenijeti iskustva i primjere dobre prakse školskih knjižničara u Hrvatskoj, čemu je bio posvećen drugi dio skupa. U ovom dijelu (raz)otkriveno je bogatstvo mogućnosti, energije, profesionalnosti, ali i neiscrpnog entuzijazma naših školskih knjižničara. Energična Ruža Jozić iz Gimnazije Sesvete predstavila je školski projekt Upoznaj i predstavi Shakespearea. Mladena Zubović iz Prometne škole Rijeka govorila je o dramskom odgoju kao poticaju za čitanje. Njezino izlaganje pokazalo je kako se puno može napraviti i u strukovnim školama.

Denis Vincek iz Osnovne škole Ante Kovačića, Zlatar, govorio je kako se kroz fotografiranje može poučavati medijska pismenost i smanjiti cyberbullying u zajednici.

Danica Pelko iz Osnovne škole Donja Stubica predstavila je rad Male Kajkaviane, grupe nadarenih učenika koja se bavi stvaralaštvom na kajkavskom narječju i čuvanjem kajkavske jezične baštine. Jedna od posljednjih aktivnosti bila im je prikupljanje materijala za sastavljanje Malog rječnika kajkavskoga govora Stubičkoga kraja, za što su dobili potporu MZOS-a za rad s darovitim učenicima. Nadamo se da će se Mali rječnik uskoro naći na policama mnogih knjižnica.

Svoje primjere iz prakse u programskoj knjižici predstavile su Zora Hajdarević iz Osnovne škole Nedelišće i Marija Klasić Petrović iz Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku.

Uobičajeno je da se na kraju skupa povede stručna rasprava sa svrhom donošenja zajedničkih zaključaka koje predsjednica Sekcije za školske knjižnice šalje na adrese onih koji bi mogli ili trebali imati utjecaja na donošenje određenih zakonskih/podzakonskih akata. Tako je zaključeno da je potrebno što prije usustaviti identifikaciju i procjenu darovitosti učenika u svim školama te da je posebno važno poticati rad izvannastavnih i dodatnih aktivnosti jer se tako može raditi s darovitima. Za učenike s teškoćama postoje razni prilagođeni programi pa nema razloga da se i za darovite učenike ne rade posebni programi i kurikulumi. Školski bi knjižničar trebao surađivati s učiteljima i stručnim suradnicima pri izradi i provedbi programa za darovite, što znači da bi trebao biti dio svakog Tima za kvalitetu i Tima za rad s darovitim učenicima. Osim toga, za projekte u kojima sudjeluju daroviti učenici, potrebno je osigurati barem minimalna materijalna sredstva. Naglašeno je da bi u Agenciji za odgoj i obrazovanje trebao postojati svojevrsni centar za darovitost i savjetodavna služba za to područje.

Za kraj valja napomenuti da su se skupovi u organizaciji Sekcije za školske knjižnice profilirali u renomirane međunarodne stručne skupove za školske knjižničare. U organizaciji i realizaciji ovog (sedmog) skupa sudjelovala je Srednja škola Krapina i Društvo knjižničara Krapinsko-zagorske županije.

Zorka Renić

Mirjana Milinović

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-