-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima


Crolist: Skupni katalozi knjižnica Sveučilišta

Uzimajući u obzir da „digitalna knjižnica“ nema fizičke granice i fiksno radno vrijeme, a nudi višestruko strukturirani pristup bogatom sadržaju i velikom broju informacija koji se mogu jednostavno umnožavati i čuvati jer ne ovise o fizičkom prostoru, a to je bez sumnje budućnost i knjižnica u Hrvatskoj, razvijena je servisna platforma ANDY tako da je prilagođena inačica OPAC-a treće generacije Vero za potrebe Skupnih kataloga sveučilišta i knjižnica njihovih sastavnica.

ANDY u pretraživanju lokalnog kataloga knjižnice koristi vlastitu tražilicu i ima nekoliko jedinstvenih značajki koje proizvodu daju konkurentsku prednost uključujući vlastiti algoritam za rangiranje rezultata (relevantnost) dizajniran posebno za lokalnu knjižničnu građu, te upite putem API-a (aplikacijsko programsko sučelje) koji omogućuju knjižnicama dodatne opcije za pretraživanje vanjskih izvora i njihovu integraciju s lokalnim knjižničnim sustavom.

Opac treće generacije Vero ima konceptualni relacijski model podataka koji u potpunosti poštuje IFLA-in FRBR i FRAD standard te spada među rijetke OPAC-e treće generacije koji radi prikazivanja sličnih radova, odnosno drugih izdanja ili izdanja na drugom mediju, imaju u modelu podataka ugrađenu relaciju FRBR Prva skupina odnosa entiteta – DJELO IZRAZ MANIFESTACIJA POJEDINAČNI PRIMJERAK.

Andy je OPAC treće generacije i servisna platforma koji je integriran s knjižničnim sustavom Crolist. Vlastita tražilica s Crolistom dijeli jedinstvenu bazu podataka, tako da su svi podaci iz modula posudbe i nabave knjižnične građe dostupni u realnom vremenu. To se u prvom redu odnosi na podatke o rapoloživosti primjeraka građe te mogućnosti Online obnove zaduženja i rezervacije primjeraka na bazi u OPAC-u vidljivih ažurnih podataka o raspoloživosti istih.

Korisniku (knjižničaru sveučilišne ili fakultetske knjižnice) omogućeno je povezivanje kataloga s digitalnim sadržajima koji postaju izravno dostupni korisnicima koji pretražuju katalog digitalne knjižnice (engleski: Resource Management).

Vero rangira rezultate pretraživanja po relevantnosti putem vrlo učinkovitog vlastitog algoritma razvijenog na bazi provedenog istraživanja zabilježenih korisničkih upita kao i analize najpoznatijih srodnih sustava u svijetu. Svaki naslov rangira se po više čimbenika. Algoritam se može krojiti prema potrebama pojedinih tipova knjižnica. Nepostojanje učinkovitog alogoritma za rangiranje rezultata pretraživanja može učiniti sustave koji ga nemaju neupotrebljivima ukoliko se radi o pretraživanju većih baza podataka. Algoritam za rangiranje rezultata po relevantnosti često se pokušava nadomjestiti uvođenjem pretraživanja po predmetnim odrednicama, naslovima, autorima itd., što je u suprotnosti s FRBR konceptom pretraživanja i vraća pristup pretraživanju konceptu kartičnih kataloga. Za mlađe generacije (studente) navikle na Googlanje to je strano.

Jedan od ključnih čimbenika u rangiranju rezultata pretraživanja je i Popularity Rating (Star Rating)  ili vrednovanje po popularnosti (veći broj prikazanih zvjezdica znači veću popularnost). Zahvaljujući tome što se u tražilici koristi ralacijska baza podataka, a ne vanjsko indeksiranje, moguće je bilježenje čitanosti odnosno ako se radi o digitaliziranom sadržaju, gledanosti pojedinih naslova i temeljem toga dinamički izračun popularnosti naslova koja se vremenom mijenja, čime se mijenja i mjesto pojedinih naslova u rezulatima pretraživanja. Na taj način Vero ima obilježje Social OPAC-a (društveni katalog), što znači da interakcija korisnika dinamički u realnom vremenu utiče na ponašanje sustava (Web 2.0). Uspjeh najpoznatije tražilice na svijetu Google bazira se upravo na učinkovitom rangiranju rezultata pretraživanja i na osnovu njihove popularnosti.

Koristi se RWD (Responzivni Web Dizajn) tehnologija što omogućuje transparentan prikaz sučelja uz optimalnu preglednost i navigaciju na svim fiksnim i mobilnim platformama od Desktop-a preko tableta do pametnih telefona. Sustav (RWD) automastki optimalno prilagođava sučelje tako da nije potrebna posebna mobilna aplikacija na mobilnom telefonu da bi se to postiglo. Vero (Andy) je u među prvim OPAC-ima  instaliranim u RH koji je prilagođen i mobilnim platformama.

Ugrađen je vlastiti Spelling Checking koji automatski korigira Tipfelere (pogrješke pisanja). To je učinkovito pri pretraživanju putem tableta ili pametnih telefona gdje se vrlo često pogriješi pri upisivanju znakova (slova).

Sustav je otvoren za povezivanje putem API-a s digitalnim repozitorijima kao i s agregatorima Elektroničkih knjiga (E-book) nanačin da se koristi korisnička baza knjižnice (logiranje aktivnog člana knjižnice) što je moguće zahvaljujući tome što je Vero, kao što smo već istaknuli, u realnom vremenu integriran s Crolistovim sustavom posudbe. OPAC sustavi koji rade u Offline režimu u odnosu na korisničku bazu podataka ne mogu te funkcije učinkovito obavljati. Zanimljivo je da je najveća narodna knjižnica na svijetu New York Public Library ponajprije iz tog razloga koncem 2015. godine zamijenila svoj OPAC BiblioCommons (Apache/SOLR indeksiranje) i implemetirala sustav Encore koji radi na platformi Oracle/Solaris i ima vlastitu tražilicu. Na ovom linku možete pročitati o tome: http://www.nypl.org/online-catalog-changes

Integriranje DISCOVERY SERVISA EBSCO EDS:

Gotovo je nemoguće govoriti o pretraživanju i otkrivanju (discovery) u knjižnicama bez da spominjemo Google. Ta tražilica je definirala očekivanja korisnika u smislu jednostavnosti korištenja i naglasila razlike u zahtjevnostima s kojima se korisnici  susreću  prilikom  pretraživanja informacija putem knjižničnih web sučelja. Složenost i fragmentiranost pretraživanja i otkrivanja u knjižnicama  uključuje zasebno pretraživanje nabavljene građe kroz integrirani knjižnični sustav (IKS), zatim licencirane građe (elektronički časopisi i članci), digitalizirane građe (repozitoriji, zbirke) i web stranica knjižnice.

Umjesto da budu organizirani sukladno potrebama znanstvenika i u skladu s očekivanjima korisnika, informacijski izvori u knjižnicama tradicionalno su podijeljeni u zasebne sustave i u pravilu slijede organiziranost službi u knjižnici koje obrađuju izvore informacija. Zbog toga su se u novije vrijeme knjižnice okrenule prema tzv. discovery platformama. Uključivanje knjižničnih fondova, članaka iz časopisa, novinskih članaka, e-knjiga i ostalih vrsta građe u discovery platforme dobrodošao je korak u rušenju barijera nastalih na osnovi sistemskih razlika u sustavima koji obuhvaćaju izvore informacija. Očekuje se pretraživanje kroz jednu kućicu (single box search) s rezultatima poredanim po relevantnosti, potpun tekst (full text), interakcija s krajnjim korisnikom (npr. Online rezervacije i obnove naslova u posudbi te Online posudba E-knjiga). Da bi se ti koncepti objedinili a suprotnosti pomirile, postoje dva moguća rješenja: 

a)   Periodično „kampanjsko exportiranje" i „uploadanje" metapodataka iz kataloga knjižnice u sustav davatelja usluge otkrivanja, a potom indeksiranje metapodataka knjižničnog  kataloga zajedno s indeksima ostalih izvora i prikaz rezultata u jednoj listi, tzv. blendiranje (miješanje)  podataka.

b)  Početno zasebno prikazivanje u realnom vremenu ažurnih rezultata pretraživanja kataloga s jedne i rezultata pretraživanja ostalih izvora (članci iz vanjskih baza podataka) s druge strane. Sučelje je poznato pod nazivom Bento-box. Dohvat rezultata pretraživanja lokalnog kataloga obavlja se korištenjem postojećeg lokalnog OPAC-a treće generacije, dok se rezultati pretraživanja vanjskih izvora dohvaćaju putem takozvanih API-a, lokalno formatiraju i prikazuju. Oba izvora informacija zadržavaju svoje originalno rangiranje po relevantnosti. Aktivnom članu knjižnice sastavnice Skupnog kataloga Sveučilišta nakon logiranja dostupni su sadržaji i E-usluge lokalnog Skupnog kataloga, kataloga knjižnica sastavnica, te cjeloviti tekstovi i E-knjige Discovery servisa.

UNIBIS d.o.o. je 2013. godine sklopio partnerski ugovor s tvrtkom EBSCO Information Services što je omogućilo integraciju discovery servisa na oba opisana načina. ANDY je prva servisna platforma razvijena u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama koja u knjižnični katalog integrira Discovery servis.

Primjere pretraživanja Skupnog kataloga sveučilišta ili kataloga fakultetske knjižnice s integriranim Discovery servisom možete vidjeti na linkovima:

SVEUČILIŠTE : http://194.152.210.21/cgi-bin/ucat/mentoe.cgi?q=juraj%20dobrila

FAKULTET :      http://161.53.157.4/cgi-bin/mentoe.cgi?q=roman%20law

 

 

Leonardo Jelenković i Željko Rajter

unibis@unibis.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-