-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima


Projekt digitalizacije rukopisnih ostavština hrvatskih književnika u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU

U Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu čuva se više od dvije stotine rukopisnih ostavština hrvatskih književnika, među kojima se po važnosti i opsegu ističu one A. G. Matoša i Tina Ujevića. S obzirom na povećan rizik od oštećenja izvornog arhivskog gradiva prirodnim procesom propadanja papira te čestom upotrebom korisnika, u Odsjeku je, kao jedan od najvažnijih i kontinuiranih stručnih projekata, koji je uklopljen i u Akademijin strateški plan, pokrenut projekt digitalizacije književnih ostavština. Njime se Odsjek uključio u suvremene svjetske trendove zaštite arhivskog gradiva, s ciljem ne samo dugotrajne zaštite rukopisa, nego i povećanjem dostupnosti vrijednog dijela nacionalne baštine domaćoj i međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj zajednici te široj zainteresiranoj javnosti putem Akademijina internetskog repozitorija: Digitalne zbirke HAZU (http://dizbi.hazu.hr).

U suradnji s drugim institucijama digitalizirano je gradivo iz ostavština S. S. Kranjčevića i A. G. Matoša, a u travnju 2011. god. u Odsjeku je inicirana i digitalna obrada iznimno vrijedne ostavštine Tina Ujevića, ponajprije autografa i strojopisa s autorskim korekturama. Nositelji projekta digitalizacije Ujevićeve ostavštine (e-Ujevic) su voditelj Odsjeka prof. dr. sc. Tomislav Sabljak kao stručno-znanstveni koordinator te znanstveni i stručni djelatnici Odsjeka koji rade na pripremi gradiva te unosu metapodataka. Za digitalnu obradu Ujevićeve poezije, pjesničke proze, proze, prepjeva i korespondencije, kao i 118 pisama, razglednica i dopisnica Ive Andrića Zdenki Marković – skeniranih 2014. god. – dosad su bili angažirani vanjski suradnici iz koprivničke tvrtke ArhivPRO d.o.o. koji su gradivo, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, skenirali u improviziranom digitalnom studiju u prostorijama Odsjeka. Nažalost, zbog poteškoća u reguliranju autorskih prava s Ujevićevim nasljednicima, digitalizirano gradivo iz književnikove ostavštine – dosad ukupno oko 9000 stranica – korisnicima je za pretraživanje zasad dostupno samo putem računala u Odsjeku. Digitalizacija Matoševe ostavštine okončana je u lipnju 2015. objavljivanjem njezina najvažnijeg dijela (oko 5000 objekata) u digitalnom repozitoriju HAZU, a zatim – putem međunarodnoga EU projekta Europeana Cloud – eCloud – i agregiranjem toga elektroničkog korpusa u najveću europsku digitalnu knjižnicu Europeanu (www.europeana.eu).

God. 2016. arhivist Odsjeka Željko Trbušić preuzeo je skeniranje gradiva te je prema ISAD(G) arhivističkom standardu obradio a potom i digitalizirao te metapodacima opremio digitalne objekte iz ostavština Jagode Brlić i Ljube Wiesnera. Fond Jagode (Marije Agate) Brlić dostupan je korisnicima u Digitalnoj zbirci HAZU, a za repozitorijsku objavu Wiesnerova fonda još se čeka odobrenje nasljednika. U 2017. god. u planu je Odsjeka privesti kraju digitalizaciju Ujevićeve ostavštine – njegovih prijevoda, rječnika, bilježnica i notesa, osobnih dokumenata te fotografija. S obzirom na činjenicu da je očekivani, dugoročni rezultat ovoga projekta realizacija digitalne zbirke Arhiva Odsjeka koja će nastati – i kontinuirano se povećavati – daljnjim radom na digitalnoj obradi ostalih vrijednih književnih ostavština iz fonda (npr., I. G. Kovačića, V. Nazora, I. Brlić-Mažuranić, D. Domjanića, J. Polića Kamova i dr.), kao i onih koje će u njemu tek naći svoje mjesto, slijedi i početak rada na nekoj od sljedećih rukopisnih cjelina. Nezaobilazan dio korpusa hrvatske književne baštine time se uklapa u europski i svjetski kulturni kontekst. S druge strane, na taj se način u najboljem svjetlu predstavlja i djelatnost matične institucije, pospješuje znanstvena suradnja sa srodnim institucijama kojima je korpus zanimljiv te potiče razmjena kulturnih sadržaja i svijest o važnosti razvoja digitalne kulture u nas.

Ana Batinić

abatinic@hazu.hr

Željko Trbušić

ztrbusic@hazu.hr 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-