-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


7. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 27. i 28. travnja 2017. godine

Sudionike ovogodišnjega Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata, sedmoga po redu, pozdravila je na početku Tatijana Petrić, predsjednica Programskoga odbora, ujedno i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK), gdje se Festival i održao. Festival je okupio brojne stručnjake i zainteresirane iz različitih područja djelovanja i struke zbog razmjene iskustava, prezentiranja novih digitalizacijskih projekata i razgovora oko aktualnih problema na području digitalizacije, digitalnih knjižnica, digitalnih sadržaja.

U svojim izlaganjima predavači su se osvrnuli na razne probleme koji su prepreka u digitalizaciji kulturne baštine (od pravnih pitanja preko financiranja do obrade i ponovnog korištenja sadržaja), a predstavljeni su i pojedini projekti digitalizacije. Naglasak je ipak stavljen na metapodatke kao temelj za okupljanje digitalizirane građe, njihovu interoperabilnost i otvorenost te kreativno korištenje.

Festivalu je prisustvovala Adina Ciocoiu, predstavnica Europeane, čime je dala i međunarodnu notu Festivalu, a govorila je o prikupljanju metapodataka i njihove uporabe u svrhu održavanja i širenja zbirki Europeane (http://www.europeana.eu/portal/en) te njihovoga kreativnog korištenja i ponovne uporabe digitalnih sadržaja.

Dragana Milunović iz Narodne biblioteke Srbije (NBS) dotaknula se pravne tematike i zakonskih okvira digitalizacije te predstavila iskustva iz Srbije u posredovanju sadržaja između krajnjih korisnika i nositelja autorskih prava digitalnih objekata. U suradnji sa srpskim ograncima zaklada Share i Heinrich Böll te organizacijana EIFL-IP (http://www.eifl.net/programmes/copyright-and-libraries-programme) i CENL Copyright WG (http://www.cenl.org/), Biblioteka radi na smanjivanju procijepa između korisnika, autora i izdavača na dobrobit korisnika.

Rajka Gjurković Govorčin (KGZ), Karolina Holub (NSK) i Dina Mašina (Knjižnica HAZU) ukazale su na važnost i prednosti ujednačavanja metapodatkovnih profila digitalnog sadržaja na primjeru triju ustanova koje surađuju na usklađivanju shema za knjigu, rukopis, zbirku i projekt. Time bi se trebalo doprinijeti bržem pronalaženju i dostupnosti digitalnih sadržaja, većoj vidljivosti te kvalitetnijoj međuinstitucionalnoj razmjeni podataka.

Kristijan Crnković (ArhivPRO d.o.o.) prenio je svoje dugogodišnje iskustvo u bavljenju digitalizacijom. Dao je pregled modela digitalizacije i uvid u stanje i trendove dosadašnje digitalizacije građe u Hrvatskoj te predstavio novu platformu Indigo (http://eindigo.net/) koja baštinskim institucijama može poslužiti kao rješenje za izgradnju digitalnih zbirki. Građa je pretraživa po metapodacima i punome tekstu, a može se prebirati i po fasetama. Platforma nudi mogućnost povezivanja s drugim institucijama i/ili samostalno pokretanje projekta, temeljena je na međunarodnim standardima zajednice arhiva, knjižnica i muzeja te je kompatibilna s postojećim sustavima, bazama i katalozima pa omogućuje i preuzimanje postojećih zapisa i metapodataka.

Dubravka Bevandić (Služba za zaštitu prava na pristup informacijama) govorila je o obvezi knjižnica, arhiva i muzeja kao tijelima javne vlasti (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama kojim su od 2015. godine obuhvaćeni), a na zahtjev korisnika, omogućavanja pristupa informacijama te njihovoj ponovnoj upotrebi. Osim obveze davanja pristupa informacijama, dotaknula se i važnog pitanja prava uskrate na uporabu i ponovnu uporabu informacija, kao i definicije što to zahtjev za informacijom nije. Trenutno postojeći skupovi podataka o knjižnicama mogu se naći na http://data.gov.hr/.

Na Festivalu su prezentacijama bili predstavljeni projekti:

  1. COURAGE – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama (http://hr.cultural-opposition.eu/)– projekt je financiran europskim sredstvima, predstavila ga je Teodora Shek Brnardić (Hrvatski institut za povijest),
  2. Znameniti i zaslužni Hrvati – projekt je dobio financijsku potporu Zaklade Adris i još je uvijek u pilot-fazi, predstavila ga je Vedrana Juričić (Knjižnica HAZU)
  3. Digitalna.nsk.hr (http://digitalna.nsk.hr/) – portal je predstavila Sofija Klarin Zadravec (NSK),
  4. Virtualni muzej Fausta Vrančića (http://faust.knjiznica-sibenik.hr/) – projekt je financiralo Ministarstvo kulture i Grad Šibenik, a predstavio ga je Vilijam Lakić (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik),
  5. Multimedija Studia Galerije Antuna Augustinčića (http://www.gaa.mhz.hr/studio-galerije-antuna-augustincica-s68) – projekt je financiran europskim sredstvima, predstavili su ga Marin Kolega (Applicon d.o.o.) i Davorin Vujčić (Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića),
  6. Etnografija Domovinskog rata (www.dief.eu) – projekt su predstavile Koraljka Kuzman Šlogar i Irena Miholić (Institut za etnologiju i folkloristiku),
  7. Digitalizacija i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. stoljeća pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom (https://kpgbblog.wordpress.com/2016/09/09/first-blog-post/) – projekt je predstavila Nives Tomašević (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru),
  8. Zadužbina Desanke Maksimović (http://zdm.nb.rs/pages/legat.htm) –projekt su predstavili Miroljub Stojanović i Mirjana Stanišić (Narodna biblioteka Srbije),
  9. Rijeka 2020. - luka različitosti (http://www.rijeka2020.eu/hr/) – projekt je predstavio Kristian Benić (Gradska knjižnica Rijeka),
  10. Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani (http://www.europeana.eu/portal/en/exhibitions/picture-this-vintage-postcards-of-southeastern-europe/credits) – projekt su predstavile Adina Ciocoiu (Europeana), Renata Petrušić i Jasenka Zajec (NSK),
  11. Digitalizacija časopisa Peristil (http://hrcak.srce.hr/peristil) i nakladnička serija Biblioteka digitalnih izdanja – projekt su predstavile Ivana Majer i Martina Petrinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske),
  12. Repozitorij Instituta za migracije i narodnosti (http://imin.arhivx.net/) – projekt su predstavile Viktorija Kudra Beroš i Jasna Blažević (Institut za migracije i narodnosti, Zagreb),
  13. ARTNET – umjetničke mreže, umjetnička udruženja i kolaborativni oblici umjetničkih praksi – Organizacijski i komunikacijski modeli hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća (https://www.art-net-hrzz.org/) – projekt su predstavili Artur Šilić i Nikola Bojić,
  14. Digitalni zavičaj (http://www.jakovlje.com/) – projekt je predstavio Mario Šimunković (Proksima – udruga za edukaciju i razvoj).

Posterski su bili izloženi i sljedeći vrijedni projekti:

  1. Virtualna zavičajna zbirka (http://vizz.gkc-pula.hr/) – istraživanje o uporabljivosti portala predstavile su Nadia Bužleta i Nela Načinović (Gradska knjižnica i čitaonica Pula),
  2. Prošlost i sadašnjost Krke (http://virtualna.nsk.hr/blog/project/proslost-sadasnjost-krke/) – virtualnu izložbu predstavile su Anja Majstorović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Lucija Martinić (NSK) i Ana Strinavić (Knjižnica Poliklinike SUVAG),
  3. Klikni i čitaj (http://www.os-dubovac-ka.skole.hr/skola/knjiznica/digitalna_zbirka) – digitalnu zbirku slikovnica predstavila je Ana Sudarević (OŠ Dubovac, Karlovac),
  4. digitalne zbirke u Dubrovačkim knjižnicama, Dubrovnik (https://dkd.hr/programi/digitalizacija/) – projekte digitalizacije predstavila je Marinka Ulaga,
  5. digitalna zbirka članaka koja se tematski odnosi na Domovinski rat (dostupno isključivo na računalu u prostorima NSK) – višegodišnje aktivnosti na izgradnji zbirke predstavio je Tomica Vrbanc (NSK).

Posterima su također kolegice Karolina Holub, Mira Miletić Drder i Petra Pancirov (NSK) dale uvid u način i strukturu opisa koncepta osobe, korporativnog tijela i prostora u digitalnoj knjižnici NSK, a Lana Lončarević (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) prikazala je analizu prijave programa digitalizacije Ministarstvu kulture prema zastupljenosti pojedinih vrsta ustanova tijekom razdoblja od 2012. do 2016. godine.

Svim izlaganjima zajedničke su misli bile: omogućavanje pristupa sadržajima (bez obzira radi li se o kulturnim, umjetničkim, znanstvenim…), brže pronalaženje i dostupnost, veća vidljivost, kvalitetnija (međuinstitucionalna) razmjena podataka, ujednačavanje opisa građe, ponovna upotreba digitalizirane građe, kreativan pristup, povezivanje… metapodaci.

Detaljnije o ovogodišnjem Festivalu na http://dfest.nsk.hr/ gdje se mogu preuzeti prezentacije i posteri, kao i programska knjižica.

Kristina Krpan

kristina.krpan@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-