-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Osmi okrugli stol o zavičajnosti u literaturi za djecu i mlade - Hrvatski znanstvenici i izumitelji u publikacijama za djecu i mlade – bauk ili izazov?

Osmu godinu zaredom, u svibnju je u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split održan interdisciplinarni okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade. Ove godine bavili smo se temom znanosti i njezine popularizacije kod djece i mladih, te smo postavili pitanje znaju li današnja djeca i mladi, ali i mi odrasli, tko su hrvatski znanstvenici i izumitelji i koja je njihova uloga i doprinos u razvoju svjetske znanstvene i inovativne misli. Ovim okruglim stolom htjeli smo propitati koliko su danas djeca i mladi zainteresirani za ovu tematiku i na koje ih sve načine možemo zainteresirati za nju. Željeli smo istražiti kakve sve publikacije namijenjene djeci i mladima s tom tematikom postoje, kako su uređene i koriste li ih djeca i mladi. Svjesni smo činjenice da su djeca i mladi na svim prigodnim smotrama i festivalima znanosti aktivni i zainteresirani sudionici, te da im znanost prezentirana na takav način postaje zanimljivija i manje apstraktna, kao i činjenice da mnogi mladi znanstvenici dobivaju značajna priznanja na svjetskim natjecanjima. Postavili smo i pitanje mogu li znanstvenici danas djeci i mladima postati uzori. Pošli smo od pretpostavke da mogu ako im posvetimo dovoljno vremena i pažnje, te ako ih prezentiramo  na odgovarajući način.

Pozvanim i prijavljenim izlaganjima htjeli smo se na interdisciplinaran način upoznati s novim činjenicama vezanima uz popularizaciju znanosti, istražiti odnos djece i mladih prema znanosti i znanstvenicima i njihovu percepciju, istražiti metode prezentiranja znanstvenika u odgojno-obrazovnim ustanovama, istražiti koliko ima tiskanih i digitalnih publikacija o hrvatskim znanstvenicima namijenjenih djeci i mladima i koliko su kvalitetne, upoznati primjere dobre prakse u proučavanju i prezentiranju hrvatskih znanstvenika djeci i mladima, istražiti načine korištenja novih medija i tehnologija u promicanju i popularizaciji znanosti i hrvatskih znanstvenika kod djece i mladih, propitati što knjižnice i knjižničari mogu učiniti na boljoj promociji hrvatskih znanstvenika, te promocijom zbornika s prošlogodišnjeg okruglog stola poticati i isticati važnost promicanja zavičajne tematike.

Kao i svake godine, sudjelovali su znanstvenici, stručnjaci i praktičari. Sudjelovali su i izlagali odrasli, ali i djeca i mladi. Prof. dr. sc. Diana Zalar dala je mali uvod u sadašnje stanje hrvatske znanosti o dječjoj književnosti. Smatra da je potrebno osnovati institut na državnoj razini koji bi se bavio proučavanjem hrvatske dječje književnosti. Akademik dr. sc. Luko Paljetak dao je uvid u to koji su pojedinci čuvali velikane svjetske i europske misli od zaborava i kako. I sam je bio pokretač biblioteke „Cvijeta“Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik, serije slikovnica o dubrovačkim velikanima. Drži da ima odličnih primjera dobre prakse koji su pionirskoga karaktera, ali da bi trebalo sustavno, na razini države, poraditi na zaštiti hrvatskih velikana, pa tako među njima i hrvatskih znanstvenika i izumitelja. U kontekstu toga zagovaratelj je osnivanja muzeja hrvatske dječje književnosti, kao i muzeja hrvatskog kazališta lutaka.

Znanstvenica dr. sc. Marijana Borić na najbolji je način, svojim angažmanom na tiskanju slikovnica o hrvatskim znanstvenicima te projektom „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“, pokazala na koji se način mogu ostvarivati naši ciljevi upoznavanja djece i mladih sa znanstvenom baštinom, kao dijelom ukupne kulturne baštine i prepoznatljivog dijela nacionalnog identiteta. Drži da bi se i Split trebao puno više nego do sada truditi da svoje znanstvenike i velikane, kojih nije malo, počevši od Marka Marulića, otrgne od zaborava. Tako se naš sugrađanin mr. sc. Ivan Kramarić potrudio otrgnuti od zaborava velikane, prirodoslovce naše splitske „velike realke“. Primjer Šibenika najbolje pokazuje kako nema djeteta u njemu koji ne zna nešto o Faustu Vrančiću i drugim njegovim velikanima. To su nam pokazale i šibenske knjižničarke Karmen Krnčević i Antonija Miše podsjetivši nas na njihovu bogatu i vrijednu zavičajnu zbirku. Imali smo priliku vidjeti kako radi Tehnički muzej „Nikola Tesla“ u Zagrebu, a o ulozi te knjižnice u promociji tehničke baštine i velikana znanosti govorila je viša knjižničarka Kristina Kalanj. Kroz primjere dobre prakse od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, do fakulteta, udruga i institucija, opet smo se suočili s činjenicom koliko društvu znače osobe koje s vizijom i entuzijazmom rade s djecom i mladima. Dr. sc. Jelena Nakić dala nam je i uvid o ulozi programiranja u podučavanju STEM područja i važnosti toga da u današnje doba na kreativan način potaknemo djecu na računalno razmišljanje. Naše istraživačice dječje književosti s Hrvatskih studija u Zagrebu Martina Jurišić i dr. sc. Dubravka Zima istražile su kako dječja književnost i narativi dječje kulture prezentiraju i definiraju znanost i znanstvenike, bilo u obliku književnih likova ili pak u obliku znanstvenih sadržaja kao motiva u književnim tekstovima. Moglo se u tom istraživanju čuti i o nekim predrasudama, pa je tako najčešće istraživač ili znanstvenik u dječjim romanima dječak, a djevojčicama pripada manje zahtjevna uloga. Istraživačice s Filozofskog fakulteta u Splitu dr. sc. Snježana Dimzov i prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić na zanimljiv su način istražile kako se znanost i znanstvenici mogu popularizirati kroz stripove. U izlaganju pedagoginje Marine Meić izneseno je mišljenje da u Hrvatskoj nema ozbiljnih istraživanja o tome tko su danas uzori djeci i mladima i, što je svima jasno, da su mediji preuzeli formiranje njihovih uzora.

Prof. dr. sc. Ivica Puljak, Splićanin, ali i svjetski znanstvenik koji je aktivno sudjelovao u otkriću Higgsova bozona, za mnoge jednom od najvećih znanstvenih otkrića uopće, naglasio je da je dobro znati i mladima prenijeti da se i iz malih sredina može pridonijeti svjetskoj znanosti, ali da nikako ne smijemo zaboraviti da su znanost i znanje univerzalni i da pripadaju svim ljudima. Istaknuo je i da je najvažnija motivacija i želja za usvajanjem i primjenom znanja.

Svi smo se složili da nam je zadatak da radimo na tome – na motivaciji i poticanju radoznalosti i želje za usvajanjem novih znanja, mašte da se ona i primijeni, i da se o onima koji su pridonijeli svjetskoj znanstvenoj i inovativnoj misli govori i pričaju priče.

To su nam na najbolji način pokazali sudionici okruglog stola iz OŠ „Trilj“ pripremivši igrokaz s prvašićima o Ruđeru Boškoviću, zanimljiva izložba ilustracija Done Tomić „Znanost i ludost“, kao i naša izložba knjiga „Velikani hrvatske znanosti u literaturi za djecu i mlade“.

Okrugli stol završio je promocijom zbornika radova s prošlogodišnjeg okruglog stola „Djetinjstvo i zavičajnost: jesu li u krizi?“, o kojem je, ali i o drugim dosadašnjim zbornicima radova s okruglih stolova, prof. dr. sc. Diana Zalar rekla: „Argumentirano mogu reći da su ovi okrugli stolovi i njihovi zbornici ogroman doprinos znanosti i struci u kulturološkom poimanju razvoja dječje književnosti i suvremenog djeteta u nacionalnim i širim okvirima.“ Mislimo da nismo mogli bolje završiti naš okrugli stol o važnosti znanosti i njegovih nosilaca – znanstvenika.

Popratili su nas brojni mediji. Na ovim linkovima može se vidjeti i čuti dio toga.

Galerija slika

URL: http://bit.ly/2tr6gUx (Posjećeno 14. 6. 2017.)  

Prilog Mreže TV  (od 5.46 do 12.15 minute)

URL:   https://www.youtube.com/watch?v=jABLM2zqmYY (Posjećeno 14. 6. 2017.)  

Ćakula na Jadranu (od 35. do 52. minute)

URL: https://www.youtube.com/watch?v=g1myepZD06Q (Posjećeno 14. 6. 2017.)  

Grozdana Ribičić

gribicic@gkmm.hr

grozdana.ribicic@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-