-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Projekti knjižnica


Knjižnica – poticatelj uvažavanja različitosti

"Ako čovjek ne drži korak sa svojim suputnicima, možda je tome tako zato što on čuje drugog bubnjara. Pustite ga da korača u skladu s glazbom koju on čuje."

Henry David Thoreau

 

Prihvaćanje i razumijevanje različitosti temelj je kvalitetnije komunikacije i života cijele društvene zajednice. Razvoju tolerancije doprinose empatija, moralne vrijednosti, razlikovanje dobrog od lošeg, poznavanje temeljnih ljudskih prava i sličnosti koje postoje među svim ljudima, a odmažu predrasude tj. negativni stavovi prema članovima neke skupine kojoj pojedinac osobno ne pripada  kao i stereotipi koji podrazumijevaju neopravdana uvjerenja o nekoj osobi ili skupini ljudi. Poznavanje nečije kulture, vrijednosti i navika vodi tolerantnom ponašanju jer ono što je u određenoj kulturi prihvaćeno, možda nije u nekoj drugoj. Iz tog razloga važno je poučavati djecu od najranije dobi o primjerenim oblicima ponašanja, drugim kulturama i narodima kako bi se razvilo tolerantno ponašanje. Obitelj kao prvi učitelj tolerancije nije i jedini učitelj. Vrlo je važno da se sve strukture društva uključuju u odgoj vezan uz toleranciju kao što se uključuju i u ostala područja odgoja. S ciljem razvoja osviještenosti djece o važnosti međusobnog poštivanja i tolerancije, bez obzira na različitosti, već petu godinu zaredom Društvo naša djeca Karlovac u suradnji s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti Grada Karlovca, Gradskim kazalištem Zorin dom, Gradskom knjižnicom Ivan Goran Kovačić te udrugama i ustanovama koje djeluju u našem gradu organizira manifestaciju „Karlovački vrtuljak“. Ove se godine ta manifestacija održala pod motom "Živimo zajedno ali s razlikama". Provodile su se akcije i aktivnosti s djecom i za djecu kroz različite radionice, igru, zabavu i zajedničko druženje. Cilj je bio i buđenje interesa za bavljenjem kulturnim sadržajima i kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena. Kroz tjedan dana u kojima se odvijala manifestacija organizirane su besplatne radionice različitih edukativnih i zabavnih sadržaja, humanitarne akcije prikupljanja plastičnih čepova te slikovnica i knjiga za djecu. Vrijednost akcije je i u tome što je u potpunosti volonterskog karaktera i što je okupila oko stotinjak volontera koji su u tom tjednu radili s djecom. Peti rođendan Karlovačkog vrtuljka, svečano je započeo na Majčin dan, u nedjelju 14. svibnja, obiteljskim koncertom u novootvorenom Glazbenom paviljonu a završio je 21. svibnja. Kroz cijeli tjedan održavao se zanimljiv i raznolik program u koji su bile uključene sve karlovačke osnovne škole i vrtići. Na različitim lokacijama u gradu odvijale su se radionice te ostali djeci zanimljivi sadržaji: dječje predstave, koncerti, plesovi, ... Svakom danu u tjednu pridodana je jedna tema ljudskih osjeta; (ponedjeljak – miris i okus, utorak – pogled, srijeda - dodir, četvrtak – glas, slovo i riječ, petak – zvuk i ritam, subota – pokret.). Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac i ove se godine  uključila u ovu hvalevrijednu manifestaciju putem edukativnih, literarnih, likovnih  i kreativnih  radionica kroz koje smo nastojali dočarati sva navedena osjetila. Jedna od radionica edukativno-kreativnog karaktera bila je "Dodirni me osmijehom" a tematski je bila vezana uz osjetilo dodira. Postavila sam cilj radionice: iskazivanje pozitivnih emocija, razvoj tolerancije i međusobnog prihvaćanja, poštivanje i uvažavanje različitosti, promicanje pozitivnih vrijednosti, razvijanje osjećajnosti i empatije prema drugima, želja za pomaganjem. Cilj je obuhvaćao i razvoj taktilne percepcije, komunikativnih i grafomotoričkih sposobnosti, kreativnosti, te poticanje čitalačkih navika. Radionicu sam organizirala sa 22 učenika 4b razreda OŠ "Grabrik" a održana je na Odjelu za djecu i mladež naše knjižnice.

U uvodnom dijelu, pojasnili smo pojam različitosti, razgovarali o sličnostima i razlikama (ime, izgled, osobine...), i o tome po čemu smo posebni te istakli važnost poštivanja različitog i drugačijeg. Pričali smo o osjetilima i čemu nam služe. Posebnu pažnju posvetili smo osjetilu dodira. Djeci sam pojasnila da osim fizičkog dodira, (npr. zagrljaj) svakodnevno izmijenjujemo riječi, lijepe ili manje lijepe, te da i riječima dodirujemo ljude jer naše riječi kod njih izazivaju određene emocije. Također, našim ponašanjem i djelima, dobrim ili lošim, dodirujemo tj. utječemo na to kako će se netko osjećati. Lijepim i nježnim riječima podrške, utjehe, pohvale, dobrim željama, srdačnim zagrljajem te hvale vrijednim djelima, dodirujemo nečije srce. Vrijedi i obrnuto. Zbog toga moramo dobro paziti kojim riječima i djelima ćemo nekog dotaknuti. Priča "Bakin nježni zagrljaj" koju smo pročitali, poslužila je  kao dobar primjer, kako na lijepi način dodirnuti nečije srce. Nakon razgovora o priči saznali smo da dodirom možemo i čitati. Zbog poteškoća s vidom koje imaju pojedine osobe, slijepe ili slabovidne, služe se reljefnim, točkastim pismom (Brailleovo pismo) i čitaju dodirom. U istu svrhu koriste se i taktilne slikovnice. Nakon razgledavanja taktilnih i slikovnica na brajici, učenici su pokušali zatvorenih očiju čitati opipavanjem tj. dodirom.

Završni dio radionice bio je likovno-kreativni. Od raznih vrsta materijala učenici su izradili taktilne proljetne čestitke koje smo izložili na Dječjem odjelu knjižnice. Nakon toga poklonit će je dragoj osobi i ugodno dodirnuti njeno srce.

Sudjelovanjem u manifestaciji "Karlovački vrtuljak" i Knjižnica je dala svoj doprinos u razvoju poštovanja, prihvaćanja i uvažavanja različitosti.

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-