-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


VIII. biblioforum Ukrajinske bibliotečne asocijacije. „Bibliotek@: od idealne do efikasne“

Ideja kako objediniti biblioforum s najpopularnijom knjižničarskom manifestacijom u Ukrajini – Forumom izdavača koji se svake godine organizira u Lvivu rodila se kod članova Ukrajinske bibliotečne asocijacije još prije osam godina.

Organizatori Foruma izdavača s oduševljenjem su prihvatili ideju i uvrstili knjižničarska događanja u svoj program, a prepoznatljivim logom biblioforuma postala je riječ Bibliotek@ koja se pojavljuje u najavljenoj temi knjižničarskog susreta. Raduje i to, što su književnici i izdavači prepoznali važnost takve institucije kao što je knjižnica, te ravnopravno uključili u sekcije, panel rasprave i okrugle stolove bibliotekara, što je stvorilo trodijelni konglomerat koji harmonično funkcionira kako na Forumu, tako i izvan njega. Nažalost, to nije slučaj u Hrvatskoj, gdje se knjižničarska događanja u najboljem slučaju odvijaju paralelno s izdavačkom manifestacijom ili uoči nje.       

Ovogodišnja tema biblioforuma, koji se odvijao od 13. do 16. rujna, bila je „Bibliotek@: od idealne do efikasne“. Uglavnom se govorilo o krizi knjižnica i knjižničarstva u Ukrajini koja je tek nedavno pristupila decentralizaciji bibliotečnog sustava.

S ciljem podrške izdavaštva, poticanja navika čitanja, stimulacije prijevoda literarnih djela, te popularizacije ukrajinske književnosti u svijetu, u Ukrajini je stvoren Institut za knjige. Za hrvatske izdavače jedna od zanimljivosti iz djelatnosti instituta je „realizacija projekata i programa popularizacije ukrajinske literature izvan Ukrajine i financiranje prijevoda djela ukrajinske književnosti“, što otvara velike mogućnosti za suradnju. Preko naše stručne udruge Hrvatskog knjižničarskom društva, a uz sudjelovanje ukrajinske asocijacije knjižničari bi mogli aktivno sudjelovati u realizaciji takvih projekata.

Na plenarnom zasjedanju biblioforuma, na dan otvorenja Foruma izdavača 13. rujna, o svom viđenju uzajamnog djelovanja države, društva i knjižničarskog sustava u razdoblju velikih reformi govorili su zamjenik ministra kulture Ukrajine Jurij Rybačuk i direktorica Instituta knjige Tatjana Teren.

Tema biblioteka kao „treći prostor“ aktivno se razrađuje u Ukrajini. Nedavno je svoja vrata za korisnike otvorio Centar Mitropolita Andrija Šepetickog pri Ukrajinskom katoličkom sveučilištu koji objedinjuje knjižnicu i moderan centar za školovanje. Prizemlje knjižnice je prostor za ostvarivanje društvenih kreativnih projekata, a korisnici centra nisu samo studenti i profesori katoličkog sveučilišta, već i svi građani.

Na plenarnom zasjedanju bilo je riječi o svjetskim trendovima u knjižničarstvu o kojima su kolege govorili na ovogodišnjoj konferenciji IFLA-e, te o utjecaju reforme decentralizacije na rad narodnih knjižnica.

Posebni gost ovogodišnjeg biblioforuma, direktor županijske knjižnice Adama Mickeviča iz litvanskog grada Vilnius Petras Zurlis, podijelio je s kolegama iskustva vezana uz projektno djelovanje knjižnica regije.

Nakon svečanog otvorenja Foruma izdavača, knjižničari su pozvali izdavače na sudjelovanje u studiji „Bibliohakaton“ u tijeku kojeg su sudionici raspravljali o intenzivnom zajedničkom radu u sklopu programa IFLAs Global Vision discussion. Svaki od sudionika imao je mogućnost predstaviti svoje viđenje budućnosti knjižničarstva, izazova i mogućnosti, te uloge svakog pojedinca u razvoju struke.

Paralelno, u prostoru dječje biblioteke, vodila se žustra rasprava na temu „Biblioteke i suvremena pismenost“. Sudionici zajedno sa stručnjacima iz Ukrajine i SAD-a govorili su o tome odakle suvremeni pogotovo mladi čovjek dobiva informaciju, kako knjižnice mogu pomoći svojim korisnicima orijentirati se u mnoštvu proturječnih informacija, bezobzirne reklame i nasrtljive propagande, razlikovati činjenice i izmišljotine. Što može napraviti knjižnica da pomogne čitateljima postati odgovornim i pripremljenim korisnicima i autorima suvremene informacije.

Dok je uglavnom mlađa generacija knjižničara vodila sporove na obje studije, rukovoditelji UBA, ravnatelji knjižnica, predstavnici Ministarstva kulture i Asocijacije izdavača okupili su se na Okruglom stolu „Triada opstanka: izdavač, biblioteka, čitatelj“.

Izdavači na čelu s predsjednikom asocijacije Oleksndrom Afoninym, predstavili su knjižničarima svoj novi zajednički projekt – portal novih izdanja koji bi pomogao knjižnicama kod formiranja nabavne politike, a izdavačima bi pružio mogućnost formirati tiražu i oblik izdanja. Knjižničari su iznijeli svoje primjedbe i prijedloge, a u hodu diskusije rodila se inicijativa zajedničkog nastupa s rezolucijom i prijedlogom prema Ministarstvu kulture.

U svom nastupu Igor Sepurni – direktor državne specijalizirane izdavačke kuće „Umjetnost“ ocrtao je ciljeve i mehanizam realizacije državnog programa popunjavanja knjižničnih fondova.

Druga dva dana biblioforuma bila su posvećena temama kao što su perspektive realizacije nacionalne kampanje UBA „Djelotvorna knjižnica – uspješna društvena zajednica“, „Biblioteke i literaturno stvaralaštvo“, „Bibliotečna inkluzija“, „Narodne knjižnice objedinjene područne zajednice: praksa, probleme, perspektive“, „Bibliotečna abeceda generacija: roditelji i djeca“, „Bibliotečni mainstream“, „Efikasna biblioteka = biblioteka idealna: istinite priče“, „Suvremena djeca i knjižnica: koračamo zajedno“, „Prioriteti i vrijednosti EU: detalje projekta „Daily innovators adn daily educators in the libraries“.

Puno pažnje kolege iz Ukrajine posvećuju školovanju visokoobrazovanih kadrova u knjižničarstvu. Pod moderatorskom palicom mr. sci. Viry Zagumennjoi, dr. sci. Oleny Voskobojnikovoj-Guzeevoj, te mr. sci. Jaroslave Himyč sudionici Okruglog stola „Obrazovanje“ govorili su o novim zahtjevima koje stavlja suvremeno društvo poput modernih koncepcija i tendencija, disciplinarne matrice, akademske mobilnosti, međunarodne suradnje, partnerstva s predstavnicima informacijskog biznisa, online platforme neformalne naobrazbe.

Današnje i buduće stručnjake zanimaju problemi kao koncepcija i tendencije suvremene naobrazbe, širokoprofilna naobrazba bibliotekara koji se bavi promocijom čitanja i upravljanja digitalnim kontentom, putovi realizacije stručnog potencijala i zapošljavanje.         

Osim uobičajenih oblika poput zasjedanja sekcija i okruglih stolova, članovi omladinske kreativne sekcija Ukrajinske bibliotečne asocijacije organizirali su nestandardna događanja poput neformalne rasprave „Generacija Z“ gdje su se putem nestandardnih rješenja tražili odgovori na pitanja: koga nazivaju generacijom Z, kako knjižnica može ući u njihov život koji je neodvojiv od Interneta i ima li kod njih uopće mjesta za knjižnicu. Znanstveno-praktični seminar na temu „Visoke tehnologije u knjižnici“ potaknuo je raspravu na temu kako knjižnice mogu iskoristiti najnovije tehnologije, a pritom ne postati isključivo informacijski servis, kako iskoristiti mogućnosti tehnologija u znanstvenoj komunikaciji, te kako tehnologija može utjecati na akademsku čestitost. 

Kao i svake godine ukrajinski knjižničari i njihovi gosti pokazali su da znaju ne samo dobro raditi već se i veselo zabaviti.

Večer dobrodošlice koja se po tradiciji održava u jednom od ljvovskih restorana, zasigurno je doprinijela atmosferi prijateljstva i dobre suradnje koju godinama njeguje Ukrajinska bibliotečna asocijacija prilikom održavanja biblioforuma u Lvivu.

Katarina Todorcev Hlača

rinahlaca@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-