-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Iz rada HKD-a


17. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Inovativna knjižnica u službi lokalne zajednice
(8. prosinca 2017., KGZ, Zagreb)

Iako se o knjižnici vrlo često misli kao o prostoru s knjigama i računalima, današnje knjižnice su mnogo više od toga. One su vrlo često značajna, a ponekad i jedina kulturna središta u gradu ili mjestu. Mjesta su to od posebne brige za lokalnu kulturnu baštinu, ali i mjesta koja mogu pomoći lokalnim poslovnim tvrtkama koje počinju poslovati. Knjižnica danas djeluje na dva polja: u vlastitom prostoru koji se trudi biti što privlačnijim i prikladnijim za različite vrste događanja te organiziranjem službi i usluga izvan svojeg prostora za one korisnike koji ne mogu doći u knjižnicu kako bi se njome mogli služiti na standardan način. Knjižničari moraju poznavati lokalne prilike i potrebe, pratiti razvitak novih tehnologija na koje se mogu osloniti, ali trebaju biti i dovoljno kreativni da osmisle nove usluge. Tema 17. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bila je posvećena upravo tim novim knjižničnim programima, organiziranim samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama i ustanovama u lokalnoj zajednici, ili pak uslugama koje okupljaju pojedine skupine stanovništva oko ostvarivanja zajedničkih interesa.

Program okruglog stola bio je podijeljen u tri cjeline: Suradnja knjižnice s ustanovama i organizacijama u zajednici, Povezivanje interesnih skupina u zajednici i Inovativne službe i usluge zajednicu. Uvodno izlaganje održala je gošća iz Nizozemske Ingrid Bon, voditeljica razvojnih IFLA-inih programa. U izlaganju Kakvu korist mogu imati knjižnice od UN-ove AGENDE 2030 istaknula je ulogu i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030.  Naglasila je potrebu i važnost uključivanja knjižnica u nacionalne programe održivog razvoja zemalja članica UN-a. Uslijedilo je izlaganje Narodne knjižnice i odabir strategija djelovanja u lokalnim zajednicama dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina, ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici. U izlaganju je istaknuta nužnost prilagodbe knjižnica u suvremenom informacijskom društvu te su predstavljeni rezultati komparativne analize pokazatelja uspješnosti triju poslovnih modela hrvatskih narodnih knjižnica te jedne hrvatske i jedne finske bibliobusne službe. Posljednje predavanje u prvom bloku održale su Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i dr. sc. Klaudija Sedar iz Pokrajinske i studijske knjižnice, Murska Sobota. U izlaganju Zavičajna djelatnost slovenskih narodnih knjižnica u svjetlu digitalizacije i povezivanja lokalnoga okruženja prikazani su rezultati ankete o stanju i digitalizaciji zavičajnih zbirki provedenoj u 58 slovenskih narodnih knjižnica 2016. godine.

Izlaganje Ingrid Bon o ulozi knjižnica u ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030

Drugi tematski blok započeo je s izlaganjem Knjižničar – partner : iskustva komunikacije u kampanji Dunje Marije Gabriel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Željke Miščin iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica „Marin Držić“. Na primjeru nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!  objasnile su koliko je dobra komunikacija i suradnja s kolegama knjižničarima na terenu važna za tijek odvijanja i učinkovitost kampanje s naglaskom na suradnju s vrtićima i školama te s predstavnicima lokalne zajednice, različitim neprofitnim organizacijama, izdavačima i poslodavcima. Slijedilo je izlaganje LGBTIQ osobe – vidljivi ili nevidljivi korisnici hrvatskih knjižnica? prof. dr. sc. Ane Barbarić s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Aleksandre Pikić iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U izlaganju je iznijeta analiza stanja relevantne literature kao i smjernica i dokumenata iz knjižničarske struke o navedenoj temi te otvoreno pitanje trebaju li knjižnice, a prvenstveno narodne, osmišljavati i pružati ciljane knjižničarske usluge i programe za pripadnike LGBTIQ zajednice. U izlaganju Narodna knjižnica i politička pismenost građana dr. sc. Vesne Crnogorac iz Centra za integritet u Nišu, izloženi su mogući modeli obrazovnih programa koje bi narodne knjižnice mogle provoditi u kontekstu svoje društveno odgovorne uloge – a to je kontinuirani rad na političkom opismenjavanju svojih korisnika. O uspješnom zagovaranju u kontekstu školskog knjižničarstva s ciljem ostvarivanja prava na kvalitetno obrazovanje i pravični pristup izvorima znanja, na primjeru Karlovačke županije, govorile su Kristina Čunović (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac), Ana Sudarević (OŠ Dubovac, Karlovac) i Gordana Šutej (OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa). U izlaganju su naglasile važnost  zagovaračkog pristupa i suradnju s lokalnim vlastima i zajednicom kako bi se promijenila dosadašnja, relativno slaba, percepcija javnosti o ulozi školske knjižnice u društvu.

Predavači na 17. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

U trećem bloku predstavljene su inovativne službe i usluge za zajednicu te primjeri dobre prakse u knjižnicama. Srečko Maček i Robert Ožura iz Središnje knjižnice Celje, prikazali su digitalnu zbirku Album Slovenije – osobna sjećanja 20. stoljeća. Zbirka je dostupna korisnicima portala Kamre koji je namijenjen skupljanju digitalnih kopija fotografija, pisama, dokumenata i ostalih predmeta, građana Slovenije, iseljenika i onih koji  žive izvan granica svoje domovine. U izlaganju Potrebe lokalne zajednice i inovativni knjižnični programi – iskustvo Knjižnice Savica, Božica Dragaš i Snježana Ercegovac iz Knjižnica grada Zagreba - Knjižnica Savica, prikazale su programe osmišljene za stanovnike zagrebačke četvrti Savica u kojoj knjižnica djeluje kao kvartovski treći prostor. Slijedilo je izlaganje  Knjižnica kao prozor i zrcalo zajednice – projekt Kvartovska bibliografija Milene Ajduković iz Knjižnica grada Zagreba - Knjižnica Novi Zagreb,u kojem su prikazani programi u čijoj su realizaciji sudjelovali kvartovski susjedi. U izlaganju „Animacija demokracije” : kako glazba mijenja svijet, Sanja Radin Mačukat iz Gradske knjižnice Vodice, govorila je o ulozi knjižnice koja stvara demokratsko ozračje, potiče pravo na slobodu izražavanja mladih te otvara mogućnosti društvene i političke aktivnosti kroz umjetnost i glazbu. Posljednje izlaganje bilo je Karlovačka zelena priča Jasmine Milovčić i Gabrijele Vine iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu. Prikazani su različiti zeleni programi, predavanja i izložbe ostvarene u okviru karlovačke središnje Zelene knjižnice energetske efikasnosti. 

Na kraju je dr. sc. Ivana Hebrang Grgić predstavila Zbornik radova 17. okruglog stola koji su uredile mr. sc. Davorka Pšenica i Annemari Štimac a recenziju potpisuju dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i dr. sc. Aleksandra Horvat. Cilj ovog okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bio je prepoznati i vrednovati knjižnice kao mjesta gdje se članovi lokalne zajednice mogu okupiti, razgovarati, poslušati predavanje, prisustvovati glazbenom događaju ili pogledati izložbu te gdje mogu predlagati i sudjelovati u osmišljavanju programa koji su od zajedničkog interesa za stanovnike lokalne zajednice.

Sudionici na 17.  okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

ZAKLJUČCI  17. OKRUGLOG STOLA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA

  1. treba slijediti krovnu međunarodnu knjižničarsku organizaciju, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA),  u njenom fokusu na potporu UN-ovoj Agendi 2030. o održivom razvoju. HKD treba sa svim svojim sekcijama i komisijama što prije osmisliti i provesti plan zagovaranja kojim bi se naglasila komplementarnost knjižničnih programa s ciljevima održivog razvoja u svim područjima UN-ove Agende 2030. Cilj je prepoznavanje partnerske uloge i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja te njihovo uključivanje u nacionalnu strategiju održivog razvoja UN Agende 2030.
  2. Hrvatsko knjižničarsko društvo treba inicirati provođenje prvog nacionalnog istraživanja o percepciji hrvatskog stanovništva o ulogama i zadaćama knjižnica u društvu, kako bi dobiveni rezultati istraživanja bili egzaktna podloga za prepoznavanje i jačanje uloge hrvatskih knjižnica u suvremenom društvu. Predlaže se Sekciji za obrazovanje i istraživanje HKD-a da inicira takvo istraživanje a HKD-u da ga podrži i provede.
  3. Hrvatsko knjižničarsko društvo treba putem medija redovito obavještavati javnost o svojim brojnim korisnim inicijativama te tako jačati svoju poziciju pokretača društvenog razvoja u percepciji građanstva Hrvatske.
  4. Postoje još uvijek skupine korisnika koje u knjižnici ne mogu ili teško mogu naći odgovarajuću građu koja bi zadovoljila njihove informacijske potrebe. O tom će pitanju Komisija za slobodan pristup informacijama razgovarati s Komisijom za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu i pokušati predložiti rješenje problema.

 

Sudionici na 17. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

Davorka Pšenica

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-