-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Školski knjižničari u nacionalnom kurikulumu

Razvoj informacijskog društva doveo je do promjena školskog sustava i postavljanje novih zahtjeva pred školske knjižničare koji izravno pridonose razvoju temeljnih kompetencija korisnika i osposobljavanju za cjeloživotno učenje.

Iako se uloga školskih knjižničara ne spominje u Nacionalnom okvirnom kurikulumu, najprepoznatljivija je u međupredmetnim temama. Oni su ih provodili u radionicama, timskoj nastavi, školskim i projektima međunarodne suradnje (slika 1) još dok nisu bile uobličene u NOK-u.

Projekt Secesijska baština (2010.)

Školski knjižničari poučavaju korisnike stavljajući ih u aktivnu ulogu, bez obzira rade li samostalno, u paru ili manjoj skupini (slika 2). Time razvijaju kritičko i kreativno mišljenje, odgovornost, sposobnost za timski rad i javno iznošenje mišljenja i rezultata rada, čime se ostvaruje Osobni i socijalni razvoj te pridonosi razvoju samopoštovanja, samopouzdanja, pozitivnih odnosa i poštovanja drugih ljudi u različitim situacijama.

Rad u skupini (2009.)

Učiti kako učiti je, uz Uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, ključna za razvoj informacijske pismenosti i osposobljavanje za cjeloživotno učenje. Učenicima se daju različiti izvori informacija i zadatci za rad usmjereni suradničkom učenju. Primjenjuju se metode poput zamjene uloga, place mat postupka, izrade umnih mapa ili stabla problema/ciljeva (slika 3). Od njih se traži da pronađu i preoblikuju informacije te izvijeste o učinjenom. Ishod je sposobnost razlikovanja činjenica od mišljenja; postavljanje bitnih pitanja; razvijene suradničke vještine; sposobnost raspravljanja i pronalaska zajedničkih rješenja. Znat će odabrati načine učenja, steći sposobnost planiranja i organiziranja; razviti pozitivan stav prema stjecanju znanja i vještina; biti osposobljeni za njihovu primjenu u različitim situacijama; preuzeti odgovornost za uspjeh ili neuspjeh. Osim toga moći će pronalaziti, vrjednovati i preoblikovati informacije koje će prikazati jasno, logično i sažeto u razredu, školi ili široj sredini.

 Ljudska prava - stabla problema/ciljeva

Ciljevi Poduzetništva su osposobljavanje za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva; planiranje rada i ostvarenje planova; inicijativnost i ustrajnost u aktivnostima; prilagodljivost novim situacijama, idejama i tehnologijama; stvaralački pristup; razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet te vještine samovrjednovanja i vrjednovanja drugih. Najviše se ostvaruju u projektima (slika 4) u kojima učenici sami biraju temu i načine rada, rade u skupini, u ograničenom vremenu s ograničenim proračunom, a nakon javnog predstavljanja rezultat iste samovrednuju i daju na vrjednovanje drugima. Knjižničar je u tom slučaju projektni menadžer koji piše projektne prijedloge za razne natječaje za financiranje. Osim toga mentorira skupini učenika u istraživanju, prati provedbu i izvješćuje o projektu.

Renesansna matineja (Noć knjige 2016.)

Sastavnice Građanskog odgoja i obrazovanja su razvoj vlastitog identiteta, upoznavanje i poštovanje drugih, svijest o aktivnom djelovanju u društvu, te demokratično rješavanje globalnih problema. Njegovom provedbom učenici (slika 5 i 6) bolje upoznaju sami sebe i svoje mjesto u društvu, razvijaju samostalnost, osobni integritet te poštovanje drugih.

Debata u projektu Slikaj se Europo (2012.)

Okrugli stol Čitati, znati, djelovati (2006.)

Novi Okvir nacionalnog kurikuluma, koji uskoro počinje s eksperimentalnom primjenom, dijeli međupredmetnu temu Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša na dvije – Zdravlje i Održivi razvoj.

Zdravlje osposobljava učenike da sami preuzmu brigu o svojem zdravlju. Poučava se u radionicama korelacije knjižnično-informacijskog obrazovanja i zdravstvenog odgoja. Održivi razvoj obuhvaća okolišnu, društvenu i ekonomsku održivosti. Učeniku daje spoznaje o izazovima na globalnoj i lokalnoj razini,  raznolikosti, održivosti resursa, ljudskim potencijalima te osobnim i zajedničkim pravima i odgovornostima. Obuhvaćena je u nekoliko projekata: od istraživanja utjecaja čovjeka na prirodne sustave (slika 7) do povećanja ekonomske nejednakosti i nemogućnosti mnogih ljudi da odlučuju o svojoj sudbini. Ti su projekti omogućili razumijevanje i podizanje svijesti o problemima održivosti, kritički i kreativno razmotriti moguća rješenja i načine djelovanja, te stjecanje osobina koje pridonose razvoju pravednoga društva.

Projekt „Upoznajmo Kopački rit i Neusiedler see“ (2009.)

Sanja Galic,

sanja.galic1@skole.hr

III. gimnazija Osijek

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-