-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Projekti školskih knjižnica


Moja knjižnica u 21. stoljeću

Godine 2005. bili smo već 5 godina u 21. stoljeću i, kako i dolikuje suvremenosti, gotovo svi smo informatizirali naše školske knjižnice. Bio je to dosta dug posao, ali veliko olakšanje, brzina, jednostavnost…za budućnost. Danas je ta budućnost najnormalnija sadašnjost i bilo bi mi nezamislivo vratiti se na stari način posudbe, izradu klasičnog kataloga, pretraživanje, ili održavanje predavanja bez PP prezentacije. Google, Skype, Facebook…..olakšavaju ljudima život (naravno, pod pretpostavkom da se ova dostignuća ne zloupotrebljavaju), spajaju udaljene obitelji i prijatelje, informaciju pronađemo u nekoliko klikova jer tko danas nema pametni telefon ili tablet. Naše učenike moramo osposobiti da budu ne samo informatički, nego i informacijski pismeni. Informacijska pismenost polazište je cjeloživotnog učenja, a što će biti od njihovih budućih karijera ako ne budu znali proširivati, obnavljati i nadograđivati znanja i vještine stečene obaveznim školovanjem? Naša škola i mi knjižničari trebali bismo se pobrinuti za to. I većina se brine.

Ali, „Bog je stvorio pjesnike da preporodi čovječanstvo“, kaže poslovica, pa je moja knjižničarska misija da otvorim srca svojih učenika za primanje lijepe književne riječi bili oni jednoga dana liječnici, kuhari, IT stručnjaci ili učitelji. Jer onaj tko čita, širi vidike i spoznaje, postaje bolji, nauči razmišljati, maštati i kreativno se izražavati, razvijati razumijevanje za različitosti… Književna riječ ključ je koji otvara srca i stvara najmaštovitija djela.“Čista se zlata rđa ne hvata“ kaže još jedna poslovica, tako i književna, pjesnička riječ može samo obasjati, razgaliti sumorno srce.

Zato se u našoj knjižnici, već tradicionalno, treću godinu, održavaju večeri poezije (uz čaj i kolačiće) na kojima stihove govore učenici, učiteljice i roditelji. To malo društvance s radošću iščekuje naša druženja u knjižnici i sve se više širi. Kako je samo bila uzbuđena mama koja je snimila učiteljicu dok recitira Pipu Drage Gervaisa da bi kod kuće što bolje uvježbala istarsku čakavštinu. Ili tata koji je kćerki koja recitira donio cvijeće. Ta gesta pokazala mi je koliko tata voli svoje dijete, a zajednički trud svih nas doživljava kao svečanost. Mame samoinicijativno peku kolače, zdušno biraju pjesme i recitiraju, a uspjeli smo pridobiti i nekoliko očeva. Uz stihove i izvedbe klasične glazbe naših učenika glazbenika svi uživamo u ovakvim svečanostima poetske riječi i glazbe.

Digitalne kompetencije ipak će razviti većina učenika, jer to je neminovno ako žele bilo kakvu karijeru, a ako i dva posto mojih recitatora i dalje u životu bude čitalo poeziju, to je dostignuće.

Pokušavam zamisliti školsku knjižnicu za 20 godina (ako uopće bude postojala). Što ako tada više ne bude ni jedne pjesničke duše, zalutale među robote, koja će s učenicima čitati poeziju?

Večeri poezije održane u našoj knjižnici:

25. 3. 2015. – Poziv na čaj (večer ljubavne poezije).

25. 10. 2016. - Večer poezije povodom Mjeseca školskih knjižnica i Mjeseca hrvatske knjige (čitali smo najdraže pjesme).

G.Vitez: Zekin san (Ana, 2.r.)

Cesarić: Proljeće koje nije moje (mama Danijela)   

Jakševac: Jen tiček (mama Romana)        

Balada iz predgrađa (Antonija, 8.r.)

Gabriela  Maša Ania

16.2.2017. „Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja pomaže ga tkati.“ - Večer poezije posvećeno 115.obljetnici rođenja Dobriše Cesarića.

Leonarda(4.r.): Jesen

Mateo(4.r.):Tišina

Iva (8.r.): Željeznicom

Nikola (8.r.):Skrivena bol

28.11.2017. - Večer poezije: Pjesnici ulica Španskog (Gustav Krklec, Dobriša Cesarić, Drago Gervais, Josip Pupačić).

D.Cesarić:Naranča

D.Gervais:Tri nonice (uč.3.e)

D.Cesarić:Slap (Alisa,4.e)

Pupačić:Povratak u djetinjstvo (mama Nikolina)

Cesarić:U suton (mama Lidija)     

Pupačić:Ima zlatna rijeka… (mama Ana)

Mickael-nepoz.autor (Juraj, 4.b)

Roko (5.a) je sve izvođače pratio na gitari

J.S.Bach:Bezimena (Grgur, 4.b)

U Europskoj godini baštine, 21.3.2018. održat ćemo večer poezije posvećenu kajkavskim pjesnicima i kajkavskom jeziku Lepi naš KAJ. Recitirat ćemo poeziju Stjepana Jakševca, Dragutina Domjanića, Frana Galovića i Miroslava Krleže.

Snježana Vasić,

OŠ Tituša Brezovačkog

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-