-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Stručni skup „školska knjižnica u suvremenoj školi: Zašto je važna i koji su temelji za njen stručan rad?“

U suradnji matične županijske Knjižnice i čitaonice «Fran Galović» Koprivnica i Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Koprivničko-križevačke županije, u Koprivnici je 16. ožujka 2018. održan Okrugli stol na temu javnog zagovaranja školskih knjižnica osnovnih i srednjih škola pod nazivom „Školska knjižnica u suvremenoj školi - zašto je važna i koji su temelji za njen stručan rad?“ Odazvalo se 40-tak školskih knjižničara i ravnatelja županijskih škola, a u ime osnivača najvećeg broja škola u Županiji, Koprivničko-križevačke županije, prisustvovala je Ana Mušlek, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine.

Cilj stručnog okupljanja bio je poboljšati međusobnu suradnju svih odgovornih koji brinu o školskim knjižnicama u Županiji, radi ostvarivanja što boljih stručnih preduvjeta za rad županijskih školskih knjižnica, kako bi one mogle još kvalitetnije pridonositi nastavnim i odgojno-obrazovnim zadacima u svojim školama. Uvodna izlaganja održale su viša savjetnica za školske knjižnice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Mira Zovko, te savjetnica za školske knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Frida Bišćan koje su govorile o primjeni u praksi postojećih propisa i standarda vezanih  za uređenje i opremanje prostora školske knjižnice, za plansku izgradnju i obnovu knjižničnog fonda, kao i za financiranje školskih knjižnica.

O stanju i ostvarenosti nacionalnih standarda u školskim knjižnicama Županije govorila je Ljiljana Vugrinec, voditeljica Županijske matične službe za knjižnice, koja od 1996. pruža sustavnu i kontinuiranu stručnu podršku u radu školskim knjižnicama u Županiji, u suradnji s NSK, MZO, AZOO i ŽSV, s osnivačima – gradovima i Županijom, samim školama te drugim ustanovama i institucijama. U Županiji danas djeluju 33 školske knjižnice (25 u osnovnim i 8 u srednjim školama),  a kao pozitivne rezultate ostvarene u ovom segmentu knjižničarstva u Županiji može se istaknuti sljedeće:  od 2013. sve školske knjižnice osnovnih i srednjih škola u KKŽ imaju odobrenu satnicu i zaposlene knjižničare na neodređeno vrijeme na 40 ili 20 sati tjedno (uz izuzetak nove OŠ u Koprivničkom Ivancu koja je počela radom u šk. godini 2014./15. i još nema odobrenje MZO  za zapošljavanje knjižničara);  od 2014. svi školski knjižničari u Županiji imaju odgovarajuću stručnu spremu (= dipl. knjižničar); informatizacija knjižničnog poslovanje u svim školskim knjižnicama u KKŽ  provedena je još 2005. godine, te se odvija u računalnom programu Metel.win. kojeg su za škole nabavili njihovi osnivači.

Kao negativan trend, s druge strane, bilježi se pad sredstava za nabavu građe, a time i broja nabavljenih jedinica nove građe, koji je prisutan konstantno od 2010. do danas. U odnosu na razdoblje od prije desetak godina, sredstva za nabavu smanjena su čak 50%, a pad godišnje nabave odražava se od 2012. i na opći pad broja knjiga u fondovima.

Drugi veliki problem mnogih školskih knjižnica u Županiji jest nedostatna kvadratura i manjkava oprema, odnosno, nepoštivanje u praksi tog dijela Standarda za školske knjižnice: samo 13 škola (38%) ima knjižnice koje su u potpunosti uređene i opremljene odgovarajuće i u skladu sa Standardom; uz to, jedna škola još nema prostor za vlastitu knjižnicu, već ga dijeli s drugom školom  (Obrtnička  škola Koprivnica), a jedna  škola još nema ni knjižnicu ni knjižničara (nova škola u Koprivničkom Ivancu). Osobiti je problem što često čak i nove knjižnice, u novim školskim zgradama, imaju manjkavosti, budući da se kod njihove izgradnje i uređenja „zaobilaze“ postojeći propisi i Standardi za školske knjižnice.

Da školski knjižničari vlastitim angažmanom, inovativnošću i suradnjom uspijevaju nadoknaditi manjkavosti materijalnih uvjeta rada, pokazalo je izlaganje Adrijane Hatadi, stručne suradnice savjetnice, iz OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, voditeljice Županijskog stručnog vijeća za školske knjižničare. Ona je predstavila niz zanimljivih i vrijednih primjera projekata i aktivnosti za poticanje čitanja i informacijske pismenosti koji se provode u županijskim školama, upravo u organizaciji ili u koordinaciji školskih knjižničara. Na primjer, projekti kao što su „Čitajmo mi – u obitelji svi“, „Tulum s(l)ova“, „Čitanje ne poznaje granice / Branje ne pozna meje“, „Čitanjem do zvijezda“, Međunarodni projekt „Bookmark“, Olimpijada čitanja , Čitateljski maratoni … samo su neki od onih koje provode školski knjižničari u našoj Županiji i u kojima svake godine sudjeluju stotine učenika osnovnih i srednjih škola. Osim što na taj način stječu korisnu naviku i vještinu čitanja, učenici kroz ove projekte putuju, uče o drugim zemljama, vježbaju strane jezike, razvijaju međugeneracijsku solidarnost i stvaraju nova prijateljstva, izražavaju se kreativno, stječu digitalne kompetencije u radu s novim tehnologijama…

Školske knjižničarke Ana Molnar Šadek iz OŠ Molve i Ljiljana Mraz iz Obrtničke škole Koprivnica (u prezentaciji koju je pripremila zajedno s Irenom Nevjestić iz Srednje škole Koprivnica) pokazale su kako je upravo kroz suradnju moguće i u nepovoljnim gospodarskim okolnostima urediti školske knjižnice te osigurati kvalitetan prostor za njihove korisnike. Školska knjižnica u OŠ Molve uređena je sredstvima osnivača škole - Koprivničko-križevačke županije te sredstvima Općine Molve, a knjižnica koju zajednički koriste dvije škole – Srednja i Obrtnička škola u Koprivnici, obnovljena  je zajedničkim projektom ovih dviju škola te ulaganjem rada i vještina učenika i nastavnika Obrtničke škole koji su obavili sve unutrašnje radove te izradili novi namještaj.

Luca Matić, školska knjižničarka iz OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“, na kraju je iznijela iskustvo svoje škole u izgradnji fonda školske knjižnice koja se i uz ograničena sredstva kvalitetno i sustavno provodi već dvadesetak godina, zahvaljujući planskoj i redovitoj nabavi građe. Sredstva za nabavu osigurava osnivač Škole, Grad Koprivnica, temeljem obrazloženih zahtjeva upućenih iz Škole i uvrštenih u školski financijski godišnji plan. Pri tome je vrlo važna suradnja školskoga knjižničara s učiteljskim vijećem, ravnateljem škole i stručnim službama te zajednički dogovor oko planiranja iznosa za nabavu u pojedinoj godini. Kao ključno, prof. Matić je istakla kako se ne smije dogoditi da u određenoj godini škola uopće nema stavku u proračunu namijenjenu nabavi građe za knjižnicu. Odgovornost za to leži na školskome knjižničaru i na ravnatelju Škole koji moraju surađivati u planiranju razvoja djelatnosti knjižnice, kao sastavnog i nezaobilaznog dijela Škole. Knjižničar treba ravnatelja izvještavati o stanju i potrebama knjižnice te tražiti nužna sredstva za razvoj djelatnosti, a ravnatelj je obvezan te potrebe uvrstiti u financijske planove Škole – naravno, u iznosu koji se na nivou Škole dogovori za konkretno razdoblje. Razumljivo je da će u pojedinim godinama sredstva koja se iz različitih izvora uspiju osigurati u svrhu nabave građe biti manja, a ponekad veća, ali najvažnije je da su sredstva redovita i da se obnova fonda odvija kontinuirano i planski.

Sve nazočne sudionike skupa vrlo su obradovale najave iz MZO i iz Županije o vraćanju u državni i županijski proračun stavki za namjensku nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama za 2018. godinu, nakon što gotovo deset godina većina škola u Županiji nije dobivala nikakva namjenska sredstva za tu svrhu. Iako su odobreni iznosi još uvijek relativno skromni, i na regionalnom i na državnom nivou, ipak su vrlo važni za obnovu fondova školskih knjižnica, s obzirom da je kvalitetan i planski formiran knjižnični fond jedna od osnovnih pretpostavki za rad svake knjižnice.

U raspravi je, između ostalog, istaknuta važnost dobre komunikacije, osobito kod planiranja i projektiranja novih škola ili njihovih dogradnji u koje se smještaju knjižnice. Pri tome je neophodno  više suradnje osnivača kao financijera projekata gradnje i adaptacije školskih zgrada i samih škola kao korisnika prostora, a također je nužno i više suradnje projektanata i financijera sa županijskom matičnom službom za knjižnice. Jedino na taj način može se osigurati odgovarajuće poštivanje Standarda, i izbjeći posljedice kršenja važećih propisa, tj. smještanje školskih knjižnica u  premale i neprimjerene prostore, s neodgovarajućom i nestandardiziranom opremom, čak i u novosagrađenim školama.

Zaključno, istaknuto je kako se dobri rezultati rada školskih knjižnica i dugogodišnjeg sustavnog odgajanja čitatelja od najranije dobi očituju i u broju ukupno učlanjenih korisnika narodnih knjižnica na nivou cijele Županije.  U 2016. godini u županijske narodne knjižnice i bibliobuse bilo je učlanjeno 15.281 stanovnika ili 13,2%, odnosno svaki 7. stanovnik Županije, po čemu je Koprivničko-križevačka županija (prema podacima NSK) prva na razini Hrvatske, među svim županijama (ako se izuzme Grad Zagreb). Za usporedbu, na nivou cijele Hrvatske u 2016. 12,4% stanovništva bilo je učlanjeno u narodne knjižnice ili svaki 8. stanovnik Hrvatske.

Ovako velikom broju učlanjenih stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županiji pridonosi 100% -tna pokrivenost područja knjižničnim uslugama narodnih knjižnica, tj. usvih 25 jedinica lokalne samouprave – gradova i općina - stanovnicima je dostupan neki oblik  knjižnične usluge:  3 grada i 2 općine imaju samostalne knjižnice, dok 20 općina ima stajališta bibliobusa (koprivničkog  i križevačkog). U mrežu bibliobusnih stajališta u Županiji uključene su i 22 matične OŠ ili 85% od ukupnog broja OŠ. Dva bibliobusa dolaze do ukupno 62 osnovnoškolske ustanove ili 67% od ukupnog broja šk. ustanova, a bibliobuse koristi 46 od 66 područnih škola ili 70% PŠ na razini Županije. Ako tome dodamo i brojku od 16 dječih vrtića u kojima bibliobusi također pružaju knjižnične usluge, bit će sasvim razumljiv ogroman doprinos pokretnih knjižnica u osiguravanju dostupnosti knjiga i druge građe za učenje i čitanje u malim mjestima, udaljenima od većih središta, i često bez ikakvih drugih organiziranih kulturno-obrazovnih sadržaja za stanovnike.

U zaključcima skupa istaknuto je kako je stručno poslovanje i uređenje školskih knjižnica u zadnjih 20-ak godina podignuto u Koprivničko-križevačkoj županiji na vrlo visoku razinu – osobito u pogledu zastupljenosti stručnoga kadra i edukacije stručnih zaposlenika, informatizacije knjižničnog poslovanja i stručne uređenosti fondova, kao i uređenosti prostora kojeg pojedine knjižnice imaju na raspolaganju. Školske knjižnice, zajedno sa svojim zaposlenicima, spremno su preuzele ulogu informacijskih i kulturnih središta u obrazovnom sustavu, ali i prerasle u ključne točke u provođenju svih zadataka nove i promijenjene škole te osim u programima za poticanje čitanja i informacijske pismenosti, sudjeluju u stvaralačkoj i kreativnoj nastavi, u školskim projektima, u STEM revoluciji…

Međutim, dosegnuta je gornja granica u ispunjavanju ciljeva pomoću inovativnosti, kreativnosti, entuzijazma, domišljatosti školskih knjižničara i samih škola. Za daljnje ostvarivanje svrhe školskih knjižnica i ispunjavanje očekivanja koja i škola i društvo u cjelini od njih imaju, nužno je potrebna podrška tog društva – tj. države i osnivača u sustavnom osiguravanju materijalnih uvjeta za njihov rad – prvenstveno u nabavi građe i opreme, ali i u osiguravanju i uređenju odgovarajućih prostora tamo gdje oni još ne postoje.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-