-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Održan 3. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje

Dugogodišnja je suradnja Osijeka, Pečuha i Subotice dovela do povezivanja i organiziranja okruglog stola Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora 2014. godine, kada je potpisan ugovor o suradnji između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Gradske knjižnice Subotica, a donesena je i odluka o nastavku iste, te je 2. okrugli stol održan 2016. godine, s naglaskom na projekte digitalizacije zavičajne građe, na suradnju s lokalnom zajednicom te turističku valorizaciju zavičajnih fondova i zbirki. Dio je radova s oba okrugla stola objavljen u časopisu Knjižničarsvo (http://www.knjiznicarstvo.com.hr/), stručnom glasilu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek  i Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva organizirali su 3. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje, u Osijeku 20. rujna 2018. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, s ciljem otkrivanja i predstavljanja zavičajnih fondova u različitim vrstama knjižnica i baštinskih ustanova te iznalaženjem poveznica, osoba i događaja, koji bi bili okosnice međusobne suradnje i povezivanja kroz zajedničke projekte.

Prisutne su izlagače i goste pozdravile: u ime knjižnice-domaćina ravnateljica Dubravka Pađen Farkaš, Marija Čačić, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Ljiljana Krpeljević, predsjednica Komisije za zavičajne zbirke HKD-a.

Ciljevi su okruglog stola:

  • održati kontinuitet okupljanja i povezivanja knjižničara koji se bave problematikom zavičajnih zbirki
  • razmijeniti iskustva vezana uz digitalizaciju zavičajne građe
  • popularizirati zavičajne zbirke u javnosti putem dostupnih medija

Kako su rijetki stručni skupovi posvećeni zavičajnim zbirkama, iskrene čestitke, pohvale i zahvale zaslužuju kolegice Ljiljana Krpeljević, voditeljica Razvojne matične službe GISKO i Marina Vinaj, voditeljica Knjižnice Muzeja Slavonije, inicijatorice i autorice programske osnove ovog okruglog stola, čiju su vrijednost prepoznali i financijski podržali Ministarstvo kulture RH i Osječko-baranjska županija. Upravo knjižnična građa okupljena u zavičajnim zbirkama knjižnica i baštinskih ustanova svaku pojedinu knjižnicu čini prepoznatljivom i drugačijom od neke druge, a istovremeno pruža velike mogućnosti za povezivanje i zajedničko djelovanje.

Skupu je prisustvovalo pedesetak sudionika koji svojom prisutnošću podržavaju ovaj program te potvrđuju njegovu opravdanost. U prvom bloku izlagali su pozvani gosti: Silvestar Balić (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh): Stvaranje popisa hrvatske pisane baštine na području današnje Mađarske od 1918. do 2015.; Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica): Digitalizacija zavičajne zbirke Biblioteca Croatica u cilju prezentacije i veće dostupnosti zavičajne građe; Dragana Petrić (Narodna biblioteka „Veljko Petrović“, Bačka Palanka): Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra; dr. sc. Marina Krpan Smiljanec (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb): Plemićka obitelj Galjuf (Galliufff): Povijest, genealogija i prezentacija kroz suradnju baštinskih ustanova i lokalnih kroničara i Marija Bartulić (KGZ, Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić): Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića u interakciji s lokalnom zajednicom.

Po prvi je puta skupu nazočila gošća iz Bosne i Hercegovne, Esma Bajraktarević Rožman, voditeljica zavičajnog odjela Biblioteke Sarajeva.

Drugi je blok izlaganja bio namijenjen „domaćim“, slavonskim, snagama te su nam svoj rad predstavili: Sanja Galic (III. gimnazija Osijek): Zavičajna zbirka III. gimnazije Osijek u školskim projektima i nastavi povijesti; Ksenija Kesegi Krstin (Ugostiteljsko-turistička škola Osijek): Zavičajna zbirka kao promotor kulturnog turizma; Ankica Landeka (Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu): Zavičajna zbirka Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice; Goran Vučković (Gradska knjižnica Slavonski Brod): Brodensia – digitalni repozitorij brodske baštine; mr. sc. Inge Majlinger Tanocki (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek): Formalna i stručna obrada sitnog tiska Zavičajne zbirke GISKO i završno, Ivana Knežević Križić (Muzej Slavonije Osijek): Zavičajna novinska građa Muzeja Slavonije.                             

Zaključeno je kako treba nastaviti kontinuirano održavati okrugli stol na temu zavičajnih fondova i zbirki u knjižnicama, posebice okupljanju dobrih praksi ne bi li ostvareni rezultati bili pretraživi i dostupni što širem krugu korisnika. Jedna od budućih tema trebala bi biti rješavanje pitanja autorskih prava te obnavljanje projekta suradnje „S obje strane granice“.

Sretna je okolnost što je ove godine, u vrijeme održavanja okruglog stola, u Muzeju Slavonije još aktualna izložba „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ koju smo, zahvaljujući dr. sc. Marini Vinaj, voditeljici Knjižnice Muzeja Slavonije, po završetku izlaganja i razgledali. Vjerujemo da je gostima boravak u našem lijepom gradu Osijeku bio ugodan, s nadom da su ponijeli lijepe uspomene u svoje sredine te će nam se iznova vraćati.

Marija Čačić

predsjednica DKSBS

knjiznica@czk-cepin.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-