-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 82, ožujak 2020. :: Skupovi u inozemstvu


EBLIDA u zelenoj Irskoj
konferencija EBLIDA-NAPLE Libraries opet for all

Godišnji sastanak i 27. konferencija EBLIDA-NAPLE Libraries open for all održani su 24. i 25. lipnja 2019. godine u Dublinu. Konferenciju su organizirali EBLIDA i NAPLE Forum. Kao predstavnice hrvatskih knjižničara iz Knjižnica grada Zagreba (stalna članica EBLIDA-e) na sastanku i konferenciji sudjelovale su ravnateljica KGZ-a Višnja Cej i koordinatorica nabave knjižnične građe Jasmina Kenda, a kao predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva stručna tajnica Andreja Tominac i članica Nataša Bujas.

24. lipnja u Royal College of Physicians of Ireland održan je godišnji sastanak članica EBLIDA-e na kojem je predsjedništvo predstavilo godišnji izvještaj o radu svih grupacija za proteklo razdoblje te je predložen i usvojen plan za narednu financijsku godinu, kao i strategija za razdoblje 2019.-2022.

Podsjetimo, EBLIDA je neprofitna organizacija koja okuplja europske knjižnice i knjižničarska društva kako bi zajedničkim snagama zagovarali knjižničnu djelatnost pri europskim institucijama. Aktualni predsjednik EBLIDA-e (izabran u svibnju 2018.) je Ton Van Vlimmeren iz narodne knjižnice u Utrechtu, a Giuseppe Vitiello aktualni je ravnatelj udruženja (izabran u siječnju 2019.).

EBLIDA trenutno okuplja 119 članova (knjižnica i knjižničarskih udruženja), ali unatoč tome još mnoge europske zemlje nemaju svoje predstavnike te je istaknuta važnost povećanja broja članova. Ni mnoge nacionalne knjižnice još nisu članovi (kao ni hrvatska Nacionalna i sveučilišna knjižnica). Budući da EBLIDA kao neovisno europsko udruženje promiče važnost knjižnica i informacijsko-dokumentacijskih centara i njihovog djelovanja u Europskom parlamentu važno je da što više knjižnica aktivno sudjeluje u udruženju.

Predstavljen je i usvojen EBLIDA-in strateški plan 2019.-2022., koji se temelji na zagovaranju knjižnične djelatnosti i vrijednosti koje knjižnice promiču. Osnovne su točke strateškog plana: zagovaranje kod svih relevantnih europskih institucija kako bi knjižnice dobile političku podršku (politička razina), zagovaranje za donošenje i provođenje zakonskih okvira koji olakšavaju rad knjižnicama, posebno u području autorskih prava za digitalnu građu (zakonodavna razina), podupiranje inovativnih kvalitativnih i kvantitativnih analiza i mjerenja koja će pokazati utjecaj knjižnica na europsko i nacionalno gospodarstvo (razina javnih politika) i podupiranje neformalnog cjeloživotnog učenja i slobodnog pristupa informacijama (socijalno-edukacijska razina).

Usp. http://www.eblida.org/news/eblida-strategic-plan-2019-2022.html

Na konferenciji održanoj 25. lipnja sudjelovalo je preko 60 knjižničara iz čitave Europe. Glavne teme konferencije bile su: sloboda govora i slobodan pristup informacijama, javne politike vezane uz knjižničnu djelatnost, suradnja knjižnica i kreativnih industrija / industrija znanja, knjižnice i njihov edukacijsko-socijalni utjecaj te zaštita knjižnične kulturne baštine. Na konferenciji je izneseno mnogo primjera dobre prakse vezanih uz otvorenost knjižnica prema svim sudionicima društva te su se posebno razmatrala i pravna pitanja vezana uz posudbu e-knjige.

U prvom je dijelu nekoliko pozvanih izlagača otvorilo glavnu temu konferencije – Knjižnice otvorene svima, predstavljajući primjere dobre prakse kao uvod u raspravu. Tako je Marie Østergaard, ravnateljica danske knjižnice Dokk1 u Aarhusu, predstavila projekt otvorenih vrata knjižnice koja su doslovno otvorena građanima 24 sata (s tim da u određeno doba u zgradi nema knjižničnog osoblja, a nadzor je osiguran kamerama). Ideja je projekta da se dio knjižnice otvori javnosti kao “treći prostor”, odnosno “dnevna soba građana”, te da zadovoljava potrebe građanstva. Knjižnične usluge, radno vrijeme, pa i uređenje samih prostora, oblikuju se prema potrebama građana. Građani čak i ne moraju biti članovi ako se žele koristiti samo knjižničnim prostorom. Naime, knjižnica je izgrađena i financirana javnim sredstvima za dobrobit svih građana. Mairead McGuinness, irska političarka i članica Europskog parlamenta, govorila je o javnom zagovaranju i povećanju utjecaja knjižnica u Europskom parlamentu te o važnosti knjižnica i knjižničarske djelatnosti uopće.

U panel izlaganjima sudjelovali su: irski političar zadužen za knjižnično poslovanje na nacionalnoj razini David Dalton, sveučilišni knjižničar Cathal McCauley iz irskog sveučilišta Maynooth University, Elisabet Rundqvist iz Nacionalne knjižnice Švedske i ravnateljica Nacionalne knjižnice Norveške Marit Vestlie.

Drugi dio konferencije odvijao se u tri radne skupine: knjižnična legislativa, javne politike vezane uz knjižničnu djelatnost i edukacijsko-socijalni utjecaj knjižnica. Predsjednik EBLIDA-e Ton Van Vlimmeren konstatirao je da je u ožujku 2019. prihvaćen strateški plan EBLIDA-e za razdoblje 2019.-2020., koji se temelji na četiri glavne točke: politička razina djelovanja, zakonodavni okvir, javne politike vezane uz knjižnice i socijalno-edukacijski utjecaj knjižnica, što je bio uvod u raspravu radnih skupina koje su imale uvodne govornike (Giuseppe Vitiello, Floriane-Marielle Job i Martin Berendse, ravnatelj amsterdamske knjižnice OBA). Nakon izlaganja, na radionicama se raspravljalo o iskustvima i planovima za poboljšanje svakog područja.

Zaključci radne skupine koja se bavila knjižničnom legislativom jest da je potrebno zakonodavne odgovornosti ostaviti državnim upravama, ali decentralizirati donošenje odluka, upravljanje i administriranje na lokalnu razinu. Knjižnice moraju pronaći  nove izvore financiranja svoje djelatnosti u partnerstvu s privatnim kapitalom. Većina zemalja ima neriješena ili nedovoljno dobro riješena pitanja autorskih prava i digitalne građe te ima velikih problema s pravima oko distribucije e-knjige. Pojedine zemlje još uopće nemaju nikakvu vrstu zakona koji bi regulirao knjižničnu djelatnost (Portugal), a u mnogim zemljama takvi zakoni postoje, ali su zastarjeli i nefunkcionalni.

Zaključci radne skupine koja se bavila javnim politikama vezanim uz knjižničnu djelatnost jesu da se fokus knjižnica pomaknuo s građe na korisnika. Funkcija knjižnice da prikuplja, čuva i pohranjuje građu opada, a jačaju sve knjižnične funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika u njihovim najrazličitijim oblicima. To se posebno odnosi na narodne knjižnice. Zbog toga je potrebna i promjena načina evaluacije knjižničnog utjecaja na čitavo društvo. Osim uobičajenih knjižničnih statistika o nabavi građe i posudbi, važno je pratiti i socijalni i ekonomski utjecaj knjižnica (UN SDG ciljevi-17 točaka).

Zaključci radne skupine koja se bavila edukacijsko-socijalnim utjecajem knjižnica na ukupno društvo jesu da se fokus knjižničnog planiranja treba preseliti s pitanja što radimo i kako nešto radimo na zašto to radimo. Knjižnice trebaju osigurati platformu za djelovanje građana u svojim zajednicama i u tom smislu surađivati s vanjskim partnerima i organizacijama u osmišljavanju i provođenju sadržaja i u smislu pružanja usluge. Knjižnice moraju redefinirati svoje temeljne strukture, biti otvorene novim procesima i planirati budućnost kako ne bi postale nepotrebne, umjesto da budu mjesto na kojem se istinski ostvaruje jednakost i otvorenost informacijama za sve. Sve to zahtijeva velike promjene i hrabrost knjižničnih uprava i samih knjižničara. Otvoreni pristup informacijama u sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama dobro je definiran koncept, no narodnim je knjižnicama to teže postići.

Na kraju konferencije predsjednik EBLIDA-e pozvao je sve sudionike da se odlučno uključe u procese zagovaranja knjižnične struke i knjižnica te najavio novu konferenciju 2020. godine.

 

Višnja Cej
visnja.cej@kgz.hr

Jasmina Kenda
jasmina.kenda@kgz.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-