-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 82, ožujak 2020. :: Knjižničari putuju


Zaprešićke knjižničarke u posjeti baroknom dragulju Štajerske
Knjižnica Stift Admont

Djelatnice zaprešićke knjižnice Ante Kovačića vole se međusobno družiti i u slobodno vrijeme, pa  nekoliko puta godišnje otputuju u posjet nekoj od europskih destinacija.

Prošle godine  posjetile su jednu od najljepših benediktinskih opatija u Austriji - Stift Admont. Taj benediktinski samostan nalazi se u gradu Admont u Austriji. Samostan je izgrađen 1074. godine, ali biblioteka je samostanu pridodana tek 1776. godine. Značaj samostana prepoznat je diljem Austrije i Europe te je za svoj rad i jedinstveni spoj suvremene umjetnosti na visokoj razini i stare kulturne imovine benediktinska riznica Stift Admont nagrađena „Austrijskom nagradom muzeja 2005. godine”. Veličina cijelog kompleksa iznosi oko 12 hektara. Na čelu samostana je poglavar, kojega u odsutnosti zamjenjuje prior, dok je svaki od redovnika zadužen za određeni posao u samostanu. Tako neki podučavaju na sveučilištu u Grazu, neki se bave ekonomijom samog samostana, a uključeni su i u razne projekte s azilantima koje poučavaju njemački jezik kako bi se lakše asimilirali u zajednicu.

Prvi redovnik koji je došao u  samostan bio je sv. Petar iz Salzburga te samostan ubrzo postaje jedan od najznačajnijih samostana na području tadašnje Južne Njemačke i Sjeverne Austrije. U srednjem vijeku u samostanu je bila jaka škola pisanja, zbog čega samostan i danas može zahvaliti na jednoj od najboljih zbirki rukopisa na svijetu. Veliki požar zahvatio je samostan 1865. godine, a jedina sačuvana prostorija bila je upravo samostanska knjižnica. Danas slovi kao najstarija samostanska knjižnica u Europi. Istodobno može se pohvaliti i najvećom dvoranom samostanske knjižnice na svijetu, a smatraju je i trećom najljepšom knjižnicom na svijetu. Podijeljena je u tri dijela, ukupno duga  70 metara, široka 14 metara, a visoka  11 metara. U raskošnom knjižničnom prostoru smješteno je oko 70.000 restauriranih knjiga, dok cjelokupni fond knjižnice broji oko 200.000 knjiga. Najstariji rukopis koji knjižnica čuva potječe iz vremena gotike, odnosno iz 8. stoljeća. Fond je strogo zaštićen, djela se daju na korištenje znanstvenicima i istraživačima samo u prostoru čitaonice.

Uz knjižnicu samostan ima i muzej suvremene i lijepe umjetnosti s djelima Erwina Wurma, Rudija Molaceka, Loisa Rennera i drugih te posebnu zbirku izložaka namijenjenih slijepim osobama, kako bi i one mogle doživjeti umjetnička djela.  Samostanski prirodoslovni muzej čuva zbirke minerala, etnoloških i arheoloških predmeta, zbirku kukaca, vodozemaca i leptira te prepariranih životinja. Muzej čuva i jedinstvenu zbirku modela voća koje je  u prirodnom obliku izradio redovnik Constantin Keller, koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

 

Od prošlosti do današnjih dana samostani diljem Europe, pa tako i u Admontu, bili su mjesto stjecanja znanja i obrazovanja te i današnji rodovnici sebi kao zadaću uzimaju važnost očuvanja tradicije i prirodnog okoliša.

 

Janja Severović

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-