-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 83, prosinac 2020. :: Tema broja: Knjižničari i knjižnice na radu od kuće


Književni petak: jučer, danas – sutra?

U šezdeset i petoj godini održavanja Književni petak, najdugovječniju tribinu grada Zagreba, a time i jedan od najstarijih književno-kulturnih zagrebačkih programa koji se odvija u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, poput niza drugih kulturnih događanja, zadesio je iznenadni prekid održavanja zbog epidemije koronavirusa.

Tribina po svojem opisu podrazumijeva javno mjesto (i u prenesenom značenju), mjesto odakle se netko obraća javnosti, odnosno javnu raspravu o nekom pitanju na kojoj sudjeluje više govornika. Osnovna ideja pokretača tribine Književni petak bila je poticanje čitanja i korištenja knjižničnih usluga susretima uživo i razgovorom književnika s publikom. Tako je to od prve tribine s Vladanom Desnicom, održane 4. studenog 1955. u tadašnjoj Radničkoj biblioteci, danas Knjižnici Božidara Adžije. Kako je popularnost tribine ubrzano rasla, u sljedećim je godinama odaziv publike varirao od nekoliko stotina do čak više tisuća, te se kontakt publike sa značajnim akterima književnog i kulturnog zemljovida Hrvatske, cijele regije, pa i Europe pokazao dobitnim. Kako i ne bi, kad gotovo da nema književnika koji je nešto značio na ovim prostorima a da nije bio gost Književnog petka, dok su od europskih sudionika pred publikom govorili: Jean-Paul Sartre, Hans Magnus Enzesberger, Gunter Grass, Ismail Kadare, Jiri Menzel, Claudio Magris, Fulvio Tomizza, Alain Finkielkraut, Aleš Debeljak...


Za kvalitetu programa oduvijek su bili zaslužni i urednici, knjižničari te niz vanjskih suradnika: prvi je bio Marino Zurl, novinar i književnik, u novije vrijeme Vlaho Bogišić, Julijana Matanović, Nenad Rizvanović, Boris Perić, Tonči Valentić, Ivana Bodrožić i drugi. No, neovisno o urednicima – voditeljima programa, tribinu je uvijek organizacijski usmjeravalo i zasebno, knjižničarsko uredništvo, s ciljem evaluacije učinaka tribine, unapređenja programa i promocije. Danas se ono sastoji od šest članova: voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić, zatim Ivana Radenović, Helena Predojević, Janja Maras i Ivana Fištrek, ujedno voditeljica projekta, te Siniša Nikolić iz Knjižnice Božidara Adžije.

Ispočetka se o tribini često pisalo u tiskanim medijima, a s tehnološkim razvojem prevladali su elektronički mediji. Društvene mreže, internet servisi i aplikacije danas su dominantna sredstva promocije i prezentacije sadržaja tribine javnosti.

Arhiva materijala Književnog petka izuzetno je bogata. Sadržaj tribina za budućnost se pohranjivao na različite načine: od stenogramskih zapisnika do snimanja na magnetofonske vrpce i audiokasete, a danas je dostupan u zbirci Glasovi Književnog petka (voditelj Ivan Jelić), nastaloj digitalizacijom sačuvanih glasovnih zapisa tribina iz razdoblja 1957-1976. Suvremeni su ekvivalent audiovizualne snimke tribina, koje su od 2013. u cijelosti dostupne javnosti putem YouTube kanala Knjižnica grada Zagreba. Broj pregleda nekih snimki Književnog petka gotovo je nezamisliv za današnje književne tribine (Osmi povjerenik – od Zagreba do Trećića pregledana je blizu 12 000 puta!). Time se povećava brojnost publike, koja sada podrazumijeva i gledatelje na internetu, ali i produžuje život tribina Književnog petka.

Promocija Književnog petka, koju planira i provodi Uredništvo, danas se upotpunjuje internet marketingom na društvenim mrežama na kojima je Književni petak prisutan – Facebooku i Instagramu. Književni petak prisutan je na Facebooku od 2017. godine. Promocija se odvija u ciklusima najava pojedinih tribina, predstavljaju se urednici/voditelji i sudionici te tema razgovora. Osim toga, objavljuju se i ostale obavijesti vezane uz Književni petak, aktualnosti iz književnosti i kulture uopće. Nakon održane tribine, objavljuje se album fotografija i snimka, čime se zaključuje ciklus posvećen toj tribini. Na početku 2020. godine otvoren je i Instagram profil Književnog petka, kako bi se otvorilo još jedno virtualno mjesto za privlačenje publike i komunikaciju. Tako uz e-poštu, Facebook, Instagram i YouTube glavni su kanali za komunikaciju s publikom i internetske promotivne aktivnosti Književnog petka.

 

Program Književnog petka za 2020. godinu sastavljen je u suradnji s četvero urednika i voditelja: pjesnikinjom i novinarkom Sanjom Baković, urednikom portala Kulturpunkt.hr i glazbenikom Lujom Parežaninom, piscem i urednikom Romanom Simićem te filozofom Goranom Sunajkom. Planirano je ukupno dvanaest tribina. No, prije određivanja oštrih izolacijskih mjera i zatvaranja knjižnica uspjele su se održati svega dvije tribine.


Tako je i Književni petak svoju aktivnost preselio u online okruženje. Donedavni promocijski kanali postali su jedina mogućnost doticaja s publikom. S obzirom na bogatu povijest i arhivu Književnog petka, materijala iz povijesti, fotografija, zapisa sudionika te snimaka tribina na YouTube kanalu nije nedostajalo, pa su ti sadržaji isprva objavljivani na društvenim mrežama. No, nedostajalo je veće interakcije s publikom. Približavanjem nacionalne manifestacije Noć knjige 23. travnja, također u online izdanju, Uredništvo je odlučilo napraviti iskorak i, uz pomoć Google alata Obrasci, sastaviti online književni kviz Citati i literati. Kviz se temeljio na navođenju citata iz određenog književnog djela, a sudionici su među ponuđenim odgovorima trebali odabrati autora ili naslov djela. Kviz je sadržavao 17 pitanja, od kojih je svako nosilo 10 bodova, ukupno 170. U njemu je sudjelovalo čak 114 sudionika, od kojih 96 na samu Noć knjige.


Paralelno s pripremanjem kviza iz vlastitih domova, a s obzirom na to da je u jeku epidemije 22. ožujka Zagreb pogodio razoran potres, Uredništvo najstarije zagrebačke tribine osjetilo je potrebu učiniti još jedan iskorak. Tako je 21. travnja objavljen natječaj Zagrebu – riječju i slikom, kojim se pozivaju svi zainteresirani da kreativno odgovore na spomenute nedaće i pošalju do tri uratka (pjesme, kratke priče, fotografije ili kratka videa) inspirirana Zagrebom, u povodu Dana grada Zagreba 31. svibnja. O pobjedniku će odlučivati peteročlani žiri, u čijem je sastavu i dvoje ovogodišnjih urednika – Sanja Baković i Lujo Parežanin.


Natječaj je u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek u tijeku, ali rezultati aktivnosti na društvenim mrežama Književnog petka, gdje se odvija(la) promocija kviza i natječaja, već su vidljivi. Književni petak prikupio je nove pratitelje i povećao vidljivost. Izlaženjem iz okvira uobičajenog djelovanja, spletom neželjenih okolnosti, naziru se dva potencijalno nova smjera razvoja Književnog petka kojima se dopire ne samo do novih slojeva lokalne već i šire zajednice.

 

Ivana Fištrek, voditeljica projekta Književni petak, urednica Facebooka Književnog petka (KGZ– Gradska knjižnica)
ivana.fistrek@kgz.hr

Siniša Nikolić, član Uredništva Književnog petka (KGZ - Knjižnica Božidara Adžije)
sinisa.nikolic@kgz.hr

Helena Predojević, članica Uredništva Književnog petka, urednica Instagrama Književnog petka (KGZ– Gradska knjižnica)
helena.predojevic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-