-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 83, prosinac 2020. :: Skupovi u zemlji


Zatvorske knjižnice kao partneri u rehabilitaciji i obrazovno-kulturnom životu zatvorenika

16. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama "Zatvorske knjižnice kao partneri u rehabilitaciji i obrazovno-kulturnom životu zatvorenika" održao se 27. 9. 2019. u Zagrebu u suorganizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva, Knjižnica grada Zagreba - Gradska knjižnica i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. U organizaciji skupa sudjelovale su studentice 2. godine preddiplomskog studija informatologije Lucija Pintek i Ena Maurus (volontiranje i pomoć pri organizaciji skupa) i prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković (pozvano izlaganje, članica Programskog odbora). Na skupu je prisustvovalo oko 70 sudionika, uglavnom iz Republike Hrvatske.

Skup je bio podijeljen u tri dijela: sesija sa sedam pozvanih predavanja, panel rasprava te sesija s prijavljenim izlaganjima. Među pozvanim su predavačima bili i ugledni domaći i inozemni stručnjaci koji su sudionike upoznali s dobrim domaćim projektima i rezultatima najnovijih istraživanja o stanju knjižničnih zbirki u hrvatskim kaznenim tijelima, ali i s dobrim inozemnim praksama (Njemačka, Norveška). U sesiji s prijavljenim izlaganjima bili su predstavljeni brojni uspješni domaći projekti i programi pružanja knjižničnih i kulturnih sadržaja osobama lišenim slobode. Na panel raspravi sudionici (pozvani predavači) raspravljali su o izazovima s kojima se susreću hrvatske zatvorske i narodne knjižnice i mogućim modelima pružanja knjižničnih usluga u zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima. Na skupu je predstavljena UNESCO-va publikacija Books Beyond Bars koja donosi najnovije spoznaje i primjere dobre prakse iz zatvorskih knjižnica širom svijeta koji dokazuju kako čitanje i korištenje zatvorske knjižnice mogu biti transformacijsko i snažno iskustvo s trajnim učinkom.

Kratki video zapis o skupu dostupan je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=w-XfwOtl_HM&t=96s

Na kraju skupa priređeni su iscrpni i sveobuhvatni zaključci:
1. Osobe koje se nalaze u kaznenim tijelima skupina su ljudi s posebnim statusom kojima treba biti u što je moguće većoj mjeri osigurano pravo na pristup informacijama kao temeljno ljudsko pravo određeno nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim propisima, a uključuje pravo na pismenost i čitanje kao univerzalno pravo svih ljudi na pristup kulturnim i obrazovnim sadržajima.
2. U većini se hrvatskih kaznenih tijela trebaju osigurati uvjeti za pružanje što kvalitetnijih knjižničnih usluga osobama lišenim slobode koje će biti prilagođene specifičnim uvjetima kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda. Praksa drugih zemalja je da se u kaznenim tijelima osnivaju knjižnice kao samostalne organizacijske jedinice kako bi se zadovoljile informacijske, obrazovne, kulturne i zabavne potrebe te kako bi se pridonijelo socijalnoj rehabilitaciji zatvorenika. U hrvatskim kaznenim tijelima s obzirom na uvjete u pojedinim lokalnim sredinama mogući su modeli pružanja knjižničnih usluga u vidu pokretnih knjižnica, knjižnične stanice ili stacionara te ustrojavanje knjižnice kao samostalne organizacijske jedinice u kaznenim tijelima u kojima je moguće osigurati adekvatne uvjete.
3. U skladu s preporukama IFLA-e, UNESCO-a i Vijeća Europe, potrebno je poticati aktivnu komunikaciju i suradnju zatvorskog sustava i narodnih knjižnica u svrhu pružanja kvalitetnijih knjižničnih usluga i organizacije knjižnica u kaznenim tijelima (gdje je to moguće). Predlaže se da se odnos između narodnih knjižnica i zatvorskih knjižnica kao „prirodnih partnera“ formalizira sklapanjem ugovora o suradnji na lokalnoj razini.
4. Sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019), zatvorske knjižnice pripadaju podsustavu specijalnih knjižnica jer je knjižnični fond namijenjen uskom krugu korisnika (osobe lišene slobode), bez obzira na to što im sadržaj fonda treba biti sličan onome u narodnim knjižnicama. Sukladno tome predlaže se da se na nacionalnoj razini evidentiraju postojeće knjižnične zbirke u kaznenim tijelima.
5. Kaznena tijela u kojima u bilo kojem obliku djeluju zatvorske knjižnice potiču se na suradnju s lokalnim narodnim knjižnicama u svrhu organiziranja aktivnosti kojima se može pridonijeti informiranju, obrazovanju, kvalitetnom provođenju slobodnog vremena i rehabilitaciji, kao i zadovoljavanju drugih potreba osoba lišenih slobode (npr. formiranje zbirki s pravnom literaturom).
6. Postoji potreba za boljom i stalnom edukacijom knjižničara i službenika kaznenih tijela o radu s osobama lišenim slobode kao specifičnoj korisničkoj skupini.
7. Iako pojedine narodne knjižnice ostvaruju dobru suradnju s probacijskom službom, čiji je cilj reintegracija i resocijalizacija počinitelja kaznenih djela, potrebno je intenzivnije promicati korištenje alternativnih sankcija i značajnije uključivanje knjižnica u sustav probacijske službe uz obvezu stjecanja novih kompetencija i usavršavanja svih dionika u Sektoru za probaciju.
8. Prostor za unaprjeđenje suradnje narodnih knjižnica kao partnera u suradnji sa zatvorskim knjižnicama, odnosno kaznenim tijelima jesu i programi za cjeloživotno učenje i usavršavanje osoba lišenih slobode budući da je prema statistikama njihova dobna struktura u RH u prosjeku 28-39 godina (95% muškaraca i 5% žena).
9. Iako postoje sporadični primjeri dobre prakse koji upućuju na kvalitetnu suradnju kaznenih tijela i knjižnica s udrugama civilnog društva (npr. aktualan program Hrvatskog čitateljskog društva za zatvorenike i djecu u kojem roditelji zatvorenici čitaju svojoj djeci) neophodna je programska suradnja knjižnica, kaznenih tijela i udruga civilnog društva.
10. Budući da se u hrvatskim kaznenim tijelima nalazi sve više stranaca koji često ne poznaju hrvatski ni svjetske jezike, potrebno je potaknuti narodne knjižnice da u skladu sa svojim mogućnostima nadopune knjižnični fond lokalnih kaznenih tijela građom za učenje hrvatskoga jezika te građom na jezicima kojima se osobe lišene slobode služe.
11. Budući da su dosadašnja istraživanja pokazala da se u kaznenim tijelima nalazi i relativno veliki broj osoba koje imaju teškoće čitanja i disleksiju, u knjižnične je zbirke u kaznenim tijelima potrebno uvrstiti građu namijenjenu osobama s teškoćama čitanja i disleksijom te sustavno pratiti populaciju u kaznenim tijelima radi utvrđivanja postojanja različitih teškoća čitanja i disleksije.
12. Primjeri dobre prakse, koji su predstavljeni na Okruglom stolu, pokazuju da pojedine narodne knjižnice uspješno sudjeluju kao partneri u socijalnoj rehabilitaciji i obrazovno-kulturno-rekreativnom životu osoba lišenih slobode.

Kao svojevrstan nastavak skupa, 28. rujna 2019. za Gerharda Peschersa, njemačkog predavača iz knjižnice Kaznenog zatvora u Münsteru, organiziran je posjet Zatvoru u Bjelovaru, uz stručno vodstvo zatvorskog upravitelja Drage Ivančića i knjižničarske savjetnice u NSK Dunje Marije Gabriel. Zatvor u Bjelovaru ima iskustvo u provedbi čitateljskog programa za zatvorenike i njihovu djecu u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom, a njeguje i suradnju s bjelovarskim bibliobusom koji u zatvorskom dvorištu pruža usluge zatvorenicima i djelatnicima Zatvora.


Sanjica Faletar Tanacković
Dunja Marija Gabriel

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-