-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 83, prosinac 2020. :: Skupovi u zemlji


Stručni skup Knjižnice i organizacijska kultura za inovacije

Stručni skup Knjižnice i organizacijska kultura za inovacije u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split i uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH održan je 16. prosinca 2019. u multimedijalnoj dvorani Središnje knjižnice.

Skup su definirali, organizirali i moderirali članovi Programsko-organizacijskog odbora: Katarina Krolo Žužul (predsjednica), Milena Bašić, Ana Mršić Marasović, Nikolina Kusić, Maja Stazić, Maruška Nardelli. Skupu je prisustvovalo oko 60 sudionika.

S obzirom na sve brži razvoj informacijskog okruženja, knjižnice, osobito narodne, moraju ići ukorak s vremenom i pratiti tehnološke, društvene i kulturološke promjene koje se zbivaju u društvu. Virtualna stvarnost, robotika, umjetna inteligencija, digitalna znanja, 3D printanje više nisu nove teme u svakodnevnom radu knjižničara. Knjižnice tragaju i za odgovorima na probleme urbanizacije, digitalizacije, ekologije, potiču građanski angažman.
Navedeno uključuje potrebu mijenjanja određenih knjižničarskih vrijednosti, uvjerenja i načela, odnosno potrebe za analizom i promjenom postojeće organizacijske kulture. Knjižnice nisu uvijek svjesne svoje organizacijske kulture te zakonitosti kojima se vode, što je neophodno kako bi se u novim uvjetima informacijskog okruženja mogle odgovarajući ponašati i planirati poslovanje.
Jedna od mogućnosti koje se otvaraju knjižnicama za rješavanje problema i poticanja inovacija jest i metoda design thinking. Mogućnosti tog koncepta u hrvatskom su knjižničarstvu još relativno nepoznate, a knjižnicama mogu poslužiti kao jedan od strateških alata za rješavanje otvorenih pitanja.
Ciljevi su skupa: približiti koncept organizacijske kulture knjižničarskoj zajednici i pridonijeti razumijevanju temeljnih načela potrebnih za donošenje promišljenih i utemeljenih odluka u rukovođenju knjižnicom, pružiti pregled inovativnih principa, dizajn procesa i alata koji se mogu koristiti u knjižničarstvu, prikazati načine na koje knjižnice mogu pridonijeti poboljšanju ili stvaranju mreže društvenih odnosa u zajednici, iznijeti primjere inovativnih programa i projekata knjižnica koji su nastali kao rezultat promišljanja unaprjeđenja kvalitete života u zajednici, te predstaviti design thinking kao još relativno nepoznatu metodu u hrvatskom knjižničarstvu.

Program je bio sastavljen od pozvanih i prijavljenih izlaganja te razmjene dobre prakse, ideja i razmišljanja.
Jedanaest predavača predstavilo je svoja iskustva i znanja iz područja organizacijske kulture, upravljanja knjižnicama, strateškog planiranja i design thinkinga.
Nakon uvodnih pozdravnih riječi ravnateljice GKMM-a Grozdane Ribičić te predstavnica Programsko-organizacijskog odbora slijedila su izlaganja.
Ljiljana Poljak (Sveučilišna knjižnica u Splitu) prikazala je rezultate provedenih istraživanja o vrstama organizacijskih kultura koje prevladavaju u određenim tipovima knjižnica, kao i one koje se smatraju poželjnim. Organizacijska kultura izravno se veže uz uspješnost poslovanja i mogućnost prilagodbe promjenama i vanjskim utjecajima.
Dr. Hannelore Vogt (ravnateljica Gradske knjižnice, Köln) sudionicima se obratila video-izlaganjem te prikazala primjere najbolje prakse i metode vlastita rada u Kölnu koje dovode do inovacija i organizacijske učinkovitosti.
Niko Cvjetković (ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka) u inspirativnom je izlaganju predstavio proces razvoja usluga i programa Gradske knjižnice Rijeka kao rezultata provođenja strategije čime ona od formalno donesenog dokumenta postaje okosnica rada.
Miroslav Katić (Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac) i Petar Lukačić (Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica) naglasili su kako su i uspjeh i neuspjeh sastavni dijelovi svakodnevnog rada knjižničara te ih je potrebno vrednovati, o tome razgovarati i integrirati u organizacijsku kulturu radnog mjesta.
Dr. sc. Drahomira Cupar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) i Antonela Bokan predstavile su rezultate zanimljivog i vrijednog istraživanja koje se bavilo problematikom promocije i promicanja čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama. Mnogi programi provedeni u knjižnicama prolaze nezapaženo u široj javnosti jer se ne promoviraju dovoljno. Rezultati ukazuju i na nužnost edukacije i podizanja svijesti o važnosti različitih načina promocije čitanja kako bi poticanje i promicanje bilo vidljivije u javnosti.
Miroslav Kosović iz tvrtke Apsolon predstavio je osnove design thinking metode za razvoj inovacija. Ključne su joj odrednice potpuna orijentiranost na korisnika, intinuitivnost i zdravorazumski pristup.
U video-izlaganju Sidsel Bech Petersen (Narodne knjižnice Aarhus, Danska) objasnila je način na koji je design thinking iskorišten za promjenu načina razmišljanja u mreži knjižnica u Aarhusu i kako je poslužio kao zajednički okvir za inovacije. Empatija je ključna riječ kada govorimo o navedenoj metodi te su želje, potrebe, stavovi, navike i način života krajnjih korisnika polazište u traženju rješenja za zadovoljavanje njihovih potreba. Knjižnica u Aarhusu, zajedno s tvrtkom IDEO i knjižnicom iz Chicaga, izradila je priručnik za knjižničare pod nazivom Design thinking for libraries. Priručnik je dostupan online na adresi http://designthinkingforlibraries.com.
Dragana Koljenik (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) predstavila je projekte Smart Library NSK i Digitalni laboratorij NSK koji su se u svim svojim fazama oslanjali na metodu design thinkinga.
Za kraj, Iva Grković (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci) predstavila je zanimljiv projekt Virtualna stvarnost u bibliobusu kojim osnovnoškolci kroz igru, na zanimljiv i inovativan način uče o svojoj županiji

Zaključit ćemo da izazov dizajniranja novih usluga i programa u knjižnicama predstavlja izazov dizajniranja same organizacije. Izazovi se ne svladavaju samo povećanim pritokom financijskih sredstava nego i promjenom upravljačkih metoda, odnosno promjenom organizacijske kulture. Još važnije je da se u uvjetima okruženja koje se ubrzano mijenja knjižnice ne odreknu onoga što je uvijek sačinjavalo srž njihove djelatnosti (izgradnja fondova, očuvanje kulturnog nasljeđa, obrazovna ustanova i mjesto susreta).
Inovacije su rezultat timskog rada i kreativne kombinacije različitih znanja i perspektiva te su usko vezane za učenje, promjene, rizik, a zahtijevaju i početna ulaganja koja se vraćaju tek u dugom roku.

Vjerujemo da zaključci i ishodi ovog stručnog skupa mogu motivirati ravnatelje i voditelje knjižnica za izazove upravljanja u knjižnicama, a knjižničarske djelatnike (bez obzira na tip knjižnice iz koje dolaze) potaknuti da svoje spoznaje pretvore u usluge i programe koje će unaprijediti život zajednice.


Katarina Krolo Žužul 

kkrolo@gkmm.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-