-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 83, prosinac 2020. :: Tema broja: Knjižničari i knjižnice na radu od kuće


Središnja knjižnica KBC Sestre milosrdnice i rad od kuće

Središnja knjižnica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, Vinogradska c. 29 specijalna je medicinska knjižnica. Na druge dvije lokacije KBC Sestre milosrdnice djeluju njezini ogranci: Knjižnica u Draškovićevoj 19 (u Klinici za traumatologiju KBCSM) i Knjižnica u Ilica 197 (u Klinici za tumore KBCSM). Knjižnica pruža potporu stručnom, znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu djelatnika KBC-a, ali i vanjskih korisnika (učenici, studenti, stažisti, specijalizanti i djelatnici srodnih institucija). Osim fizičkih usluga, kao što su korištenje građe u čitaonici, posudba građe i edukacija korisnika, u posljednjih nekoliko godina Knjižnica većinu svojih usluga pruža na daljinu. Usluge međuknjižnične posudbe, pretraživanja medicinskih baza podataka i traženja drugih informacija, bibliometrijske usluge i izdavanje potvrda o indeksiranosti i citiranosti, davanje različitih informacija, upute za uspješno pronalaženje literature te upute za citiranje literature većinom se izvode radom na računalu, uz prethodnu fizičku konzultaciju s korisnicima. Ponekad se ta konzultacija odvija i telefonski ili elektroničkom poštom, ako korisnik nije u mogućnosti doći u Knjižnicu.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 te zbog posljedica potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. zapravo i nije bila potrebna značajnija prilagodba u pružanju usluga. Svu komunikaciju s korisnicima preusmjerili smo na telefon i elektroničku poštu te tako uspješno pružali sve usluge osim usluge korištenja građe u čitaonici, posudbe građe i edukacije korisnika. No, i tome smo uspješno doskočili tako da smo edukaciju korisnika preusmjerili na konzultacije telefonom ili putem elektroničke pošte. U novonastaloj situaciji, korisnici su imali na raspolaganju veliki broj izvora e-građe budući da Knjižnica već nekoliko godina iz vlastitih sredstava pribavlja elektroničku građu , . Knjižnica se koristi i e-izvorima, koji se nabavljaju za akademsku i znanstvenu zajednicu u RH jer je KBC Sestre milosrdnice znanstvena ustanova i znanstveno-nastavna baza nekoliko medicinskih i srodnih fakulteta u RH.

U razdoblju rada od kuće zaprimili smo preko 140 zahtjeva za člancima, od toga 95% zahtjeva od naših djelatnika, a 5% od vanjskih korisnika. Uspješno je riješeno 98% zahtjeva, a u realizaciji nam je uvelike pomogla međuknjižnična suradnja s knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu. U nekoliko navrata smo zahtjev riješili skeniranjem u prostoru Knjižnice. Na web-stranici Knjižnice objavljeni su Katalozi tiskane periodike, koju su knjižnice na sve tri lokacije KBC-a primale u ranijim razdobljima, pa su i ti podatci bili značajni u rješavanju zahtjeva. Bilo je nekoliko upita za tematskim pretraživanjima literature, zatim bibliometrijskih upita o radovima ili pojedinim časopisima, kao i četiri zahtjeva za izradu potvrda o indeksiranosti i citiranosti radova. Dva su upita bila vezana uz edukaciju korisnika u korištenju Google Scholar i CROSBI profila te za citiranje literature. Knjižničnu mrežnu stranicu redovito smo ažurirali najnovijim obavijestima vezanima za rad, redovito smo pregledavali i medicinske baze podataka te izdvajali informacije i poveznice relevantne za aktualnu pandemiju COVID-19, što se pokazalo izuzetno korisnim za rad djelatnika naše ustanove, ali i ostalih medicinskih ustanova.

U sklopu naše Knjižnice nalazi se uredništvo časopisa Acta clinica Croatica. S obzirom na to da je proces uređivanja časopisa u potpunosti digitaliziran, rad od kuće nije zahtijevao posebne prilagodbe te je bio organiziran putem elektroničke pošte, online sustava za zaprimanje radova i telefonski. U tom razdoblju zaprimljeno je dvjestotinjak upita elektroničkom poštom (recenzije, korekcije recenziranih radova, upita o statusu rada i slično), dvadesetak telefonskih poziva i tridesetak novih radova zaprimljenih preko online sustava. Tijekom rada od kuće odvijala se priprema aktualnog broja časopisa za tiskanje, komunikacija s lektoricom i tiskarom obavljena je telefonski i putem elektroničke pošte pa nije bilo poteškoća ni kašnjenja. U tom su razdoblju knjižničari sudjelovali u radu uredništva uređivanjem ključnih riječi prema MeSH tezaurusu te slanjem objavljenog sadržaja u relevantne indeksne i citatne baze te portale.

Budući da živimo u vremenu mobilnosti i sve veće digitalizacije, poželjno je da knjižničari ne budu isključivo vezani uz svoje fizičko radno mjesto. Sve usluge koje knjižnice mogu pružati na daljinu mogu se izvoditi s bilo kojeg mjesta, uz preduvjet da postoji neometani pristup internetskoj vezi. Budući da u biomedicini informacijski izvori zastarijevaju vrlo brzo, poželjan je pristup u što više online baza podataka. Postoji mnogo načina na koje se podatci potrebni za rad knjižničara mogu spremati tako da budu dostupni uvijek i svugdje, a neki od njih su pohranjivanje u oblak ili vanjsku memoriju. Poučene trenutnom situacijom, knjižnice bi trebale razmišljati o optimizaciji rada kako bi bile spremne suočiti se s izvanrednim situacijama, koje se, nadajmo se, neće tako skoro ponoviti.


Antonija Brodarec
antonija.brodarec@kbcsm.hr

Gordana Ramljak, voditeljica Središnje knjižnice
gordana.ramljak@kbcsm.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-