-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Tema broja: Knjižničarske udruge i međuknjižnična suradnja


Otvoreni pristup i otvorena znanost
Međunarodni projekti na kojima sudjeluje Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković

Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama. Iako su začeci otvorenog pristupa postojali u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama i prije, početkom inicijative smatra se 2002. godina i donošenje prve deklaracije o otvorenom pristupu. Razvojem niza usluga na nacionalnoj razini Centar za znanstvene informacije (CZI) Instituta Ruđer Bošković od samih početaka aktivno zagovara i radi na promociji otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, a sudjelovao je i u izradi Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu. Kako bi znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada bio osiguran otvoreni pristup neophodna je informacijska infrastruktura koja to omogućava. U izgradnju i razvoj nacionalne informacijske infrastrukture u Hrvatskoj uključeno je više ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja: CZI Instituta Ruđer Bošković (CROSBI, Šestar, POIROT), SRCE (Hrčak, Dabar), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (CROSSDA ) i dr., a u razvoju svih ovih usluga sudjeluju i djelatnici CZI-ja bilo kao suradnici ili kao incijatori i voditelji projekta. Institucijski repozitorij također predstavljaju neophodan element infrastrukturne podrške. Institucijski repozitorij Instituta Ruđer Bošković FULIR predstavljen je javnosti 2012. godine, a Institut Ruđer Bošković je prva hrvatska znanstvena ustanova koja je još 2015. godine donijela Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij.


Koncept otvorenog pristupa s vremenom se proširuje na otvorenu znanost, koja osim pristupa rezultatima znanstveno-istraživačkog rada obuhvaća i pristup istraživačkim podacima, softverskim alatima, publikacijama te podrazumijeva transparentnu istraživačku metodologiju, otvoren recenzijski postupak i dr. Kako bi se resursi optimalno koristili, zadaća otvorene znanosti je prikupljanje, pristup i dijeljenje istih, te njihovo ponovno korištenje.


Svoj angažman na promociji otvorenog pristupa Centar realizira i kroz međunarodne projekte na kojima je sudjelovao ili trenutno sudjeluje. Centar sudjeluje na OpenAIRE projektima. Angažman je započeo s OpenAIREplus projektom, nakon kojeg slijedi OpenAIRE2020 i OpenAire-Advance. OpenAIRE je projekt financiran u sklopu Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7) . Cilj mu je stvaranje paneuropske infrastrukture digitalnih repozitorija, pružanje podrške za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. U sklopu OpenAIRE projekta izgrađeni su brojni servisi: repozitorij ZENODO, OpenAIRE Research Graph, ScholExplorer, Argos, Amnesia i dr.


Na OpenAIREplus projektu Centar sudjeluje kao jedan od 41 partnera. Cilj projekta OpenAIREplus bio je unapređenje i proširenje postojeće infrastrukture, koja podržava otvoreni pristup znanstvenim informacijama, sa svrhom izgradnje mreža repozitorija za arhiviranje podataka istraživanja provedenih u sklopu Sedmog okvirnog programa. U sklopu projekata Centar predstavlja Nacionalnu službu za podršku na nivou Hrvatske (NOAD - National OPen Access Desk). Aktivnosti uključuju pružanje korisničke podrške, razvoj infrastrukture u skladu sa smjernicama OpenAIRE-a, osiguravanje interoperabilnosti za razmjenu podataka pohranjenih u postojećim informacijskim sustavima, promociju i zagovaranje otvorene znanosti i otvorenog pristupa publikacijama i istraživačkim podacima, te diseminaciju informacija.


U okviru projekata provodio se i pilot projekt FP7 Post-Grant Open Access, koji je bio namijenjen za pokrivanje troškova objave radova u otvorenom pristupu, koji su proizašli iz završenih FP7 projekata.


Centar je kao treća strana (third party) sudjelovao u projektu FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research). U projekt je bilo uključeno 13 partnera iz 8 zemalja. Glavni cilj projekta bila je organizacija edukacijskih programa o otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo pri uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad. Održano je ukupno 20 predavanja na Sveučilištima u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te na Institutu Ruđer Bošković. Predavanja su pokrivala tri teme: otvoreni pristup znanstvenim publikacijama, otvorena znanost, otvoreni pristup istraživačkim podacima.


OpenAIRE2020 je zapravo nadogradnja OpenAIRE projekta. U fokusu više nisu resursi već radni procesi, podaci, softver, rezultati istraživanja i njihova međusobna povezanost, jačanje odnosa europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta. OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, kako bi se osigurala e-infrastruktura s ciljem stvaranja Europskog oblaka za otvorenu znanost (European Open Science Cloud – EOSC).

 



Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije, kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, kao i aktivnosti vezanih uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke. Kako bi se omogućio distribucijski kanal za dijeljenje informacija 2018. godine pokrenut je EOSC portal, koji je 2020. godine zamjenjen novim portalom. Osim osnovnih informacija o EOSC (Inicijativi), EOSC projektima, putem portala moguć je pristup brojnim izvorima informacija i servisima, kao i objava, pretraživanje i korištenje podataka i usluga.


Zaposlenici Centra sudjelovali su i na FP7 projektu SERSCIDA, čiji je cilj bio stvaranje konkretnih rezultata i poboljšanje kapaciteta za razmjenu znanja i podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti između europskih zemalja i zemalja zapadnog Balkana.
Važno je istaknuti i sudjelovanje djelatnice CZI-ja u Horizon2020 projektu OPERAS-P - the European research infrastructure for the development of open scholarly communication in the social sciences and humanities i TRIPLE, kao i u dvije COST akcije New Frontiers of Peer Review (PEERE) i European Network for Research Evaluation in the Social Sciences and the Humanities (ENRESSH) .
Kao dio aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanosti u sklopu projekata Obzor 2020 (Horizon 2020) pokrenut je i projekt NI4OS Europe (National Initiatives for Open Science in Europe). U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Hrvatski partneri u projektu su Institut Ruđer Bošković i SRCE.

 



Ciljevi projekta su:
● podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
● upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
● omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
● usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa

U sklopu projekta održavaju se mrežni seminari, izlazi glasnik koji objavljuje novosti na projektu, dok su postignuća projekta prikazana u rezultatima (deliverable) koji su mrežno dostupni putem repozitorija ZENODO.


U sklopu konferencije PUBMET2020, 16. rujna 2020. godine održan je mrežni seminar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia. Mrežni je seminar bio podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu date su osnovne informacije i uvod u projekt, a zatim su predstavljeni rezultati radnih zadataka ostvarenih u okviru projekta NI4OS. U drugom dijelu prikazani su nacionalni infrastrukturni projekti (DABAR, HRČAK, CROSBI, Šestar, POIROT, PUH, HR-ZOO), grid infrastruktura CRO NGI, računalni klaster Isabella, kao i servisi dostupni u EOSC marketplaceu, te popularni informatički mrežni servis Revigo, namijenjen istraživačima u biologiji i biomedicini čiji rezultati se opisuju Gene Ontology (GO) kategorijama. Na kraju je dat prikaz projekata, kao i konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) iz područja društvenih i humanističkih znanosti, u kojima je Hrvatska aktivna članica (DARIAH, CESSDA, CLARIN, ESS i SHARE). Na mrežnom seminaru sudjelovalo je oko 70 sudionika iz cijelog svijeta. Centar će i dalje sudjelovati na sličnim međunarodnim projektima jer se na taj način upoznaje s globalnim i europskim trendovima, uspostavlja međunarodna suradnja, a od iznimne važnosti je i stjecanje novih znanja i vještina, koje se zatim primjenjuju na projektima unutar Hrvatske, što rezultira stvaranjem kvalitetnijih usluga u lokalnoj zajednici.


Sofija Konjević
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
sofija@irb.hr

Jadranka Stojanovski
Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru, Zadar
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
jadranka@irb.hr

Bojan Macan
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
bmacan@irb.hr

 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-