-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Tema broja: Knjižničarske udruge i međuknjižnična suradnja


Nabava publikacija razmjenom
Primjer međuknjižnične suradnje Zbirke za zapadnu slavistiku Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Međuknjižničnoj razmjeni, kao obliku izgradnje zbirke, većina neće pridavati pozornost niti će ju smatrati važnom, ali na primjeru Zbirke za zapadnoslavenske jezike i književnosti pokazat ću koliko je učinkovita u obogaćivanju fonda.

Preuzevši vođenje Zbirke prije 12 godina, kao predmetna knjižničarka uvidjela sam koliko su zapravo nedostatna sredstva za nabavu. Zbirka za zapadnoslavenske jezike i književnosti obuhvaća nabavu građu ponajprije za studente i nastavno osoblje češkoga, poljskoga i slovačkoga jezika i književnosti. Dakle, nastoji se u tekućoj godini iz istog proračuna namijenjenog cijeloj Zbirci podjednako nabaviti građa za pojedine jezike koju obuhvaća.

Sva knjižnična građa dostupna je za korištenje (posudba ili korištenje u čitaonici) svim zainteresiranim korisnicima i drugih zbirki jer nabavna politika nije usmjerena isključivo prema građi na češkom, poljskom ili slovačkom, nego i prijevodima s tih jezika, literaturi iz teorije književnosti, lingvistike itd.

S obzirom na to da je riječ o studiju jezika, ponajprije se nabavljaju naslovi na stranom jeziku, iz inozemstva, potrebni za studij, ali i širem krugu korisnika kojem će biti od pomoći u stručnom i znanstveno-istraživačkom radu. Prvih nekoliko godina strane naslove  nabavljali smo u inozemstvu (npr. prilikom odlaska studenata na terensku nastavu ili profesora na konferenciju ili Erasmus) ili smo ih mi predmetni knjižničari naručivali putem internetske kupnje te se na cijenu kupljenih naslova plaćala samo poštarina. No, nakon što je to ukinuto, bili smo prisiljeni okrenuti se domaćim dobavljačima koji su na cijenu knjige dodavali i svoju maržu, tako da se u konačnici cijena pojedinog naslova znala i udvostručiti. Sve to, s ograničenim budžetom, utječe i na broj kupljenih naslova.

Potaknuta ponajprije promjenom načina kupnje knjiga, odlučila sam kontaktirati knjižnice iz matičnih zemalja i ponuditi im suradnju putem razmjene publikacija. Razmjenu sam zamislila tako da knjižničnu građu međusobno nabavljamo u jednakim vrijednostima. Dakle, ako za nabavu knjiga iz Češke imam određeni iznos, u toj će protuvrijednosti i oni nama slati.

Odaslala sam e-poštu na nekoliko adresa u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Kolegice iz Češke i Slovačke odmah su prihvatile suradnju. Od tada surađujem s Češkom nacionalnom knjižnicom, Slavističkom knjižnicom (posebna zbirka unutar Češke nacionalne knjižnice koja raspolaže svojim budžetom za nabavu), Knjižnicom Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu te Slovačkom nacionalnom knjižnicom u Martinu. S kolegicom iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu ostvarila sam suradnju za razmjenom časopisa te nam šalje i izdanja svog nakladnika. S kolegama iz Poljske nacionalne knjižnice nisam ostvarila suradnju, ali zato mi se nakon nekoliko mjeseci javio kolega sa Slavističkog instituta Sveučilišta u Varšavi koji je sam predložio međusobnu razmjenu publikacija.

Sa svim je knjižnicama dogovorena razmjena na načelu financijskog reciprociteta. No pokazalo se da knjige koje pristižu od kolega daleko premašuju dogovoreni iznos iz nekoliko razloga: proračuni kojima raspolažu su veći su od mog, produkcija vlastite izdavačke kuće je vrlo bogata te nam šalju sve naslove koje odaberem, a veliki broj knjiga i sami dobivaju na poklon ili u sklopu nekih svojih razmjena i onda nam ponude višak svojih primjeraka.

Treba svakako napomenuti  i to da je knjiga u tim zemljama još uvijek mnogo jeftinija od naših, stoga je broj knjiga veći od broja knjiga koje za njih kupujem. Iznos koji dobijem za kupnju knjiga rasporedim da mi traje cijele godine. Najviše se dosad kupovalo na sajmu knjiga Interliber u studenom, jer su tada cijene starijih izdanja znatno jeftinije, pa sam im mogla kupiti veći broj naslova. Naslovi se kupuju ciljano: ja pošaljem popis naslova koji nama trebaju, a kolege isto tako meni. Osim toga, i međusobno si predlažemo naslove, nešto što ne vidimo na popisima, a smatramo da je važno za obogaćivanje zbirke (monografije, rječnici, zbornici, značajnija beletristika). Nekoliko puta godišnje razmjenjujemo i popise novih naslova koje objavljuju izdavači naših ustanova (u mom slučaju, FF press). Takav oblik suradnje s inozemnim kolegama posebno je vrijedan i zbog starijih ili rasprodanih naslova koji se mogu kupiti samo u antikvarijatima. Osim knjiga, razmjenjujemo i DVD-ove, zanimljive brošure, postere, kataloge izložbi, skenirane dokumente za nastavno osoblje i sl. Nekoliko sam puta organizirala tematske izložbe pa sam od kolega tražila da mi pošalju potrebne materijale kojima ću obogatiti izložbu.

Sama evidencija nabave je nešto složenija jer program Koha, u kojem vodimo nabavu te katalogiziramo i obrađujemo naslove, ima samo opciju „kupnja“ i „dar“. Stoga knjige  koje pristižu i koje šaljemo razmjenom vodimo kao „dar“. Knjige koje nabavimo za drugu knjižnicu morale bi dobiti inventarni broj i ostati u knjižnici ako bi se vodile kao „kupnja“. Pristigle knjige u evidenciji nabave vežemo uz račun kojim smo kupili naslove koje šaljemo.  Takvom razmjenom nabavljam oko 70% pristigle građe godišnje.


Na kraju svakako moram napomenuti kako je dugogodišnja suradnja s istim kolegama prerasla samo razmjenu knjiga za matične knjižnice, nego su se stvorila i nova prijateljstva i kontakti.

 

Jasmina Sočo
jsoco@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-