-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Vijesti iz knjižnica


Digitalna pismenost i poštivanje autorskog prava: istraživanje

Novonastala situacija u kojoj je virtualna stvarnost zamijenila fizičku u prvi je plan postavila nove kompetencije. Kvalitetna i učinkovita uporaba platformi za učenje na daljinu ili svrhovito korištenje alata za izradu digitalnog sadržaja postali su prediktori kvalitete poučavanja i učenja u virtualnom okruženju.

U datoj se situaciji pokazalo  da upravo školski knjižničari, koji kao zagovornici i promotori istraživačkog učenja, imaju iznimno korisna znanja i vještine, što je ujedno bio i poticaj za osmišljavanje i provedbu kratke ankete.

Cilj je bio istražiti poznavanje digitalnih kompetencija i poštivanja autorskih prava srednjoškolaca, a usto potaknuti učenike, kao i sve ostale u obrazovnoj vertikali, na poštivanje intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju i primjenu etičkog kodeksa pri preuzimanju tuđeg autorskog djela.

Istraživanje Digitalna pismenost i poštivanje autorskog prava provedeno je u razdoblju od 4. svibnja do 31. svibnja 2020. metodom ankete koja se sastojala od 17 pitanja grupiranih u sljedeće cjeline: organizacija nastave na daljinu, primjena metode istraživačkog učenja u nastavi na daljinu, korištenje digitalnih alata za pronalazak izvora za učenje i poučavanje, citiranje i zaštita autorskih prava.

(Anketa je dostupna na: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeN8mwVpdWtql596hrdJvy4xgf5Z6JcJzrcRPY0MUbaoghQQ/viewform).

Ciljana populacija obuhvatila je učenike trećih razreda srednjih škola u RH, a istraživanje je provedeno na uzorku od 569 srednjoškolca.

Na osnovi vlastitih iskustvenih spoznaja u ovo sam istraživanje krenula postavivši hipotezu: Informacijski pismen nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom potiče usvajanje informacijskih kompetencija kod učenika, pri čemu  je nastavnik nezavisna, a učenik zavisna varijabla. Dakle, ključna osoba u procesu poticanja učenika na usvajanje informacijskih kompetencija je nastavnik, a ne školski knjižničar. Nastavnik ima primarnu ulogu u prepoznavanju problematike, a na školskom je knjižničaru osmišljavanje i kreiranje kvalitetnih, multidisciplinarnih, kreativnih sadržaja za određenu temu.


Iz rezultata istraživanja (https://docs.google.com/forms/d/1wMPRJaph08hkz9jb1hAv7qK_dYq4f0i7NQvb_Ae1i08/edit#responses) vidljivo je da se najčešće provodila nastava s odgodom (preko 80%). U onom manjem postotku odvijanja nastave u realnom vremenu nastavnici su se najčešće koristili aplikacijom Zoom.

Slika 1.

  

Na pitanje dobivaju li učenici preporuku od svojih nastavnika o korištenju primjerenog digitalnog alata za potrebe svog istraživačkog rada, preko polovice ispitanika kaže da je to rijetko ili nikada, što je svakako podatak koji upozorava na određene manjkavosti. Vrlo je slična situacija i u vezi s popisom izvora: tek nešto više od 16% ispitanika često dobiva popis izvora, dok skoro njih 40% nikad ne dobiva takav popis (Slika 2.)


Sljedeći set pitanja odnosio se na upute nastavnika o poštivanju intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Rezultati su poprilično zabrinjavajući budući da tek manji broj učenika (30,5%) smatra kako se vrednuje i popis izvora (Slika 3.), nešto manje od 50% ispitanika kaže da njihovi nastavnici zahtijevaju poštivanja pravila o navođenju referenci, a tek nešto više od 20% ispitanika kaže da njihovi nastavnici zahtijevaju navođenje izvora netekstualne građe s interneta.

U pogledu zaštite autorskog prava i isticanja poštivanja intelektualnog vlasništva zabrinjavajući je podatak da preko 70% ispitanika kaže da njihovi nastavnici rijetko (32,4%) ili nikad (40,5%) ne upozoravaju na poštivanje prava autorstva u digitalnom okružju.

Sljedeća tri pitanja bila su usmjerena na učenikovo poznavanje pravila o preuzimanju materijala u digitalnom kontekstu s obzirom na pripadajuće oznake o vlasništvu. Na primjeru mrežne stranice DHMZ-a (Slika 4.) koja nosi oznaku Copyrighta tek nešto manje od 40% ispitanika izabralo je ispravnu opciju.

Pitanje koje se odnosilo na preuzimanje slikovnog materijala pokazalo je da, unatoč brojnim besplatnim aplikacijama, Googleova baza ostaje dominantna i u tom segmentu pretraživanja.

Premda istraživanje nema težinu ni kvalifikaciju znanstvenog istraživanja, može poslužiti kao okvirni pokazatelj o razmišljanju, ponašanju i očekivanjima određenih sudionika u digitalnom okruženju nastave na daljinu. Naime, postavljena hipoteza na ovaj je način potvrđena: Informacijski kompetentan nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom potiče na usvajanje informacijskih kompetencija kod učenika jer se učenik prilagođava zahtjevima okruženja. Drugim riječima, stupanj informacijske pismenosti učenika ovisi prije svega o spremnosti nastavnika na poticanje učeničkih kompetencija i zainteresiranosti za kreiranje partnerskog odnosa sa školskim knjižničarom.

___

Literatura:
Horvat, Aleksandra (2009). Knjižnice i autorsko pravo. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Kuhlthau, Carol; Maniotes, Leslie; Caspari, Ann (2018). Vođeno istraživačko učenje: učenje u 21. stoljeću. Školska knjiga, Zagreb.
Machala, Dijana (2015). Knjižničarske kompetencije. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Špiranec, Sonja; Mihaela Banek Zorica (2008). Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zavod za informacijske studije, Zagreb.

 ___

Elda Pliško Horvat
elda.plisko-horvat@skole.hr
eldasmsi@yahoo.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-