-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Skupovi u zemlji


Dan bajki – originalan doprinos Godini čitanja

Dan bajki: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m

Promišljajući o promicanju kulture čitanja, a u skladu s „Nacionalnom strategijom za poticanje čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine“, Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s Knjižničarskim društvom Krapinsko-zagorske županije u ožujku 2018. godine iniciralo je stručni skup Dan bajki: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m. Projekt je pokrenula i vodi ga članica HKD-a i KDKZŽ Danica Leštek u suradnji s brojnim knjižničarima iz KZŽ županije i šire. Manifestacija se veže uz Međunarodni dan pripovijedanja koji se u cijelom svijetu obilježava 20. ožujka. Za mjesto održavanja manifestacije Dan bajki odabran je grad Krapina, središte Krapinsko-zagorske županije koja je poznata i pod sloganom Zagorje - bajka na dlanu. Suorganizatori ove manifestacije su Srednja škola Krapina, Gradska knjižnica Krapina i OŠ "Ljudevit Gaj“ Krapina. Projekt se odvija uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine. Posebno je važan odnos kreatora manifestacije prema jezičnom blagu različitih narječja hrvatskoga jezika. Naime, već u samom podnaslovu projekta najavljuje se pripovijedanje na različitim lokalnim govorima, posebno na kajkavskom, ali želimo čuti i čakavsku i štokavsku riječ i priču.

S obzirom na to da se treće izdanje Dana bajki zbog epidemije nije moglo realizirati 4. travnja 2020. u Krapini kako je planirano, manifestacija je provedena virtualno. Formirali smo mrežnu stranicu s informacijama o Danu bajki 2018. i 2019. godine, a Dan bajki 2020. obrađen je opširnije: https://danbajki.wixsite.com/pocetna/danbajki2020.

Zainteresirani mogu pročitati sažetke predavanja i radionica, ali i poslušati zvučne snimke pripovijedanja bajki, priča i legendi. Na stranici su istaknuti sažetci predavanja doc. dr. sc. Marine Gabelica „Pripovijedanje kao most između virtualnog i osjetilnog – holistički pristup književnosti“ te predavanja Fride Bišćan, Karoline Holub i Dragane Koljenik “TRACE – Projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u okviru Erasmus+ programa“. Svatko tko posjeti tu stranicu, može poslušati i bajke, priče i legende: Tri dvora na jabuci/Srebrenka Peregrin; Crvene cipele/Danica Leštek; Tri brati/Ines Krušelj-Vidas; Vilinsko kolo/Rajna Gatalica; Crveni rubin/Margareta Peršić; Legenda o Veroniki Desinićkoj/Kristina Pavlović i Šokačke priče/Stjepan Šimudvarac.

Knjiga „Vilinsko igrišče: hrvatske bajke, priče, legende i vjerovanja“

Posebno smo ponosni i veseli što smo izvanrednu situaciju iskoristili da napravimo više od planiranoga. Naime, uspjeli smo prikupiti narodne bajke, priče, legende i vjerovanja s 23 lokacije iz cijele Hrvatske, od Čakovca do Metkovića, a tome smo dodali i tri priče Hrvata iz Bača (Vojvodina). U prikupljanju materijala bili su angažirani školski knjižničari iz cijele Hrvatske te brojni učitelji i učenici. Hvalevrijedno je što su tekstove ilustrirali učenici u suradnji sa svojim razrednim učiteljima i učiteljima likovne kulture. Od prikupljenog smo materijala izradili mrežno izdanje knjige Vilinsko igrišče: hrvatske bajke, priče, legende i vjerovanja, koja je ugledala svjetlo dana na samom kraju prošle godine. Neke od legendi već su poznate, ali su ispričane posve drukčije. Ima i različitih inačica istih priča koje su vjerojatno prepričavanjem mijenjale oblik. To dokazuje bogatstvo imaginacije anonimnih autora i pripovjedača iz prošlosti. Izbjegavali smo se koristiti već objavljenim bajkama, pričama i legendama, dajući prednost originalnosti. Posebno su živopisne priče na hrvatskim dijalektima koje osim sadržajnoga predstavljaju i iznimno jezično bogatstvo. Uz većinu takvih priloga nudimo i rječnik manje poznatih riječi kako bi se čitatelj lakše snalazio u tekstu, a dvije posebno zahtjevne priče u smislu jezičnoga izričaja imaju i prijevod na hrvatski standardni jezik. U  zbirci je izuzetno zanimljiva i posebna legenda u stihovima u kojoj se očituje nevjerojatan pjesnički talent anonimnih autora iz naroda.

 Vilinsko igrišće - korice Vilinsko igrišće - naslovnica

Nadamo se da će spomenuta knjiga, nastala zajedničkim radom učenika, učitelja, pedagoga i školskih knjižničara, biti prinos očuvanju kulturne baštine hrvatskoga naroda. Uredništvo (Zorka Renić, Ines Krušelj-Vidas i Danica Leštek) zahvaljuje svim suradnicima na projektu. Naime, prilozi su nastali u međugeneracijskoj interakciji u obiteljima (od djece preko roditelja i teta do djedova i baka). To je odaslana poruka iz prošlosti ljudima u budućnosti, kao u čuvenoj izreci Thomasa Morea: Tradicija nije samo čuvanje pepela, nego je i prenošenje vatre. Nadamo se da smo ovom knjigom razgrnuli pepeo nad žeravicom.

Knjiga Vilinsko igrišče dostupna je na poveznici: https://online.anyflip.com/wnfxb/gpbl/mobile/index.html

 

Danica Leštek

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-