-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Izdanja


Povodom objavljivanja IFLA-ine Izjave o transparentnosti, kvalitetnom upravljanju i antikorupciji

Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu i IFLA/FAIFE održali su 6. okrugli stol Profesionalna etika knjižničara i društvene etičke norme i radionicu o borbi protiv korupcije Knjižnice, organizacije civilnog društva i borba protiv korupcije, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 8. i 9. prosinca 2006. godine u Zagrebu, o čemu su Novosti HKD-a izvijestile u broju 35. u ožujku 2007. godine. Rasprava sudionika na radionici o borbi protiv korupcije, kao i izjava Knjižnice, etika i borba protiv korupcije koju je tim povodom donijelo Hrvatsko knjižničarsko društvo, pružili su potporu daljnjem djelovanju IFLA/FAIFE. Da podsjetimo, IFLA/FAIFE je uz osnovnu misiju promicanja i zaštite intelektualnih sloboda odlučila više mjesta posvetiti jačanju uloge knjižnica u društvenim i političkim pitanjima, a jednu od prilika vidjela je u uključivanju knjižnica u svjetsku borbu protiv korupcije. Borba protiv korupcije postaje daleko učinkovitija ukoliko imamo pristup informacijama o našim pravima. Ako ljudi u zajednici znaju što se događa u središtima ekonomske, političke i društvene moći, mogu se bolje organizirati i živjeti uspješnije kao pojedinci.

IFLA/FAIFE u Izjavi o transparentnosti, kvalitetnom upravljanju i antikorupciji koju je usvojio Upravni odbor IFLA-e 3. prosinca 2008. godine, a čiji prijevod donosimo, poziva sve knjižnice i informacijske stručnjake da podrže njen program kvalitetnog upravljanja i borbe protiv korupcije.

IFLA-ina izjava o transparentnosti, kvalitetnom upravljanju i antikorupciji
(usvojio Upravni odbor IFLA-e 3. prosinca 2008.)

IFLA je u brojnim prigodama i na raznim forumima jasno istaknula svoj stav o pozitivnoj društvenoj ulozi knjižnica, kao i svoje zalaganje za dodatno učvršćivanje navedene uloge. IFLA dosljedno vezuje navedenu ulogu uz načelo slobodnog pristupa informacijama i slobode izražavanja, kao što je istaknuto u članku 19 UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine.

Napose:

  • IFLA/UNESCO Izjava o javnim knjižnicama (1994.) navodi važnost ‘dobre informiranosti građana koji su na taj način osposobljeni za korištenje svojih demokratskih prava, te preuzimanje aktivne uloge unutar društva’
  • Glasgowska deklaracija o knjižnicama, informacijskim uslugama i intelektualnim slobodama (2002.) navodi kako knjižnice i informacijske službe ‘pomažu u očuvanju demokratskih vrijednosti i univerzalnih građanskih prava’
  • Aleksandrijska izjava o knjižnicama i informacijskom društvu u akciji (2005.) ponovno se poziva na načelo prema kojem su ‘knjižnice i informacijske službe vitalne za funkcioniranje demokratskog i otvorenog informacijskog društva’; te tom prilikom dodaje kako su ‘knjižnice ključne za razvoj dobro informiranog građanstva i transparentne vlade’.

Transparentnost, kvalitetno upravljanje i antikorupcija
Transparentnost je osnova svake kvalitetne vladavine, te ujedno i prvi korak u borbi protiv korupcije. Transparentnost nudi opće pojašnjenje važnosti uvođenja sustava kvalitetnog upravljanja zapisima, arhivima, te financijsko-regulatornim i nadglednim sustavima. Ona je izravno povezana s praksom društveno odgovornog autorstva i novinarstva, uredništva, izdavaštva i distribucije informacija putem svih dostupnih medija.

Korupcija potkopava temeljne društvene vrijednosti, te na taj način ugrožava vladavinu prava, narušavajući pritom povjerenje građana u političke institucije. Korupcija stvara poslovno okruženje u kojem napreduju samo korumpirani djelatnici. Ona stvara prepreke znanstvenom radu i istraživanju, oslabljuje djelovanje pojedinih profesija te spriječava stvaranje društva znanja. Ona uvelike doprinosi stvaranju i dugoročnom održavanju ljudskog nezadovoljstva, te ujedno spriječava razvoj nekog društva. Korupcija najbolje uspijeva u uvjetima tajnovitosti i općeg neznanja.

IFLA definira knjižnice kao transparentne ustanove posvećene omogućavanju pristupa većini preciznih i nepristranih obrazovnih, znanstvenih i tehničkih informacija, kao i pristupa informacijama od većeg društvenog značaja, a koje bi trebale biti dostupne svim članovima nekog društva. Informativni materijali dostupni putem knjižnica i informacijskih službi doprinose kvalitetnijem upravljanju, jer obogaćuju znanje svojih građana te pospješuju njihove rasprave i debate.

Knjižnice i informacijske službe trebale bi proširiti svoju djelatnost kako bi postali aktivniji sudionici kvalitetnog upravljanja i borbe protiv korupcije. Konkretno, knjižnice trebaju odigrati značajnu ulogu u informiranju građana o njihovim pravima i dužnostima.

IFLA stoga poziva sve knjižnice i informacijske stručnjake, kao i sve osobe zadužene za upravljanje knjižnicama i informacijskim službama na nacionalnoj i lokalnoj razini, da podrže sljedeći program.

  1. Knjižničari se moraju suprotstaviti korupciji koja izravno utječe na knjižničarstvo, primjerice kad je riječ o odabiru i nabavci knjižničnih materijala, zapošljavanju osoba na određena radna mjesta unutar knjižnice ili pak administrativnim poslovima vezanim za knjižničarske ugovore i financije. Knjižničarska udruženja trebala bi podržati ovaj program kroz stvaranje novih i jačanje postojećih Pravila poslovne etike.
  2. Knjižničari bi trebali nastojati poboljšati profesionalni status svih djelatnika unutar informacijske struke te poticati bolju plaću za svoje stručnjake kako bi smanjili moguću podložnost korupciji.
  3. Knjižničari bi trebali učvrstiti svoju ulogu u obrazovanju građana, na način da oforme jake zbirke i kvalitetan pristup informacijama na temu filozofije, društvenih znanosti, ekonomije i politike.
  4. U zemljama gdje postoje zakoni o pristupu informacijama ili slobodi informiranja, knjižničari bi trebali nastojati pretvoriti svoje knjižnice u centre gdje građani mogu sastavljati i predavati vlastite zahtjeve za pristup pojedinim informacijama.
  5. U zemljama gdje ne postoje zakoni o pristupu informacijama ili slobodi informiranja, ili se ne primjenjuju, knjižničari trebaju podržavati inicijative za sastavljanje, dorađivanje, promicanje i zaštitu navedenih zakona.
  6. Valja organizirati obuku knjižničara i korisnika o korištenju informacija koje će građanima pomoći pri razumijevanju navedenih zakona, te im pomoći u ostvarivanju vlastitih prava i mogućnosti.
  7. Knjižnice bi trebale prikupljati informativne materijale službenih vladinih tijela, pogotovo one koji se odnose na građanska prava i dužnosti. Knjižnice se moraju potruditi da informacije izdane od strane službenih tijela budu što razumljivije i što pristupačnije (putem kazala, sažetaka, pomoći pri pretraživanju itd.). Također bi bilo dobro da organiziraju digitalizaciju i druge programe za očuvanje službenih informacija koje su vezane uz zakone, prava i dužnosti, te omoguće pristup postojećim bazama podataka u kojima se nalazi ovakva vrsta informacija.
  8. Knjižnični prostor trebao bi biti raspoloživ za poticanje građanskog prava na informacije (uz pomoć plakata i drugih oblika oglašavanja), a knjižničari trebaju raditi na podizanju građanske svijesti o pravu na pristup informacijama.
  9. Knjižnice bi trebale stvoriti ili sudjelovati u stvaranju antikorupcijskih portala koji nude linkove prema službenim izvorima, antikorupcijskim nevladinim organizacijama i drugim važnim izvorima.
  10. Knjižnice bi trebale podržati postojeća i buduća građanska savjetovališta u organizaciji antikorupcijskih nevladinih udruga, na način da im pruže potrebne informacije, tehničku podršku putem baza podataka i sve ostalo što, prema stručnoj procjeni, smatraju važnim.

Prevela: I. Šrot
isrot@yahoo.com 
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-