-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Iz knjižnica


Godišnjica Kućne dostave knjiga invalidima i osobama treće životne dobi u Zadru

U veljači 2009., u godini u kojoj je Gradska knjižnica Zadar obilježila 60. obljetnicu svog osnutka, knjižnica je pokrenula pilot-projekt Kućne dostave knjiga invalidima i osobama treće životne dobi. Nakon godinu dana valorizacija je pokazala da projekt treba prerasti u trajni program knjižnice.

Zašto ovakav program? Prije svega zbog korisničkih potreba. Kako su slabije pokretni korisnici knjižnice iz Zadra više puta telefonskim putem obavještavali osoblje o problemima dolaska do željene knjige, knjižnica se odlučila za kućne posjete zadarskim invalidima i teže pokretnim Zadranima treće životne dobi. U pripremnoj fazi u siječnju 2009. voditeljica Bibliobusne službe Nada Radman izradila je – kao voditeljica i ovog projekta – okvirni plan. Odmah je ustanovljeno da je Bibliobus Gradske knjižnice Zadar (koji vrši knjižnične usluge u 33 stajališta u ruralnim mjestima Zadarske županije) zbog svoje preopterećenosti, ali i iz praktičnih prometnih ograničenja u Zadru, neprikladan za ovakvu uslugu. Stoga je knjižnica odlučila da će za uslugu koristiti službeno vozilo kojim će se u dvotjednim ciklusima dostavljati knjige na području Zadra te da će obuhvaćati dvadesetak korisnika s besplatnim godišnjim članstvom.

U siječnju je raspisan Poziv za prijavu korisnika za uključivanje u pilot-projekt kućne dostave knjiga. Poziv je bio objavljen na mrežnoj stranici knjižnice i u svim lokalnim medijima, a popratili su ga i neki nacionalni mediji, među njima i prvi program HRT-a s prilogom pod nazivom Taxi-knjiga.

Realizacija projekta počela je 15. veljače u partnerstvu s Domom za odrasle osobe Sv. Frane, Domom za starije i nemoćne osobe, kao i Udrugom tjelesnih invalida Zadarske županije, te - uz ovu međuinstitucionalnu suradnju - kućna dostava pokriva i privatne kućne adrese. U dvotjednim ciklusima knjižničari informatori Odjela za odrasle, Darko Blažević i Silvana Kuman, ili pak tehničko osoblje odlaze na kućne adrese i u domove ne dajući samo traženu knjigu nego i pažnju i prijateljsku riječ – ponekad i sitnije kućne popravke. Zbog preseljenja broj korisnika usluge varira, a među njima su osobe širokog raspona godina: najstariji korisnik rođen je 1913. (ujedno i najstariji autor u Hrvatskoj, Dinko Tudor), a najmlađa korisnica 1970. (osoba s teškim tjelesnim invaliditetom).

Premda je u hrvatskom narodnom knjižničarstvu postojao jedan kratkotrajan (i nažalost nerealiziran) pokušaj organiziranja slične usluge, Knjižnica je za njega saznala tek pola godine nakon pokretanja zadarskog pilot-projekta. Kako nije riječ o klasičnoj bibliobusnoj službi kao u Koprivnici, nisu postojali uzori u koje se knjižnica mogla ugledati. Ovaj program Gradske knjižnice Zadar prvi je stalni program jedne hrvatske narodne knjižnice kućne dostave koji je usmjeren na teže pokretne osobe treće životne dobi i invalide. Premda je važnost ovakve knjižnične usluge uvidjela lokalna i šira javnost, u čemu su mediji bili vrlo revni, knjižnici je osobito važno kako uslugu vide oni kojima je i namijenjena. Prvih tjedana knjižnici su riječi pohvale i ohrabrenja telefonskim putem i osobno upućivali korisnici – bilo oni koji se koriste uslugom, bilo oni koji su samo čuli za nju. Što takva knjižnična usluga znači jednom korisniku, govori naslov članka u Večernjem listu, citat 70-godišnje korisnice Radmila Rajs-Korade: "Živim za dan kada će mi pokucati na vrata s novim dobrim štivom".

H. Novak
helena.novak@gkzd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-