Broj 50, prosinac 2010. :: Iz knjižnica
Objavljena knjiga Knjižnice i čitaonice grada Koprivnice 1650. – 2010. : Spomenica Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica
Pod nazivom Tako vam je nekoć bilo održana je 18. studenog 2010. večer sjećanja na 65. godina postojanja koprivničke gradske Knjižnice u današnjem obliku te predstavljena knjiga Knjižnice i čitaonice grada Koprivnice 1650. – 2010. : Spomenica Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica.
O ideji i tijeku nastajanja spomenice uvodno je govorila njena glavna urednica i ravnateljica knjižnice, mr. sc. Dijana Sabolović Krajina. Uz kratak pregled sadržaja, ona je predstavila i uredništvo koje čine autori priloga: Božica Anić, Hrvoje Petrić, Vjekoslav Prvčić, Josipa Strmečki, Kristian Ujlaki i Ljiljana Vugrinec. Osim glavne urednice, o knjizi su govorili recenzent knjige, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, te Ilija Pejić, prof., knjižničarski savjetnik, istaknuti stručnjak u području knjižničarstva iz Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar, kao autor Pogovora. Drugi recenzent, uvaženi prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, na žalost nije bio u mogućnosti prisustvovati svečanosti zbog bolesti. Gradonačelnik grada Koprivnice, g. Zvonimir Mršić, i zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije koji su se također obratili nazočnima složili su se kako je gradska knjižnica mjesto gdje nastaje društveno dodana vrijednost i intelektualni kapital, koji se ne može mjeriti novcem te da se svako ulaganje u rad koprivničke knjižnice i njenih knjižničara višestruko isplatilo. U nastavku programa prikazan je kratki film o knjižnici, a nakon njega svoja sjećanja na prve susrete i iskustva sa knjižnicom u 50-im i 60-im godinama ispričali su: Mira Kolar Dimitrijević, povjesničarka i sveučilišna profesorica u mirovini, Pajo Kanižaj, književnik, prva profesionalna koprivnička knjižničarka i najmlađa upraviteljica knjižnice u tadašnjoj Jugoslaviji, Radmila Marković rođ. Magić; Marija Mraz, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Bolje sutra Koprivnica, koja je partner knjižnici u provođenju programa socijalne inkluzije osoba s invalidetom, Dragica Zlatar, predsjednica Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, udruge koja je partner knjižnice u usluzi za slijepe i slabovidne, projektu po kojemu je Koprivnica postala poznata i na međunarodnoj razini, te Marijan Špoljar, povjesničar umjetnosti i koprivnički galerist. Na kraju programa posvetu čitanju odao je Vjekoslav Prvčić, autor Eseja o čitanju Tragač za stranicama knjige čitajući odlomak iz svog eseja. Po završetku svečanosti svi posjetitelji na dar su dobili po primjerak promovirane knjige, a na domjenku koji je uslijedio još dugo u noć potrajalo je ugodno i prijateljsko druženje knjižničara i njihovih gostiju. Kroz tri stotine bogato ilustriranih stranica knjiga Knjižnice i čitaonice grada Koprivnice 1650. – 2010. : Spomenica Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica predstavlja uspješnu sintezu stručno-znanstvenog i popularno pisanog teksta. Početak knjige obrađuje povijest koprivničkih knjižnica i čitaonica i svih društava i događaja vezanih uz knjigu i čitanje od sredine 17. do sredine 20. stoljeća, ali ne samo iznošenjem podataka o djelovanju knjižnice već i o tadašnjem životu same Koprivnice i njenih građana. Pod nazivom Suvremena knjižnica prikazuje se povijesni razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća do današnjih dana gdje se uspješno izlaže razvoj prostora, zbirki i svih odjela knjižnice te svih njezinih usluga za korisnike. Istovremeno, daje se pogled u budućnost i razvoj same knjižnice i njezinih usluga u sve brže razvijajućem informacijsko-umreženom društvu. Posebna je zanimljivost i osobni štih ove knjige u poglavlju Sjećam se... u kojem su priliku da izraze svoj osobni stav, mišljenje, sjećanje i iskustvo dobili nekadašnji i sadašnji korisnici knjižnice, danas poznate javne osobe u Koprivnici, ali i šire. Kroz dvadesetak nadahnutih eseja oni su ispričali što im znače knjiga i čitanje te kako je koprivnička knjižnica utjecala na njihove živote. Esejom o čitanju Vjekoslava Prvčića i završnim Pismom knjižničara korisnicima, odnosno "razotkrivanjem" onoga što knjižničari „stvarno“ rade, zaokružena je priča koja traje već 360 godina, ali koja se u tom simboličnom krugu širi sve dalje i dalje te svake godine obuhvaća sve veći broj ljudi željnih čitanja. P. Lukačić petar@knjiznica-koprivnica.hr
|