-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 50, prosinac 2010. :: Iz knjižnica


Morski utorak Gradske knjižnice Zadar u 2010. godini

Od 2003. godine, kada je Gradska knjižnica Zadar počela organizirati ove večeri posvećene moru, Morski utorak postao je pravim znakom raspoznavanja knjižnice. Osnovni koncept je sljedeći: jednom do dva puta mjesečno publika ima priliku slušati o moru kroz večeri koncipirane u obliku tribina, predavanja, izložbi, književne večeri i predstavljanje knjiga, projekcije filmova, dramske i glazbene nastupe... Morski utorci obuhvaćaju neke od najvažnijih tema vezanih uz život na moru te predavače koji se profesionalno ili amaterski bave maritimnim temama. Stoga su u našu zajedničku plovidbu morem kao predavači uključeni ekolozi, jedriličari, ronioci, podvodni arheolozi, ribari, brodograditelji, turistički radnici i svi one koji se brinu o moru i mogu pomoći u rješavanju nedoumica i problema koji se odnose na more. Posebna pažnja posvećena je njegovanju baštine pomorske baštine u njenim najrazličitijim pojavnim oblicima Morski utorak otpočetka je naišao na svoju stalnu publiku, a ističem i višegodišnju suradnju s volonterkom Morskog utorka i nepopravljivom zaljubljenicom u more, Zrinkom Mandić.

U 2010. godini (uz pauzu tijekom ljetnih mjeseci) održano je 12 Morskih utoraka koji se grupiraju oko nekoliko velikih tema: podvodna arheologija, pomorske navigacijske karte, problematika otoka, maritimna ekologija, pomorska baština i morski avanturizam. Ipak, teme se međusobno i isprepliću.

U ovoj godini ponosimo se angažmanom vrsnih znanstvenih autoriteta Siječanj je započeo predavanjem doc. dr. sc. Mate Ilkića i znanstvenog novaka Mate Parice Podvodni lokaliteti u svjetlu najnovijih istraživanja Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, o nalazištima uz priobalje pod nazivom Bošana uz Biograd i uvali Podcukmarak na Silbi. Još jedna arheološka tema bilo je prikazivanje rezultata rada Odjela za pomorsku arheologiju Arheološkog muzeja (od 2005. do 2010.), u predavanju Blago na moru dr. sc. Smiljana Gluščevića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru.

Pomorsku navigaciju obradio je u dva navrata mr. sc. Željko Bradarić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga hidrografskog instituta: Pomorske navigacijske karte u svjetlu uvođenja novih tehnologija i propisa te Web servis za elektroničke navigacijske karte.

Ekološke teme su obvezni dio Morskih utoraka. Jedno predavanje (Koraljni grebeni u opasnosti) održao je ekološki amater Mirko Belošević (inače voditelj Službe za tehničku potporu Sveučilišta u Zadru), a drugo djelatnica Parka prirode Telaščica, dipl. ing. biologije Milena Ramov, s Prezentacijom Parka prirode Telaščica na Dugom otoku. U drugom dijelu tog Morskog utorka tajnik KPA Zadar, Damir Velemir, publici je prikazao sjajne rezultate prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji. Time smo već zašli u područje četvrte tematike, one otočke.

Otočka problematika uvijek je aktualna, možda i najprisutnija na Morskim utorcima. Prvo predavanje ticalo se Demografije velikih otoka (dr. med. Zvonko Mišlov), a drugo njihovog broja: Koliko Hrvatska ima otoka? Što su otoci, kako se broje…? (doc. dr. sc. Josip Faričić, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru). Treći otočki Morski utorak bila je projekcija filma Davora Šarića Kornati, nepoznato najpoznatije otočje, nakon kojeg su o Kornatima govorili Nikola Bašić i prof. dr. sc. Vladimir Skračić. Specifični oblici planinarenja (trekkinga) na škrapama i zdravi život, isprepleteni sa sociološkom dimenzijom života na otoku u rano proljeće, privukli su publiku na predstavljanje sada već tradicionalnog petog Pašmanskog škrapinga (Škraping Pašman Revival 2010). Škraping je i sinonim za avanturizam, o kojem je u svojoj drugoj morskoj inačici govorio Nenad Vlahović, jedriličar iz Zagreba i pisac putopisa Zov dalekih obala – Jedrilicom oko svijeta.

Baštinska tematika bila je obrađena predstavljanjem nove Udruge za pomorsku baštinu Jargola (Damir Vicković).

Na kraju: jedan od programa po kojem je knjižnica postala poznatom izvan granica Republike Hrvatske je upravo Morski utorak. Njega se u svjetskoj knjižničarskoj literaturi često navodi kao vrstan primjer knjižničarskog programa koji spaja životne i interesne sfere lokalne zajednice. Drugim riječima, i Morski utorak pridonosi ugledu knjižnice u knjižničarskoj struci.

Morski utorak je dobar primjer kako narodna knjižnica može obogatiti lokalnu zajednicu, a koja joj zauzvrat izgrađuje jedan od njenih najreprezentativnijih stalnih programa.

H. Novak
helena@gkzd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-